Uoči početka COP26 u Glasgowu, WWF poziva građanke i građane da se priključe kampanji #WeWontForget i pošalju čelnicima poruku da njihova obećanja o ublažavanju klimatske krize neće biti zaboravljena  -

Hitno provođenje efikasnih politika i mjera te ispunjavanje svih do sada danih obećanja o klimi dva su glavna zahtjeva koja svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF stavlja pred svjetske čelnike i čelnice uoči početka konferencije o klimi COP26.

Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP26 ove se godine održava u Glasgowu od 31. listopada do 12. studenoga. Na njoj se okupljaju predstavnici vlada iz cijelog svijeta kako bi se definirale zajedničke politike i mjere kao odgovor na klimatsku krizu, odnosno ispune obećanja s brojnih prethodnih sastanaka na vrhu, sažeta u Pariškom sporazumu iz 2015. godine.

 - Pokretanjem efikasnih i ambicioznih akcija i usmjeravanjem pregovora UN-a ka jednom cilju – ograničavanju globalnog zagrijavanja na prosječnih 1,5°C – možemo izbjeći najrazornije utjecaje klimatskih promjena na ljude i prirodu. Okupljanje u Glasgowu možda je posljednja prilika za usporiti klimatske promjene, za postizanje dogovora svjetskih čelnika i ispunjenje svih dosadašnjih obećanja vezanih za klimatske promjene - ističe izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.

WWF je formulirao pet glavnih obećanja čije ispunjenje hitno očekuje od okupljenih na COP26. To su ubrzano smanjenje emisija ugljičnog dioksida, primjenjivanje rješenja utemeljenih na prirodi, hitna pomoć prirodi i ljudima da se prilagode, financiranje budućnosti i efikasno provođenje politika i mjera ublažavanja klimatskih promjena.

Hitno djelovanje vlada u regiji je neophodno. Balkan je posljednjih godina pod jakim utjecajem globalnog zatopljivanja i ranjiv na klimatske promjene. Zabilježen je porast prosječne temperature od 1,2ºC, a očekuje se dodatno zagrijavanje od 1,7 do 4°C, ovisno o primjeni lokalnih i međunarodnih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova u narednim godinama.

Uoči COP26, države su pozvane da usvoje poboljšane, ambicioznije nacionalno određene doprinose – NDC (eng. Nationally Determined Contributions), što je do sada učinilo samo 13 od 192 potpisnice Pariškog sporazuma. Cilj WWF-ove kontrolne liste NDC je osvijetliti njihov napredak, potaknuti najbolje prakse, identificirati teškoće i ukazati na one koji zaostaju. COP26 je važna prilika za vlade, tvrtke i druge ključne igrače da pokažu kako su već spremni na ispunjenje svih danih obećanja vezanih za klimu.

WWF zato poziva građanke i građane da se priključe kampanji #WeWontForget i podsjete naše čelnike i čelnice da ne zaboravljamo njihova obećanja o ciljevima i konkretnim mjerama za ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama, kao i da je nužno da oni budu usklađeni s novim globalnim naporima.

 - Klimatske promjene su najveći problem s kojim se čovječanstvo suočava i da bismo ga riješili, nužno je zajedničko djelovanje. Upravo sam se zbog toga i uključila u WWF-ove klimatske projekte. Međutim, vlade su te koje trebaju povesti. Od COP26 očekujem konkretne mjere, koje bi se u najkraćem roku primijenile u većini država. Potrebni su nam i planovi, no još je važnija njihova primjena jer vremena više nemamo - kaže Minja Parabucki, predstavnica pokreta mladih WWF Adrije.

Moramo podsjetiti donosioce odluka da više nemamo vremena, a to svatko od nas može učiniti već danas dajući svoj glas za klimu. Svaki glas čini razliku: https://www.wwfadria.org/hr/ukljuci_se/cop26_sva_obecanja_moraju_biti_ispunjena/

POŽEGA - Ovog vikenda nedavno otvorenu i označenu Požešku planinarsku obilaznicu (PPO) obišla je najmlađa planinarka Leona Banović, koja je tek nedavno navršila 6 godina. Obilaznicu je obišla u punom profilu svih 34 km, uz pomoć bake i djeda poznatih požeških planinara Nade i Marijana Banovića.

Nakon obilaska ponosno je stigla u sjedište HPD Gojzerica Požega, kako bi dostavila fotografije koje dokazuju njen obilazak svih 6 kontrolnih točaka obilaznice. Tamo ju je dočekao povjerenik za PPO Višeslav Turković i svečano joj uručio bedž obilaznice uz ovjereni dnevnik, te čokoladu i privjesak s logom društva kao posebnu nagradu najmlađoj obilaznici - izvještavaju iz HPD Gojzerica Požega.

U nedjelkju su se dogodile dvije prometne nesreće  -

Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodila se prometna nesreća s materijalnom štetom u mjestu Migalovci i bijeg s mjesta prometne nesreće u Pleternici na Trgu Hrvatskih branitelja.

Protiv 44-godišnjaka slijedi optužni prijedlog  -

U nedjelju 31. listopada 2021. oko 15.15 sati u mjestu Sulkovci u blizini nogometnog igrališta za vrijeme održavanja nogometne utakmice, 44-godišnjak je pod utjecajem alkohola od 1,73 promila vikao i galamio te tjelesno napao dvojicu muškaraca starosti 34 i 56 godina. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 44-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 506 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 15 osoba je hospitalizirano, 491 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 581 osoba, a ukupno je testirano 66565 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 102 uzorka, od kojih je 18 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 01. srpnja COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19, a to su; Opća županijska bolnica Požega, Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana te brzi antigenski testovi u Zavodu za javno zdravstvo Požeško - slavonske županije. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

 Isplata predujma u okviru izravnih plaćanja za proizvodnu 2021. godinu počinje 15. studenoga 2021. godine. Za isplatu predujma poljoprivrednicima je osiguran iznos od 1,7 milijardi kuna, što je 200 milijuna kuna više nego prošle godine. Kao i prethodne četiri godine, potporu će primiti više od 100.000 poljoprivrednih gospodarstava koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu u 2021. godini i koji su ostvarili uvjete prihvatljivosti nakon provedenih kontrola Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Sredstva se isplaćuju za potporu po površini, odnosno za osnovno plaćanje 820 milijuna kuna, zeleno plaćanje 570 milijuna kuna i preraspodijeljeno plaćanje 190 milijuna kuna. Za mlade poljoprivrednike osigurano je 35 milijuna kuna, a za proizvodno vezanu potporu za tov junadi 50 milijuna kuna. Također, bit će isplaćena i potpora za mliječne krave u iznosu od 35 milijuna kuna, kao jedna od mjera za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi.

Novac za ovu isplatu se većim dijelom refundira iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi a dijelom su sredstva osigurana iz Državnog proračuna. U predujmu će se isplatiti do 70 % (maksimalno dozvoljenih za predujam) EU dijela sredstava namijenjenih za proizvodnu 2021. godinu.

POŽEGA - Prvi Festival buče i BUČArt održan je nakon što se prestalo sa organizacijom Bučijada i Kestenijada koje su nekada privlačile veliki broj Požežana i gostiju grada Požege. Slavonska jesen uvijek je poseban doživljaj i zaslužuje da se organiziraju takve manifestacije, stoga pohvale organizatorima, Turističkoj zajednici Grada Požege i Udruzi proizvođača bučinog ulja Hrvatske koji su osmislili i postavili ovu manifestaciju u Parku Pod gradom u Požegi.

Festival buče i BUČArt je manifestacija posvećena kraljici jeseni – buči, ali drugim lokalnim proizvodima inspiriranim jesenskim delicijama poput jabuka, meda, lješnjaka, kestena, pekmeza, džemova …Svi domaći proizvodi koje tijekom godine proizvođači uzgajaju i njeguju baš u ovo jesensko vrijeme postaju slasni obroci na bogatim slavonskim stolovima. Naša polja i šume pretvaraju se u skladnu simfoniju boja i mirisa kojoj se posebno radujemo. Naše žito postaje kruh, a voće se pretvara u pekmeze, džemove i voćne rakije. Sazrijevaju buče i pretvaraju se u bučino ulje i u ukusne hrskave sjemenke.

BUČArt obuhvaća sajam, radionice i igraonice sa slamom i bučama te prodaju domaćih lokalnih proizvoda. Posjetitelje očekuje i zanimljiva izložba figura od slame koje je izradila Slama Land Art-a.

U ime Turističke zajednice Grada Požege i Udruge proizvođača bučinog ulja Hrvatske obratila se direktorica Ured TZ Graga Požege Silvija Podoljak. - Drago mi je da je danas ovdje s nama 20 proizvođača vezanih direktno uz buču i bučino ulje, a posebno želim istaknuti radionice za djecu koje smo organizirali koje su itekako posjećene.

U ime Požeško-slavonske županije okupljene je pozdravio zamjenik županice Ferdinand Troha, a manifestaciju je prigodnim riječima otvorio zamjenik gradonačelnika Požege dr. sc. Borislav Miličević. - U jesen se veseli i pjeva i ništa nam ne može pokvariti ono zbog čega smo danas ovdje, a to je da odamo počast radu i plodovima ljudskoga rada stoga mi je iznimna čast pozdraviti vas danas u ime gradonačelnika Požege na ovoj manifestaciji kraljice jeseni i zahvaliti svim izlagačima i organizatorima koji su dali doprinos da ovaj festival ovako lijepo izgleda i da je ovako dobro posjećen. – kazao je zamjenik Miličević i poručio mladim generacijama da s današnjeg festivala ponesu što više emocija kako bi u sljedećim godinama oni nastavili ovakve događaje.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 3.319 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 25.138  -

Među njima je 1.418 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 170 pacijenata.

Preminule su 22 osobe a do sada imamo ukupno 9.220 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kad je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 470.348 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 435.990 osoba, od toga 3.312 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 32.398 osoba.

Do danas je ukupno testirano 3.106.745 osoba, od toga 8.717 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 30. listopada 2021. utrošeno je 3.615.769 doza cjepiva, a cijepljeno je 47,10% ukupnog stanovništva, odnosno 56,41% odraslog stanovništva. Na dan 30. listopada 2021. utrošeno je 5.362 doza cjepiva, a od toga je 2.773 osoba cijepljeno prvom dozom. Zaključno s 30. listopada 2021. godine 1.911.239 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 1.797.683 osoba (1.682.971 osoba cijepljeno s dvije doze te 114.712 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 53,17% odraslog stanovništva. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr  

U Zlatnu Slavoniju stiglo prestižno priznanje s Dana hrvatskog turizma -

Da su Slavonci najbolji domaćini službeno je potvrđeno u Župi dubrovačkoj. To su znali i u TZ Požeško-slavonske županije kad su nominirali Igora Salaka, domaćina u vilama Montis Aurea za nagradu Čovjek – ključ uspjeha, djelatnik godine. Igor Salak iz Požege djelatnik je godine u kategoriji pružatelj ugostiteljskih usluga smještaja u domaćinstvu. Ova prestižna nagrada u Zlatnu Slavoniju stigla je iz Župe dubrovačke s upravo završenih Dana hrvatskog turizma, najvećeg skupa turističkih djelatnika.

Igor Salak domaćin je Tene, Maje, Sare i Rebecce, četiri luksuzne vile u Novom Zvečevu na Papuku na 447 m nadmorske visine. U okruženju prekrasnih zelenih pejzaža, brdovitih krajolika kakve mnogi ne očekuju u Slavoniji i planinarskih staza, stvorene su za odmor i potpuno opuštanje.

Zimski vrt, finska sauna, jacuzzi, grijani bazen, mini teretana, masažne fotelje, nogometno i odbojkaško igralište, bicikli, roštilj za profesionalce, mir i tišina, suživot s prirodom…, sve vas to očekuje u svakoj vili na Papuku na četrdesetak minuta vožnje od Požege. Obitelj Salak na raspolaganju je u svakom trenutku na nenametljiv način ovisno o željama i potrebama svakog gosta. A kako dobri slavonski običaji nalažu za dobrodošlicu će  vas dočekati vrhunski lokalni proizvodi poput sira, suhomesnatih specijaliteta, šljivovice, vina, sokova… Savršena polazišna točka za istraživanje prekrasne Zlatne Slavonije.

 - Požeško-slavonska županija podržava ovakve turističke projekte i ponosni smo na obitelj Salak koja je na našem području pokrenula iznimno tražen turistički trend, odmor u ruralnim vilama. Kada je kvaliteta u pitanju kod njih nema kompromisa zbog toga su popunjeni gotovo čitavu godinu i jedna su od najtraženijih destinacija u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Ovakvi primjeri potiču razvoj odgovornog i održivog turizma u netaknutoj prirodi, koji je u fokusu našeg razvoja - ističe Antonija Jozić, županica Požeško-slavonske županije, poznate po vrhunskim graševinama, Parku prirode Papuk, lipicancima, kurijama, baroku, bećarcu i bogatoj kuhinji.

 - Ova nagrada dodatni je poticaj, ali i obaveza da nastavimo s inovativnim pristupom i budemo još bolji i kvalitetniji, tim više što je dodjeljuje struka. Ovog priznanja ne bi bilo bez podrške obitelji koja je u ovaj zahtjevan, ali lijepi posao krenula sa srcem prije šest godina. I nema tog problema koji ne možete riješiti kada su vam poticaj zadovoljni i sretni gosti i kada uvijek možete računati na podršku TZ Požeško-slavonske županije kojoj se ovim putem zahvaljujem - poručuje samozatajni Igor Salak koji promovira slavonsku gostoljubivost, prekrasnu prirodu i vrhunske lokalne proizvode na najbolji mogući način. Zbog toga u TZ Požeško-slavonske županije nisu dvojili ni trenutka kad su ga kandidirali za nagradu Čovjek – ključ uspjeha u turizmu u kategoriji pružatelj ugostiteljskih usluga smještaja u domaćinstvu.

Iživljavanje mladih za volanom u noćima vikenda, prevelikom i neprilagođenom brzinom, bez straha od kažnjavanja, glavni je uzrok stradavanja na hrvatskim cestama. Okidač za nesreću bile su loše gume na skliskoj cesti, a tragičnom ishodu kumovalo je nevezivanje sigurnosnim pojasom…

U noćima vikenda policija bi trebala usmjeriti kontrole na mjesta gdje se okuplja mladež te neodgovorne vozače zaskočiti i privesti zakonu čim pokrenu vozilo, dakle prije nego nastane opasna situacija. To bi djelovalo snažno preventivno…

Trebamo čim prije započeti sa sustavnim postavljanjem mjerača brzine s kamerama na hrvatske ceste, kako bi bile pokrivene sve opasne dionice te povećati prisutnost policije na opasnim dionicama nepokrivenim kamerama.

Zašto je Hrvatska pri samom dnu Europske unije po sigurnosti cestovnog prometa (na 25. mjestu među 27 država) i zbog čega u 2021. imamo 19 posto više poginulih na cestama nego u istom razdoblju lani? Popuštanje mjera u koroni i veća mobilnost? Da, u određenoj mjeri, ali glavni je razlog nastavka lošeg stanja što nismo ništa napravili po bitnim, utjecajnim mjerama za povećanje sigurnosti na hrvatskim cestama.

A ovo su tri najvažnije, primarne mjere, koje trebaju postati temelj budućeg Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa:

1. Povećanje izvjesnosti kažnjavanja za prometne prekršaje.
2. Povećanje izvjesnosti kažnjavanja za prometne prekršaje.
3. Povećanje izvjesnosti kažnjavanja za prometne prekršaje.

Pokazala je to tragična nesreća koja se noćas oko 0:30 dogodila u Klokočevcima kod Našica. Krajnje neodgovorni 26-godišnjak se Mazdom, u kojoj su bila još dva 20-godišnjaka i jedan 21-godišnjak, od kojih barem dvojica nevezana sigurnosnim pojasom, sjurio skliskom cestom u naselju, u lijevom oštrom zavoju izgubio upravljačku kontrolu te je automobil preletio uzdužni odvodni kanal i zabio se u betonski dio ograde, dvadesetak metara od ceste. Pritom je 20-godišnji putnik poginuo, vozač i druga dva putnika teško su ozlijeđena, a jedan se bori za život.

Koliko se vozač plašio kršiti ograničenje brzine u naselju (čl. 53. Zakona o sigurnosti prometa na cestama) i obvezu prilagodbe brzine uvjetima na prometnici i stanju vozila (čl. 51. st. 1)? Nimalo! Koliko su se mladići na stražnjim sjedalima plašili da će biti kažnjeni s po 1.000 kuna (čl. 163.) što nisu bili propisno vezani sigurnosnim pojasom? Nimalo!

Je li vozač bio pod utjecajem alkohola i drugih zabranjenih supstanci (droga, stimulativnih sredstava, lijekova) te je li u kritičnom trenutku vožnje koristio mobitel, pokazat će istraga. No, i pri takvim teškim kršenjima prometnih propisa vozači ne osjećaju velik strah da će biti kažnjeni. Neodgovorni vozači, pogotovo u manjim sredinama, dobro znaju gdje i kad ima, odnosno nema prometne policije.

Stoga trebamo čim prije započeti sa sustavnim postavljanjem mjerača brzine s kamerama na hrvatske ceste, kako bi bile pokrivene sve opasne dionice te povećati prisutnost policije na opasnim dionicama nepokrivenim kamerama.

Stradavanje mladih u noćima s petka na subotu i subote na nedjelju dobro je poznati problem i to su kritične okolnosti. Nije problem saznati i policiji je zasigurno dobro poznato na kojim se lokacijama mladež okuplja tijekom noći vikenda te bi situacije kakve su izazvale tragičnu nesreću kod Našica trebalo rješavati čim mladi vozači pokrenu vozilo pri povratku s noćnog provoda.

Tada bi ih policija trebala zaskočiti i privesti zakonu. Kad bi se to počelo češće, redovito događati i kad bi se učestalije počele naplaćivati kazne za pogibeljna brzinska prekoračenja, mladi bi vozači više respektirali Zakon o sigurnosti prometa na cestama te počeli voziti sigurnije. Edukacija bez većeg rizika kažnjavanja za prometne prekršaje od male je koristi…

Autor: prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić