Sukladno čl. 66 novog Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/21), jedinice lokalne samouprave, u kojima Komunalac Požega d.o.o. obavlja javnu uslugu sakupljanja komunalnog otpada (gradovi Požega, Pleternica, Kutjevo i općine Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika), donijele su u travnju 2022. godine nove Odluke o načinu pružanja javne usluge u kojima su utvrđene cijene minimalne javne usluge sakupljanja komunalnog otpada. Na temelju čl. 77. Zakona i navedene Odluke, davatelj usluge Komunalac Požega d.o.o. je izradio Prijedlog Cjenika javne usluge sakupljanja komunalnog otpada za što je bio dužan provesti javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću te dobiti od jedinica lokalne samouprave očitovanja i suglasnosti na predloženi cjenik.

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Cjenika javne usluge sakupljanja komunalnog otpada provedeno je od 11. travnja do 11. svibnja 2022. godine.

Očitovanja i suglasnosti na predloženi cjenik jedinice lokalne samouprave dostavile do sredine prosinca 2022. godine.

Novi Cjenik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada bit će u primjeni od 1. siječnja 2023. godine.

Prvi hrvatski doktor za drveće Fran Poštenjak savjetuje:

Tradicija kićenja božićnog drvca duboko je ukorijenjena u kulturi hrvatskog društva. Prema povijesnim dokazima smatra se da je kićenje bora krenulo u 16. stoljeću kod obitelji plemićkog staleža s prostora današnje Njemačke.

Taj tada izrazito novi običaj kićenja drvca za Božić, počinje se širiti diljem kršćanskog svijeta. Zbog ljepote koju unosi u domove, taj se običaj zadržao i do danas, posebice u prosincu kada kreće „navala“ na božićna drvca diljem Hrvatske, u potrazi za onim najpoželjnijim, najljepšim, ali i najaktraktivnijim.

No je li naš izbor uvijek i najkvalitetniji da bi božićno drvce „zasjalo“ pravom ljepotom blagdana u prosincu?

U prošlosti naši djedovi i bake kitili su zimzeleno raslinje koje su pronašli u okolici svojih domova, u šumama pokraj kojih su živjeli.

Vješti su bili i u ukrašavanju, za što su često (a neki se još toga i živo sjećaju) koristili sušeno voće, razne bobice. Kasnije su stigle i staklene kuglice. Sve kako bi Božić bio što svečaniji i veseliji. Iz priča naših djedova i baka možemo razaznati da je odlazak u šumu po božićno drvce bio poseban trenutak okupljanja obitelji koji se pamti čitav život.

U današnje vrijeme rijetki odlaze u šume, a božićna drvca se nudi gotovo na svakom koraku. Najčešće se za Božić kite smreke i jelke, no moguće je okititi i druge vrste. Kako u tako velikom izboru drvca izabrati najkvalitenije, kako bi što dulje imali ugođaj najljepšeg blagdana u našem domu?

Savjete o tome pruža jedan od prvih članova poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku (nekadašnji član Ženskog poduzetničkog centra) Fran Poštenjak  iz Jastrebarskog –

prvi hrvatski doktor za drveće, stručnjak u području hortikulture i vlasnik tvrtke Arboring iz Jastrebarskog o kojemu više možete pogledati i na ovom video linku https://fb.watch/cYLBSJ9bN4/

„Popularnije vrste smreka kao božićna drvca su obična smreka, bodljikava smreka, pančićeva omorika. Za smreke je karakteristično da imaju pravilno pršljenasto grananje te da su simetričnog, gušćeg, piramidalnog habitusa. Iako se radi na selekciji i uzgoju kultivara koji duže zadržavaju iglice, potencijalni problem može biti odbacivanje iglica što je najizraženije kod obične smreke. Također, to su vrste koje imaju četvrtaste ušiljene i tvrde iglice na koje se lako nabosti, iako pančićeva omorika ima plosnate iglice koje su mekše i zbog toga manje bodljikave. Smreke imaju relativno čvrste grane koje mogu nositi i teže kuglice. Boja iglica kreće od tamnije zelenih kod obične smreke, zelenih, plavo-zelenih i srebrnozelenih kod bodljikave smreke te tamnozelenih sa dvije pruge pući kod Pančićeve omorike“ – analizira Fran Poštenjak (30)  - prvi hrvatski doktor za drveće.

Ističe i da jele kao božićna drvca u pravilu imaju rjeđe grane nego smreka. Iglice jela su najčešće urezanog vrha, odozdo s dvije izražene bijele pruge i znatno mekanije od smreka, međutim, jela znatno bolje zadržava iglice od smreka. Grane jela savitljivije su na vrhovima i zato ne mogu nositi najteže ukrase. Zadnjih godina kavkaska jela sve je popularniji izbor za kupnju. Nju odlikuju sjajne tamnozelene, odozdo rasčešljane iglice.Uz klasični izbor obične jele svakako je vrijedno spomenuti i koreansku jelu te španjolsku jelu koje su zanimljive, ali i rijetke.

Ujedno i savjetuje oko kupovine božićnog drvca i odabir položaja za postavljanje drvca, koji je za njegovo trajanje gotovo jednako važan, kao i sam odabir vrste drvca.

„Potrebno je da drvce prilikom postavljanja bude udaljeno od izvora topline jer upravo je isušivanje razlog odbacivanja iglica. Potrebno je izmjeriti visinu stropa i odbiti visinu stalka i vršnog ukrasa kako biste izabrali idealno visoko stabalce. Kako biste izabrali savršeno stabalce, nemojte čekati zadnji trenutak za kupnju. Pri tome obratite pozornost na habitus, nosivost grana, boju iglica te debljinu debla kako bi stalo u Vaš stalak. Otiđite po svoje božićno drvca barem nekoliko dana prije Božića i provjerite je li stablo svježe na način da rukom lagano prođete po iglicama koje ne bi smjele otpadati te grančice moraju biti savitljive, a ne krhke. Također, razgovarajte s prodavačem i informirajte se koliko dugo stabalca stoje bez vode. Uskladištite božićno drvce u zaštićenom i prohladnom prostoru. Potrebno je stablu dati izvor vode stoga ga možete postaviti u stalak sa vodom.

 Dan prije nego što ga okitite obavezno odrežite donja 2-3 cm debla jer se može dogoditi da se provodni elementi stabla začepe pa stablo ne može uzimati vodu. Kako biste izbjegli opasnost provjerite sve električne ukrase kojim ćete okititi drvce. Kada okitite stablo, svakako provjeravajte ima li vaše božićno drvce dovoljno vode u stalku. Stablo koje ostane bez vode brže će odbacivati iglice. Kako biste smanjili isparavanje vode, možete i sniziti temperaturu prostorije u kojoj je božićno drvce te obavezno prije odlaska na spavanja ugasite lampice na stabalcima“ – savjetuje prvi hrvatski doktor za drveće Fran Poštenjak.

U Uslužnoj jedinici Ministarstva unutarnjih poslova u Valbandonu dana 16. prosinca u organizaciji Hrvatske vatrogasne zajednice održana je analiza vatrogasnih intervencija u 2022. godini. 

Sve prisutne županijske vatrogasne zapovjednike je pozdravio glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković te je rekao da je ponosan na sve što hrvatski vatrogasci rade. - Imali smo iznimno zahtjevnu požarnu sezonu, u kojoj je nažalost stradao jedan naš kolega. Zbog sušnog razdoblja, imali smo požare i u unutrašnjosti. Imali smo iznimno teške intervencije na prometnim nesrećama te sanacije posljedica nevremena o kojima ćete čuti danas. Uz sve navedeno, ne smijemo zaboraviti da ste provodili i sve ostale aktivnosti, od preventive do rada s mladeži - rekao je zapovjednik Tucaković.

Županijski vatrogasni zapovjednik Dino Kozlevac je u ime domaćina pozdravio sve prisutne te istaknuo da su u Hrvatskoj vatrogasci zapravo nositelji cijelog sustava Civilne zaštite te da je rad vatrogasaca prepoznalo državno vodstvo.

Intervencije kod prometnih nesreća

Prvu prezentaciju održao je zapovjednik VZŽ Varaždinske Željko Nagy, o teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila 6. kolovoza 2022. između Komina i Brezničkog Huma. O teškoj nesreći u željezničkom prometu kod Rajića 9. rujna 2022. govorio je zapovjednik JVP Novska Zlatko Pješ.

Vatrogasci JVP Karlovac Mario Luketić i Tin Bukala predstavili su iskustva u spašavanju na prometnim nesrećama te projekt FIT. 

Požar kod Zatona (ŠKŽ)

O najtežem ovogodišnjem požar koji je 13. srpnja opustošio područje Zatona u Šibensko-kninskoj županiji govorio je zapovjednik VZŽ Šibensko-kninske Darko Dukić. Na ovom području od 2013. godine zabilježeno je čak 1050 požara. Požar od 13. srpnja je izbio u iznimno nepovoljnim meteorološkim uvjetima – visoka temperatura, niska vlažnost i jak vjetar. Požar je nakon gotovo 15 sati gašenja stavljen pod kontrolu. Izgorjelo je 3300 ha, a zabilježena je velika materijalna šteta.

Zaštitu od požara deponija u Brodsko-posavkoj županiji predstavio je županijski zapovjednik Stjepan Županić. Prikazan je požar na odlagalištu otpada Baćanska u Davoru gdje su veliku ulogu odigrali uz vatrogasce i građevinski strojevi.

Intervencije zbog poplava i nevremena

Robert Meglić, v.d. zapovjednika VZŽ Međimurske je predstavio upotrebu barijera na poplavama koje su koristili vatrogasci Međimurske županije na području Karlovca.

Mateo Trop iz JVP-a Karlovac je predstavio angažman vatrogasaca na uklanjanju posljedica nevremena koje je u srpnju pogodilo područje Karlovačke županije. Temu nevremena na području Čazme je prezentirao zapovjednik VZŽ Bjelovarsko-bilogorske Josip Heger. Iako je nevrijeme kratko trajalo, nanijelo je velike štete te je bio potreban angažman velikog broja vatrogasnih snaga, ali i drugih službi za saniranje oštećenih objekata.

Prezentaciju o projektima financiranim iz EU fondova, a koje mogu koristiti vatrogasci za financiranje opremanja i druge aktivnosti održao je načelnik Sektora za vatrogastvo Hrvatske vatrogasne zajednice Mario Starčević. 

Na kraju skupa glavni vatrogasni zapovjednik se zahvalio sudionicima na suradnji te je spomenuo da je ovo samo mali dio rada koje hrvatski vatrogasci provode te je zaželio svim okupljenima sretan Božić i uspješnu Novu godinu. 

Protiv 19-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga -

U petak 16. prosinca 2022. oko 20.05 sati u Požegi u Dubrovačkoj ulici, policijski službenici su kod 19-godišnjaka pronašli marihuanu.

Protiv 19-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.

Županijski centar 112 poslao je obavijest o zatvaranju prometnice: - Zbog visoke količine vode na prometnici u blizini naselja Orljavac za promet se zatvara državna cesta D-38, na relaciji Pakrac – Požega. Obilazni pravac je Pakrac – Lipik – Okučani - Nova Gradiška - Požega i obrnuto.

POŽEGA - Po tradiciji svake godine u prvoj polovini prosinca već 31 godinu u Požegi se objavljuje Požeški pučki kalendar. Tako je ovih dana izašao iz tiska kalendar za iduću 2023. godinu, kojega je kao i prethodne pripremio i uredio dugogodišnji požeški novinar Jelenko Topić, a izdavač je Udruga za glazbu i pisanu riječ Pan press iz Požege.

Suradnici i u požeškom pučkom kalendaru 2023. su novinari, te kulturni i javni radnici ovog kraja, a dio njih iz drugih krajeva s tim da su rođenjem ili na druge načine povezani sa Požegom.

Sadržajno požeški pučki kalendar donosi, nakon kalendarija sa prikazom poslova u domaćinstvu po mjesecima i popisom blagdana (kirvaja) u selima ovog kraja, niz tekstova o radu jedinica lokalne i regionalne samouprave, zatim o školstvu, studijima, zdravstvu, vatrogastvu, kulturi, sportu i drugom.

Vrijedan dio čine članci posvećeni ruralnom razvoju, te vrijednim ljudima požeškog kraja, a potvrđuje se da bez društvenoga aktivizma nema napretka zajednice pa je dio svoga interesa posvećen dobrovoljnim, sportskim i drugim društvima, te narodnim običajima. Tu su i priče koje evociraju prošlost, rado su čitane u sadašnjici, a svakako trebaju biti i pouka za budućnost između kojih su umetnuti pjesnički tekstovi, narodna mudrost, bećarci i slično.

Kalendar je predstavio profesor hrvatskog jezika u Katoličkoj gimnaziji u Požegi Miroslav Paulić koji je u uvodu rekao da su neki ljudi svojim životom i djelovanjem zadužili ovaj kraj u 2022. godini, pa se o tome radu možda pisalo, a dobro i uspješno djelovanje i na ovaj način ovjekovječilo - Listajući Požeški pučki kalendar prepoznat ćete tko je gradski ili općinski načelnik u ovoj našoj provinciji, ali o njemu se piše isto kao o našem slavnom kovaču ili ciglaru, postolaru ili sokolaru, rataru ili vinaru. Svi su dio jednog puka, požeškoga.

Promociju kalendara uveličao je i zamjenik požeškog gradonačelnika dr. sc. Borislav Miličević, koji je čestitao autoru na ustrajnosti, pohvalio taj napor koji je ušao u četvrto desetljeće i zaželio i dogodine promociju novog kalendara.

Novi Požeški pučki kalendar nalazi se u prodaji na prodajnim mjestima tiskovina širom požeškog kraja.

Policijski službenici PU požeško-slavonske će tijekom nadolazećeg vikenda provoditi pojačane aktivnosti nadzora prometa usmjerene na sprječavanje i sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja, a posebno će se nadzirati i sankcionirati vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja nedopuštenom brzinom, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima, ali i svi ostali prekršaji u cestovnom prometu. Provodit će se i nadzor recidivista odnosno višestrukih počinitelja prekršaja prema kojima će se primjenjivati sve zakonom propisane mjere.

Ciljana akcija nadzora alkoholiziranosti i droga kod sudionika u prometu provodit će se u noći sa subote na nedjelju.

Upozoravamo sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa.

POŽEGA - Uništene su sve sadnice lovor višnje koje su volonteri, udruga Oppidum i koordinator akcije „Zasadi stablo, ne budi panj“ Ivica Šnajder, prošli tjedan zasadili na području Sportskog-rekreacijskog centra.
Grad Požega iz godine u godinu ulaže značajna sredstva za uređenje javnih površina. Parkovi, šetnice, dječja igrališta, klupe i kante za otpad uređuju se i održavaju kako bi našim sugrađanima život bio što ugodniji. Tijekom jeseni se u Požegi zasadi oko 12 tisuća sadnica. Krađe su, nažalost, redovita pojava svake godine, no ne u tolikom obimu. Uz sve napore koje ulažemo kako bismo očuvali i obogatili zelene površine našega grada te da iste, kroz rad na projektima, unaprijedimo i damo im novu vrijednost koja će doprinijeti kvaliteti života svih građana, nažalost, sve smo češće svjedoci skandaloznog i divljačkog ponašanja pojedinaca koje je još jednom kulminiralo prošli tjedan kada su nepoznati vandali iščupali svih 20 sadnica koje su volonteri u sklopu akcije „Zasadi stablo, ne budi panj“ zasadili pokraj dječjeg igrališta na prostoru sportsko-rekreacijskog centra.
Ističemo da je danas u tijeku sadnja novih stabala javora na istoj lokaciji, koja će, nadamo se, ipak dočekati proljeće. Također, ovim putem apeliramo na naše sugrađane da čuvaju javnu imovinu, a sva uočena oštećenja ili one koji uništavaju imovinu prijave nadležnim službama Grada. Prijave su moguće na broj telefona 034/311 300 ili na e-mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 15. prosinca na svojoj web stranici objavilo je Poziv za urbana područja za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma) u financijskom razdoblju 2021. – 2027. vrijedan 681,27 milijuna eura.

„Ovo je najveći poziv koji je ikad objavljen za gradove, a ukupna sredstva koja su gradovima dostupna iznose 681,27 milijuna eura. S tim novcem gradovi imaju priliku ulagati u poboljšanje kvalitete života građana, od poslovne infrastrukture, boljeg prijevoza putnika do zelenih gradskih oaza i energetske obnove. Koristim priliku da pozovem gradove da osmisle kvalitetne projekte i da se prijave, jer smo osigurali rekordni iznos novca kojima se značajno može unaprijediti kvaliteta života naših sugrađana“, kazala je ministrica Tramišak.

Ova sredstva koristit će 22 grada s urbanim područjem, ukupno 192 jedinice lokalne samouprave.

Prihvatljivi prijavitelji po ovom Pozivu su 22 grada koji su uspostavili urbana područja sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i smjernicama Ministarstva:
• 4 urbane aglomeracije: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek
• 10 većih urbanih područja: Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci
• 8 manjih urbanih područja koji su sjedišta županija: Koprivnica, Vukovar, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin.

Prijave se podnose u elektroničkom obliku na mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., a rok za podnošenje prijava je 28. veljače 2023. godine.

Glavni dokument kojim gradovi dokazuju da ispunjavaju preduvjete za provedbu ITU mehanizma je nacrt strategije razvoja urbanog područja stoga je to jedan od ključnih dokumenata koji se dostavlja uz prijavu, a detaljnije informacije o tome, kao i o samom ITU mehanizmu i njegovoj provedbi dostupne su u Pozivu kojem se može pristupiti putem web stranice Ministarstva.

O ITU MEHANIZMU

ITU mehanizam je jedan od alata kojim se kroz fondove Europske unije potiče integrirani teritorijalni razvoj. Radi jačanja teritorijalnog pristupa ITU mehanizma iz razdoblja 2014.-2020. proširen je na ukupno 22 grada s urbanim područjem. Temelj za provedbu ITU mehanizma su strategije razvoja urbanih područja odnosno teritorijalne strategije u kojima urbana područja određuju svoje ciljeve i prioritete razvoja te ključne strateške projekte.

Financijska podrška urbanim područjima u ostvarivanju njihovih ciljeva pruža se iz EU fondova putem poziva na dostavu projektnih prijedloga koje objavljuje Ministarstvo u skladu s programskim dokumentima za korištenje EU fondova. U konkretnom slučaju podrška urbanim područjima planirana je u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. koji je odobren početkom prosinca, a kroz koji je za održivi razvoj urbanih područja u Hrvatskoj osigurana alokacija od čak 681,27 milijuna eura.

POŽEGA - Zimski uvjeti na kolnicima i jutarnji minusi nerijetko zadaju glavobolje kako vozačima tako i građanima brdskih ulica u Požegi. Za sigurnije prometovanje tijekom temperaturnih minusa zimska služba Komunalca Požege d.o.o. na kolnike posipa sol. Dostupna je i građanima koji stanuju u brdskim dijelovima grada Požege za posipanje prilaza svojim kućama. Kao i dosadašnjih godina, sol mogu preuzeti u dvorištu Komunalca Požega d.o.o. u Vukovarskoj 8, radnim danom od 7 do 15 sati. Podsjećamo da je funkciji dežurni broj zimske službe 099/49 09 481 na koji možete nazvati i ukazati na eventualne poteškoće iz djelokruga rada zimske službe.