Biljno meso, a ne mljeveni kukci! -

Klimatske promjene, zagađenje okoliša, smanjenje biološke raznolikosti, rasipanje prirodnih resursa, opustošena mora i oceani, deforestacija – sve su to posljedice uzgoja životinja za hranu. Činjenicu da je Europska komisija početkom siječnja odobrila stavljanje na tržište raznih prehrambenih proizvoda od kukaca u udruzi Prijatelji životinja smatraju apsurdnom i lošom. Prijatelji životinja napominju da bi se time samo jedno zlo zamijenilo drugim, malo manjim zlom, umjesto da se promoviraju već sada dostupne dobre alternative u obliku biljnog mesa na bazi graška, boba, soje ili drugih mahunarki i žitarica.

„Apsurdno je da danas, kada imamo burgere od biljnih proteina koji vrlo vjerno oponašaju strukturu i okus mesa, a po sastavu su nutritivno vrlo vrijedni, prednost dajemo onima od crva i kukaca. Palačinke od ličinaka nikome ne bi trebale biti privlačne. Umjesto toga, trebali bismo poticati konzumaciju proizvoda na biljnoj osnovi, koja je već sada dostupna i razvija se sve više iz dana u dan. Osim toga, treba prepoznati budućnost i ulagati u razvoj kultiviranoga mesa, koje se proizvodi u laboratorijski kontroliranim uvjetima i za čiju proizvodnju nisu potrebni ni crvi, ni svinje, ni kukci, ni sisavci, već biljne sirovine”, navode Prijatelji životinja.

„Svakako je nužno drastično smanjenje mesa, mlijeka i jaja zbog klimatskih promjena, golema bacanja prirodnih resursa poput žitarica i pitke vode, krčenja prašuma te zagađenja vode, tla i zraka. No traženje alternative u crvima i kukcima nepotrebno je i van pameti uz obilje biljne hrane i mogućnosti industrije koja ju može raznoliko oblikovati”, dodaju iz udruge Prijatelji životinja.

Iako su najmanje proučavane životinje, znanstvenici se slažu da kukci također osjećaju bol i nelagodu, samo na drukčiji način nego što ih osjećaju ljudi, krave, svinje, pilići, ribe i druge životinje. Profesor Chittka, koji je vodio Istraživanje Sveučilišta Queen Mary iz Londona, utvrdio je da bumbari osjećaju nelagodu na isti način kao i druge životinje za koje se zna da mogu iskusiti bol i patnju.

Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), upitna je sigurnost hrane od insekata. Zbog hitina od kojega je građen njihov egzoskelet, može doći do ozbiljnih alergijskih reakcija. U kukcima su pronađene bakterije poput salmonele, E. coli i kampilobakterije. U hrani od insekata mogu se pronaći i virusi, paraziti i gljivice te pesticidi i teški metali.

Proizvodi temeljeni na biljnome mesu slobodni su od antibiotika, hormona, pesticida i kemijskih sredstava koja su na dnevnom meniju životinja. Veganski proizvodi ne sadrže životinje, pa tako ni kukce, i sigurni su za sve one koji ne žele crve i ličinke na svojemu tanjuru.

Kultivirano meso ne utječe ni na zagađenje okoliša zato što za njegovu proizvodnju nisu potrebne farme ni poljoprivredne površine, kao ni velike količine pitke vode i tla. Tehnologija koja nema veze s GMO-om iznimno obećava i svako ulaganje u njezin razvoj je isplativ. Stoga Prijatelji životinja pozivaju sve da na www.endtheslaughterage.eu/hr potpišu za inicijativu kojoj je cilj isključivanje uzgoja životinja iz subvencija, a uključivanje etičkih i ekoloških alternativa kao što su biljni proteini i kultivirano meso.

„Apeliramo na građane da se educiraju o dostupnim biljnim alternativama mesu i tehnologiji kultiviranoga mesa te da razmisle o budućnosti koja nas čeka nastavimo li iskorištavati životinje za ljudsku prehranu ili hraniti druge životinje njima”, odlučni su iz udruge Prijatelji životinja.  

„Za nas, okoliš i životinje pametnije je dobivati alternative mesu izravno od biljnih namirnica nego njima hraniti insekte i druge životinje pa ih onda jesti. Što smo bliže prirodnim oblicima hrane, biljkama, manji su ekološki gubitci, a time i nesigurnost za ljudsko zdravlje”, zaključuju Prijatelji životinja.

POŽEGA - Ponovno su se radnice Orljave okupile na poziv Novog sindikata u Požeškoj pješačkoj zoni jer Država i dalje ne rješava svoje obveze prema njima. Prošlo je 18 mjeseci od stečaja Orljave u Požegi, nekretnine i pokretnine se pomalo rasprodaju, a radnice i dalje čekaju svoje obećane otpremnine. Vlada RH još nije ispunila obećanje koje je bivši ministar u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina dao radnicama nakon prosvjeda na Markovom trgu u studenom prošle godine. Obećano je rješavanje do kraja siječnja 2023. godine no radnice do sada nisu dobile nikakve obavijesti o mogućem rješenju za isplatu otpremnina.

Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata pred okupljenim radnicama istakao je da izgleda novi ministar Branko Bačić niti nezna o čemu se radi, tako da je na pitanje saborske zastupnice Martine Vlašić Iljkić odgovarao samo općenito i površno: - Bačić je govorio o Zakonu o zaštiti potraživanja radnika, što s ovim slučajem sad više nema veze, ono što su radnici dobili iz tog Fonda je završeno. Mi tražimo kompletan iznos otpremnina temeljem odgovornosti Vlade RH za njihove radnice. Orljava je bila u stopostotnom vlasništvu države, budući da desetak dana nakon upućenog dopisa mi nemamo odgovor ministra Bačića, danas smo se dogovorili da ako ne dobijemo u iduća dva tjedna taj odgovor – organizirat ćemo novi prosvjed u Zagrebu, jer očito je to jedini način kako se u Hrvatskoj može doći do razgovora ili pregovora s vladajućima. Prosvjed smo s radnicama dogovorili za 8. ožujak za Međunarodni dan žena koji je itekako simboličan za pretežno radnice u tekstilnoj industriji.

Iveković je rekao da su i brojni kontakti koje su imali sa njemačkom tvrtkom Olymp, koji je bio glavni kupac Orljave, završili bez dogovora jer oni očito izbjegavaju svoje obveze. Ta neodgovornost Olympa događa se i zbog toga što Vlada RH također ne rješava svoj problem, a zapravo bi trebalo rješenje tražiti sa zajedničkim dijalogom Olympa i Vlade RH. Čak je Olymp prvi poslao dopis Vladi, ali oni nisu po tom pitanju odradili ništa.

 - Sada to više nisu niti velika sredstva potrebna za isplatu otpremnina, jer na računu Orljave u stečaju od brojnih prodaja sada već ima oko 200 tisuća eura, a potraživanje radnica za njihove otpremnine su 450 tisuća eura. Ima još nekretnina koje se prodaju, treba sjesti i napraviti plan, a svatko treba odvojiti neznatan iznos da se ovaj slučaj jednom zatvori. Nažalost nisu zadržali proizvodnju, (koju je još obećavao također smijenjeni ministar Horvat), nisu pomogli ovim radnicama da nastave raditi za nešto malo više od minimalne plaće, onda barem neka plate otpremnine – rekao je predsjednik Novog sindikata Mario Iveković.

POŽEGA - Temeljem zahtijeva učenika srednjih škola te studenata a u dogovoru sa Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu, Petrova 3, Zagreb – dobrovoljno darivanje krvi u prostorijama Gradskog društva Crvenog križa Požega posebno organizirano za učenike srednjih škola/studente održat će se 03. veljače 2023.godine (petak) od 11:00 sati do 15:00 sati.

Iz GD CK Požega u priopćenju apeliraju: Molimo vas da obzirom na mogućnosti objavite apel o gore navedenoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi uz zamolbu da se učenici te studenti na isto odazovu.

Isto tako je u nastavku navedeno sve što bi trebalo znati a vezano u darivanje krvi te molimo da obzirom na mogućnosti isto objavite.

Darovatelj krvi može biti svaki zdravi čovjek od 18 do 65 godina. Darivanje krvi je bezbolan akt koji ne narušava zdravlje davaoca. 

Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno  kontroliramo naše zdravlje. Krv kao LIJEK je nezamjenjiva.

Unaprijed se zahvaljujemo na razumijevanju te pomoći osobama u potrebi - stoji u priopćenju GD CK Požega koje potpisuje ravnatelj Miroslav Zelenika, dipl. oec.

POŽEGA - Iz grada Požege obavještavaju sugrađane da će na snazi biti privremena regulacija prometa u petak 3. veljače 2023. godine u vremenu od 12:00 sati do 15:00 sati. Privremeno zatvaranje prometa za sva vozila bit će u Ulici Julija Kempfa u Požegi i to od Dalmatinske ulice do Ulice Josipa Runjanina radi izvođenja fasaderskih i krovopokrivačkih radova na stambenom objektu u Ulici Julija Kempfa.

Zahvaljujemo se na razumijevanju!

U proteklih desetak godina nekoliko korporacija preuzelo je praktično cijeli Internet, a kako nisu postojale nikakve regulacije ponašanja na digitalnim platformama i dezinformacije su se neobuzdano širile, lako se može zaključi da civilizacijski živimo u dobu informacijskog kaosa -

Sukladno imperativu opstanka takvog čovječanstva, "Demokracija mora biti zdrava" bio je naziv konferencije Gonga i partnera iz njegovog projekta Pro-fact: Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Sveučilišta u Dubrovniku, Fakulteta Elektrotehnike i računarstva, Faktografa, te Hrvatsko novinarsko društvo, gdje je konferencija održana, i Sindikata novinara Hrvatske (SNH) kao suradnika.

Svjetlana Knežević iz Gonga objasnila je da je Pro-fact nastao kako bi se raskrinkavalo dezinformacije o COVID-u u Hrvatskoj, da su uključeni u taj projekt tijekom 15 mjeseci istraživali, analizirali razumijevali i mehanizme širenja i ponašanje građanki i građana izloženih dezinformacijama. 

Nebojša Blanuša s FPZG-a opisao je eksploziju dezinformacija u svijetu kao civilizacijski udarac čovječanstvu kojima su teren pripremile povratak autoritarnih režima, globalna korupcija, urušavanje medijske odgovornosti, sve češće neprihvaćanje rezultata izbora čak i u demokratskim zemljama.

"Situacija s pandemijom sve to još je i pojačala i mi sada već ulazimo u pravo patološko stanje", konstatirao je.

Profesorica Mirjana Tonković s FFZG-a i suradnica na Pro-factu podsjetila je da su građani zbog svih tih razloga već odranije gubili vjeru u institucije, posebno u Hrvatskoj, zbog čega se naša zemlja tijekom pandemije COVID-a pokazala jednim od gorih područja u svijetu u kontekstu teorije zavjera.

"Svi (krizni) trendovi civilizacije su u porastu i svi pokazuju tendenciju geometrijskih progresa. Mi živimo u periodu kolapsa", istaknuo je Branko Ančić s Instituta za društvena istraživanja. Ančić smatra da je jedan od osnovnih razloga zašto su laži eksplozijom u digitalnom svijetu u tolikoj mjeri postale dijelom svakodnevnice, zato što čovjek danas naprosto više živi u digitalnom okruženju nego u takozvanoj stvarnosti.

Saša Ceci s Instituta Ruđer Bošković pojasnio je kako je moguće da u 21. stoljeću netko iskreno vjeruje u to da je Zemlja ravna ploča i da uredno funkcionira u društvu. “Dio problema su i novinari koji na isti način tretiraju i znanstvenike i muljatore, kao i to što mediji nerado objašnjavaju dijelu društva da vjeruje u budalaštine”, zaključio je. 

Predsjednica Europske federacije novinara (EFN) i SNH Maja Sever rekla je da su projekti poput Pro-facta iznimno potrebni obrani uloge novinarstva kao čuvara demokracije, zaključivši da je novinarima "u prekarnim uvjetima rada jako teško ostati na braniku istine".

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kazao je da je, u potrazi za partnerima za borbu protiv dezinformacija, promašeno tražiti partnera u državi, koju je optužio i za to da je medije prepustila tržištu, žrtvujući njihovu prosvjetiteljsku i demokratsku ulogu, i za uopće bliskost s medijima kao korporacijama.

Na drugom panelu profesor Jan Šnajder s FER-a kao problem je označio to da je "cijena dezinformacije danas otprilike nula, što nikad ranije nije bilo tako". 

Profesor Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku podsjetio je da je eksplozija dezinformacija u digitalnom okolišu posljedica globalno prevladavajućih ekonomskih modela: "Proteklo desetljeće proživjeli smo u dobu u kojem je nekoliko globalnih korporacija preuzelo internet. Nije bilo nikakve regulacije, mjera za ograničavanje i na kraju nas je COVID-19 osvijestio, stakeholderi su shvatili da nešto moramo učiniti”. Dodao je kako je Pro-fact otvorio vrata multidisciplinarnom bavljenju temom dezinformacija u Hrvatskoj, a nastavljamo suradnju i u okviru Adria Digital Media Observatory (ADMO) - regionalnog medijskog centra za borbu protiv dezinformacija, koji je dio europske mreže medijskih hubova podržane od strane Europske komisije i EDMO-a.

“U situaciji u kojoj logika profita tehnoloških platformi više ne poznaje granice, a algoritamski odabiri sadržaja presudno utječu na ponudu sadržaja, važnije je nego ikad učiniti programe medijskog obrazovanja relevantnima i kritičnima. No, nikakvo obrazovanje publike neće moći nadomjestiti regulaciju tehnoloških platformi, nastojanje u kojem dosad je najdalje otišla Europska unija svojim Aktom o digitalnim uslugama. Usto, javno financirani mediji i dalje će biti nezamjenjivi akteri informiranja javnosti, unatoč svoj moći platformi”, pojasnio je voditelj edukativnih programa u Gongu, Dražen Hoffmann. 

"Pozitivna stvar je to što većina korisnika online platformi danas zna da poredak prvih stvari koje nam se pojavljuju u tražilicama, uopće nije slučajan. Danas postoji svijest da se sadržaj moderira. Usto, pozitivno je to što se u posljednje vrijeme pokazalo, potaknuto pandemijom, da je platforme moguće prisiliti da im profit ne bude jedini cilj nego i javni interes”, naglasila je profesorica Milica Vučković s FPZG-a i članica Pro-facta. Pozitivno je što danas platforme ako upišete COVID kao prve izvore danas guraju vjerodostojne izvore, poput Svjetske zdravstvene organizacije.

Ana Brakus iz Faktografa pronašla je na konferenciji razlog za optimizam u tome što vidi da se znanstvenici i stručnjaci iz niza područja, od humanističkih do prirodnih, ne predaju, unatoč jasno vrlo zabrinjavajućem stanju u kojem se danas nalaze i čovječanstvo i Zemlja.

"Mladi ljudi danas su duboko anksiozni zbog nekih stvari koje neke druge mlade nisu mučile. Recimo, klimatska anksioznost. Mene ovaj spomenuti informacijski kolaps više i ne deprimira - ako idemo nešto napraviti sa svojom sudbinom", kazala je. “To što su mediji gubitaši ne znači da na njima nitko ne profitira”, dodala je.

“Potrebno je prilagoditi se i okrenuti budućnosti. Trebamo koristiti rezultate istraživanja, tehnologiju, hakirati algoritme i influensere kako bi kampanje došle do ljudi”, rekao je Matej Lončarević, direktor i osnivač Joomboosa.

"Demokracija mora biti zdrava. Što to znači? Za nas u Gongu to znači da institucije odgovorno i bez iznimke rade svoj posao, a građani i građanke im vjeruju, ali ne zato što su lakovjerni nego jer institucije su svojim radom i preuzimanjem odgovornosti zaslužile povjerenje. Demokracija je zdrava ako su mediji slobodni od pritisaka sigurno, odgovorno i u skladu s pravilima struke izvještavati u javnom interesu. Demokracija je zdrava ako je osigurana vladavina prava, a društvo je otporno na dezinformacije i propagandu koja može rezultirati dokidanjem prava i ugrožavanja demokratskih procesa i institucija. Demokracija je zdrava kada građanke i građani aktivno participiraju u društvenom i političkom životu zemlje - izlaze na izbore i referendume, pokreću građanske inicijative oko unapređenja društva", zaključila je Svjetlana Knežević iz Gonga. 

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava  -

U razdoblju od 31. siječnja do 1. veljače 2023. u mjestu Kamenski Vučjak, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u metalnu kutiju u vlasništvu Hrvatskih šuma te otuđio alat.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodile su se dvije prometne nesreće  -

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodile su se dvije prometne nesreće s materijalnom štetom u Požegi u Industrijskoj Ulici i na Trgu Svetog Trojstva.

Javni poziv otvoren je danom objave u Narodnim novinama, a rok za dostavu prijava je 45 dana od dana objave -

REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
objavljuje

POZIV
za prijavu projekata iz područja sigurnosti cestovnog prometa
na području Republike Hrvatske za 2023. godinu

I.

Predmet ovoga javnog poziva su projekti koji su u funkciji povećanja razine sigurnosti cestovnog prometa, a za koje se može osigurati financijska potpora iz sredstava Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. 

II.

Planom potreba Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za 2023. godinu osigurat će se sredstva za projekte sanacije opasnih mjesta, sukladno točki 7.9., Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. - Sigurna infrastruktura i točkom 7.6 Sigurnost motociklista i mopedista u dijelu inženjerskih rješenja vezanih za sanaciju visokorizičnih dionica cesta za ovu kategoriju vozila.

III.

OPĆI UVJETI ZA PRIJAVU:

Ispunjen Evaluacijski obrazac ovjeren od ovlaštenog revizora cestovne sigurnosti;

IV. 

Prijava koja ne zadovolji uvjete navedene u točki III. ovog Poziva neće se razmatrati.

V. 

Predlagatelji trebaju dostaviti potpisanu i ovjerenu prijavu sa svim prilozima u jednom (1) primjerku na adresu: MUP RH, Ilica 335, Zagreb, s naznakom „Za sanaciju opasnih mjesta kroz Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030.“, najkasnije do isteka roka za podnošenje prijava.

VI.

Javni poziv otvoren je danom objave u Narodnim novinama, a rok za dostavu prijava je 45 dana od dana objave.

VII.

Broj projekata koji će biti realizirani ovisit će o raspoloživoj količini financijskih sredstava.

VIII.

Radna skupina zadužena za provedbu Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. će u roku od 45 dana nakon zatvaranja javnog poziva donijeti odluku o raspodjeli sredstava za sanaciju opasnih mjesta, po javnom pozivu za 2023. godinu.

IX.

Odabir projekata sanacije sukladno raspoloživim sredstvima obaviti će se uzimajući u obzir uravnoteženu prostornu distribuciju projekata na razini RH te temeljem kriterija povoljnijeg odnosa troškova i koristi predloženih mjera proračunatog na temelju podataka iz priloženog evaluacijskog obrasca.

X.

Popis pristiglih i odobrenih zahtjeva za sufinanciranje bit će objavljen na portalu NPSCP.HR