POŽEGA - Dan nakon što su grad Požegu, ponovno po neznam koji put nakon zaista velikih oborina od 63 litre po četvornom metru, na istim mjestima "iznenadile" bujične poplave sazvana je analiza u Gradu Požegi od svih relevantnih službi. Gradonačelnik Požege dr. sc. Željko Glavić sazvao je na sastanak Hrvatske vode, Tekiju, pročelnice grada Požege nadležne za komunalnu infrastrukturu, Civilnu zaštitu, Centar 112, vatrogasce koji jedini u tim situacijama pomažu građanima da umanje već nastale štete, predstavnike Mjesnog odbora Sajmište na kojemu se po prvi puta dogodilo izlijevanje i plavljenje kuća, Mjesni odbor Orljava nije bio pozvan jer očito nitko nije ni znao da je bilo poplavljeno 10-tak kuća u Mlinskoj ulici, ali pravo potopljeno, a nakon analize održali su tiskovnu konferenciju i medijima priopćili što se ponovno dogodilo, sa zaključkom, ali na žalost događat će se i dalje.

Zaključak svega je da su za sve krive klimatske promjene, a to što se po priznanju predstavnika Hrvatskih voda kanali ne čiste 20-tak godina, jer ti kanali su u ingerenciji države, koja za njih ne izdvaja sredstva, pa se i ne čiste. Zbog toga je poplavljena Mlinska ulica u svom donjem dijelu, koja je zbog zaista velike količine kiše koja je pala na poljoprivredne površine, dobila svu tu vodu u svoje kuće i okućnice. Kanal koji je izgrađen prije 20-tak godina upravo da pokupi tu vodu i da ne prijeti opasnost kućama, nije nitko očistio, evo tih 20 godina i već je zatrpan tim silnim naplavinama kroz to vrijeme, pa se jednom morao preliti. Prelijevat će se i ubuduće jer Hrvatske vode za to održavanje nisu od Vlade RH u nadležnog ministarstva dobili novac za održavanje takvih vrsta kanala.

Evo što je o svemu rekao požeški gradonačelnik Željko Glavić: - Po izvješćima svih žurnih službi, bilo je oko 200 poziva, vatrogasci su imali 15 ekipa koje su sanirale posljedice bujičnih poplava. Tri ekipe tvrtke Tekija su bile na terenu zbog saniranja začepljenja na šahtama. Predstavnici Hrvatskih voda su vrlo korektno na sebe prihvatili dio posla koji mogu odraditi, naravno Grad će prihvatiti svoj dio. U kratkom vremenu ćemo riješiti čvorišta koja prave probleme na nekim dijelovima. Rješenje da tog problema uopće ne bude nismo našli, ne postoji nekakav čarobni štapić. Konzultirat ćemo struku kako bi mogli napraviti sve ostalo osim onog što smo utvrdili da treba.  Novo krizno područje Sajmište ima neka moguća rješenja koja vide predstavnici MO, to smo uzeli u obzir naravno. Napravit ćemo sve ono što se može napraviti. Utvrdili smo da ovo nije prvi puta da se ovo događa, bilo je takvih situacija u zadnjih 20 godina, no o očito se u prirodi nešto promijenilo gdje imamo padaline s više od 40 litara, sada je palo 63 litre po četvornom metru. To su ogromne količine u kratkom vremenu. Koliko vidimo i na puno mjesta u Hrvatskoj se događa isto.

Situaciju s odvodnjom oborinskih voda nismo imali bolju nego sad. Napravljeno je dosta kanala i riješeno tih točaka zbog kojih su neke kuće bile poplavljene. Odrađena je i Aglomeracija u Požegi, Tekija nikad nije imala takav sustav odvodnje kao sad. Dok dugoročna rješenja ne budu moguća, mi ćemo napraviti ova kratkoročna u suradnji s Hrvatskim vodama. Građanima možemo jednostavno reći da novonastala situacija jasno ima i nekakve svoje globalne uzroke, ali ovi koji su lokalnog karaktera, njih ćemo rješavati i riješiti. Ovo što je na državnoj razini to ne možemo, ali vjerujem da kad se završi projekt retencija, da nećemo imati taj problem. Sajmište je lakše rješivo, nisam te struke, ali ima više jednostavnih problema koji se mogu riješiti, za razliku od nekih za koje će trebati par godina.

Problem ponovno izbijanja vode i plavljenja stanovnika Vidovaca i Dervišage bit će riješen u "doglednoj" budućnosti. Sada su raspisani natječaji za projekte i oni se rade. Kako smo već pisali Požeško-slavonska županija još nije promijenila Prostorni plan, pa takve akumulacije nisu predviđene. Kad će se početi graditi, e to je već teže pitanje na koje nema nitko odgovor, ali sigurno će plan gradnje biti sadržan u predstojećim planovima za lokalne izbore koji dolaze 2025. godine. Problema ima i u samom odnosu državnih tvrtki, kaže gradonačelnik Glavić, pa HŽ ne da dozvolu Hrvatskim vodama pa prodube kanal jer tu prelazi željeznička pruga, a kad će dozvoliti, to nitko nezna. Iako znamo da su državna poduzeća "država u državi" ona pokazuju svoje mišiće i jedna prema drugom poduzeću.

Građani se ipak ne mogu žaliti, ostaje im samo da trpe, jer detektiran je problem - klimatske promjene.

POŽEGA - U ponedjeljak, 5. lipnja 2023., u 7:00 sati, započeo je štrajk zaposlenih u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu na razini cijele Hrvatske, pa tako i u Požegi. Štrajk se organizira u svim tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu u kojima SDLSN RH (sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika) ima svoje članove, a uz članove, u štrajku mogu sudjelovati  i ostali službenici i namještenici koji mu se dobrovoljno pridruže.

 - Tražimo povećanje plaće za 400 eura i reguliranje pregovaranja za službenike i namještenike u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu.

Većini građana će zahtjev za povećanjem plaće za navedeni iznos djelovati puno, ali isti ti građani trebaju biti svjesni da je plaća službenika i namještenika u tijelima sudbene vlasti vjerojatno najniža plaća u RH. Namještenikova plaća je uglavnom  ispod zakonom propisanog iznosa minimalne plaće i kreće se oko 530 €, dok npr. upisničar/upisničarka sa radnim stažom od 30 godina ima plaću u iznosu od 650 €.

Vlada RH tijekom postupka mirenja nije predložila pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka te o tome nije postignut sporazum. Stoga članovi obavljaju samo nužne poslove koji su prijeko potrebni radi sprječavanja ugrožavanja života, zdravlja ili osobne sigurnosti pučanstva.

Nakon što smo imali priliku vidjeti štrajkove u obrazovnom sustavu, u zdravstvenom sustavu, kao i „bijeli štrajk“ sudaca, svih onih koji imaju plaće neusporedivo veće od plaća službenika i namještenika u sudovima, te kojima su zahtjevi ispunjeni od strane Vlade, neshvatljiva nam je i ponižavajuća bila odluka resornog ministarstva i Vlade RH da pred Županijskim sudom u Zagrebu zatraže izricanje privremene mjere zabrane štrajka, kao i ustrajanje na tezi da je štrajk nezakonit.

Županijski sud u Zagrebu odbio je tužbu Republike Hrvatske za zabranu štrajka, odnosno, Županijski sud u Zagrebu  presudio je da je štrajk u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu zakonit. U ministarstvu pravosuđa i uprave prezentirana nam je i odluka Vlade RH o isplati privremenog dodatka na plaću za sve službenike i namještenike u državnoj službi, po kojoj će plaće rasti od 60 do 100 €. SDLSN RH podržava najavljeno povećanje, no ono nije vezano uz naš zahtjev za povećanjem plaće za 400 €.

Ipak, na najavljeno povećanje od 100 €, korigirali smo svoj zahtjev, te je on sad 300 €.

Shodno svemu gore navedenom, štrajk SDLSN RH radi zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova se nastavlja do ispunjenja zahtjeva - ističe  Goran Šojat Sindikalni povjerenik Županijskog suda - Stalna služba u Požegi i Općinskog suda u Požegi.

POŽEGA - U vatrogasnom domu Dobrovoljnog vatrogasnog društva Požega održana je Redovna godišnja Skupština Vatrogasne zajednice Grada Požega. Vatrogasnu zajednicu čine DVD Požega, DVD Gornji Emovci i Javna vatrogasna postrojba Grada Požege. Na Skupštini uz članove skupštine iz ove tri vatrogasne organizacije nazočili su i čelnici Vatrogasnih centara s područja Požeštine, te čelnici VZ Požeštine i VZ Požeško-slavonske županije.

Sve je pozdravio predsjednik VZ Sebastian Galiot, a zapovjednik Dalibor Hrunka je iznio izvješće o radu u protekloj godini. U protekloj godini VZ je imala na raspolaganju nešto preko 100 tisuća eura s kojima je financirala potrebe svojih članica, kroz redovne aktivnosti, ali posebne potrebe u radu vatrogasnih društava.

Vatrogasci VZ su izašli na 191 intervenciju, od čega 68 na požar, 101 tehnička intervencija, akcident 1, 15 izvida na terenu, ali na žalost i izlazak na 8 lažnih dojava. Imali su i još 229 raznih aktivnosti, najčešće na dovozu vode 113, preventivnim osiguranjima 115 te 11 raznih usluga za lokalnu zajednicu, tvrtke i građane. Sveukupno bilježe 422 intervencije u 2022. godini.

U prošloj godini vatrogasci VZ održali su i dvije velike vježbe, gdje su uvježbavali rad s vodnim motornim pumpama, postavljanje box barijera i brana u sistemu vodom protiv vode. Sudjelovali su u svim vatrogasnim obilježavanjima u Mjesecu zaštite od požara, a redovno pohađaju i sve potrebne edukacije i specijalizacije za svoje članove. kako imaju i postavljeno vatrogasno vježbalište često ga koriste u vježbama, ali i zajedno s drugim postrojbama koje ugošćuju na vježbalištu ispred Vatrogasnog doma.

Zapovjednik je na kraju napomenuo da vatrogasne ljestve koje koriste bilježe preko 40 godina, kao i vatrogasno vozilo za šumske požare, te bi trebali hitno razmisliti o zanavljanju tih vozila jer svaki dan mogu zakazati, a poseban problem bi nastao da se to dogodi na stvarnoj vatrogasnoj intervenciji.

Sva izvješća su jednoglasno usvojena.

Počasni predsjednik Šimun Miletić je istakao i upozorio da je potrebno više razraditi u analizi podatke o snazi, kadrovima, njihovim obukama, vozilima, te ukupnoj spremnosti svih vatrogasaca u VZ grada Požege.

Predsjednik VZ županije Dragutin Žnidarec pohvalio je sve članove ove Vatrogasne zajednice na velikom broju intervencija koje su odradili na terenu, ali i upozorio da se povede još veća pažnja sigurnosti i zaštite vatrogasaca koji idu na intervencije.

Protiv vozača slijedi prekršajni nalog  -

U četvrtak 8. lipnja 2023. oko 17 sati u blizini mjesta Gradski Vrhovci, 60-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom te sletio u putni kanal.

Protiv vozača slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

POŽEGA - Danas poslijepodne oko 17,30 Požeštinu je ponovno pogodilo siloviti nevrijeme. Došlo je vrlo brzo sa jakim vjetrom i velikom kišom, a onda je uskoro krenula i tuča. Led je padao gotovo 30-minuta i zaista prekrio zemlju, sve je zabijelio kao snijeg zimi. Velike količine kiše naravno da će napraviti problema s bujičnim vodama i neočišćenim vodotocima i kanalima.

Za svu poljoprivredu, povrtlarstvo i voćarstvo ovo nije bilo dobro, no mi zaista sada nakon što više nemamo nikakvu obranu od tuče možemo samo gledati kako nam stradavaju poljoprivredne površine.

Kasnije ćemo izvijestiti o količini padalina i gdje su najveće štete.

POŽEGA - Povodom obilježavanja Dana hrvatskih branitelja Grada Požege koji će se održati 13. lipnja, gradonačelnik Požege dr. sc. Željko Glavić u Gradskoj vijećnici primio je danas predstavnike Udruga hrvatskih branitelja proizašlih iz Domovinskog rata i Koordinacije udruga hrvatskih branitelja. Obilježavanje Dana branitelja grada Požege provedeno je prvi puta prošle godine.

.Okupljeni su govorili o važnosti prenošenja informacija o Domovinskom ratu na mlađe generacije. Dan hrvatskih branitelja Grada Požege trajno je uvršten u kalendar događaja Grada Požege kako bismo odali počast i trajno sjećanje na osnivanje jedne od jedne od najstarijih postrojbi iz Domovinskog rata.

POŽEGA - Središnji državni ured za demografiju i mlade je u ožujku ove godine objavio Poziv „Program podrške poboljšanju materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima u 2023. godini“. Cilj programa je provođenje poticajne demografske i obiteljske politike.

Odlukom o raspodjeli financijskih sredstava za projekte usmjerene na poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima u 2023. godini od 02. lipnja 2023.godine, Gradu Požegi odobrena su sredstva u iznosu od 22.688,31 eura.

Grad Požega će financijsku potporu iskoristiti za ulaganje u objekt dječjeg vrtića „Cvjetna livada“. Projektom će se unaprijediti postojeći kapaciteti vanjskog terena i igrališta dječjeg vrtića kako bi se omogućila raznolikost prostora za igru te doprinijelo poboljšanju sigurnosti djece na vanjskom prostoru. Na taj način će se pridonijeti poboljšanju materijalnih uvjeta i podići kvaliteta pedagoških standarda. Ukupna vrijednost projekta je 42.727,50 eura.

– Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 9. lipnja 2023. četiri nove prigodne poštanske marke„Hrvatska marijanska svetišta“ s prikazom motiva dvaju svetišta: eksterijera svetišta Gospe od Otoka u Solinu i oltarne slikeGospa s Djetetom na prijestolju autora Giuliana Zassa te eksterijera svetišta Majke Božje Karmelske u Svetoj Gori pokraj Gerova i kipa Majke Božje Svetogorske, bidermajerske figure iz 1847. godine. Autorica prigodnih maraka je Ariana Noršić, dizajnerica iz Samobora, a fotografije su snimili Štefan Brajković (Sveta Gora – interijer i eksterijer) i Zoran Alajbeg (Gospa od Otoka – interijer).Marke su izdane u arčićima od 8 maraka i s jednim privjeskom u nakladi 30 000 primjeraka po motivu. Vrijednost svake pojedinačne marke iznosi 0,47 eura. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Tekst pratećeg letkanapisala je akademkinja Željka Čorak.

      Svetište Gospe od Otoka u Solinu

Za razliku od ostalih marijanskih svetišta, crkva Gospe od Otoka u Solinu nosi naziv prasvetišta. Ona je najstarije marijansko svetište u Hrvatskoj. Posjetio ga je, 1998., i papa Ivan Pavao II. Otočić u rukavcima rijeke Jadro, na kojemu se crkva nalazi, sažet je kontinent: površina njegova prostora nerazmjerno je malena prema golemoj dubini njegova vremena. Po nekim je pretpostavkama taj otočić prvo mjesto na kojemu su se naselili Hrvati nakon što su došli u te krajeve: zatečeno rimsko ziđe moglo je njihovu naselju pružiti zaštitu. Ispod i okolo današnje crkve nalaze se slojevi potonulih stoljeća.

Crkva Gospe od Otoka jednostavna je i skladna jednobrodna neorenesansna građevina mnogokutnog svetišta. Projektirao ju je splitski arhitekt i slikar Emil Vecchietti (1830. – 1901.). Na oltaru se nalazi slika Gospe od Otoka, koju je 1881. naslikao talijanski slikar Giuliano Zasso (1833. – 1889.).

On se formirao u venecijanskoj Akademiji di Belle Arti, pod utjecajem neoklasicističkog slikara Girolama Michelangela Grigolettija, a usavršavao se u Rimu. Okrunjena tamnokosa Gospa, lijepog i sabranog lica, sjedi na prijestolju, odjevena u crvenu haljinu i modri ogrtač; u krilu drži malog, tamnokosog i kovrčavog Isusa u bijeloj haljini, također okrunjenog. Gospa je pogledom više uronjena u sebe nego u išta oko sebe, dok je mali Isus sav usmjeren gledatelju. Oba su lica individualizirana i reklo bi se portretna. U pozadini slike krajolik je s tankim stablima, gotovo sav od predvečernjeg neba koje se sprijeda već tamni, a u dubini su mu rumeni oblaci.

    Svetište Majke Božje Karmelske na Svetoj Gori kraj Gerova

Od davnina planinski vrhovi bili su smatrani svetima; zbog blizine nebu, zbog teškoće uspona, zbog dominacije pogleda nad dalekim i širokim svijetom. Na mnogim su vrhuncima sagrađena svetišta, koja daljine obilježavaju svojim čudesnim zračenjem. Jedno je od takvih svetišta crkva Majke Božje Karmelske, odnosno, kako se u narodu naziva, Majke Božje Svetogorske. Brdo Sveta Gora nalazi se kraj Gerova u Gorskom kotaru; visoko je 975 metara; obraslo je mješovitom, crnogoričnom i bjelogoričnom šumom, koja mijenja boje u razna doba godine. Na samom vrhu uzdiže se Marijino svetište. Do njega se, u zadnjoj dionici uspona, dolazi širokim stubištem, između kapelica s postajama Križnoga puta. Još donedavna oko crkve su rasla visoka stabla, i njihova je sjena blažila umor hodočasnika. Danas više nema stabala ni sjene, svjetlost obavija zdanje sa svih strana, a ono, sa svojim stubištem i kapelicama, iz ptičje perspektive, koja nam je postala tako dostupna, izgleda poput velike razvedene skulpture na tamnom postamentu. Gotovo je nestvarna ljepota svijeta što se oko Svete Gore razastire. Iz te točke, s koje se u nedogled vide modri planinski lanci i crna boja šuma, čini se kao da još imamo beskrajno mnogo nedirnutog prostora i beskrajno mnogo šume. Ta iluzija jedna je od nagrada uspona na Svetu Goru.

Crkva Majke Božje Karmelske, ili Svetogorske, nalazi se u planinama, ali jednako pripada moru: drvosječama, pomorcima, ribarima. Na njezinom oltaru nalazi se natpis „Zdravo Zvijezdo mora, Majko Čudotvorna“.

Priča kaže da su pastiri, prolazeći sa stadom, na jeli našli pričvršćen Gospin kip. Pred taj su kip dolazili moliti. Jednom su zatekli svoje ovce kako se pred Gospom klanjaju. Pokušali su ih otjerati, ali ovce su stajale kao ukopane. Prestrašeni pastiri spustili su se k župniku i ispričali mu neobičan događaj. Župnik se vratio s njima i sam vidio ovce koje se klanjaju. Uzeo je kip i odnio ga u Gerovo u crkvu. Kip je međutim nestao iz crkve i vratio se na svoje stablo. To je shvaćeno kao znak i poruka, pa je na mjestu gdje je na jeli nađen kip sagrađena crkva… Visoko nad svijetom Majka Božja Karmelska, ili Svetogorska, živo je hodočasničko mjesto. Ona se nalazi negdje između visine, dubine i daljine, i kada zazvoni njezino snažno i prekrasno zvono, oblijećući vrhunce i doline, sve se te dimenzije odjednom nađu spojene.

Imućni poslovni čovjek iz Finske pamtit će sekunde nepažnje, a kazna je u skladu s njegovim primanjima…

Autor: Nikola Jurković za autoportal

Finac je vozio 82 km/h u zoni gdje ograničenje brzine iznosi 50 km/h. Za novine Nya Åland je izjavio da je cesta prešla s ograničenja od 70 km/h na 50 km/h. Tvrdio je da je usporavao automobil, ali ne prije nego što ga je policija uhvatila u prebrzoj vožnji.

“Stvarno žalim zbog toga i nadam se da će se novac u svakom slučaju koristiti za zdravstvenu skrb”, rekao je.

Ako se pitate kako 32 km/h preko ograničenja rezultira kaznom od 121.000 eura, to je zato što Finska naplaćuje prebrze vozače u skladu s prihodom osobe. Brzi vozač je inače među najbogatijim građanima zemlje.

Osim astronomske kazne, finske vlasti su vozaču oduzele vozačku dozvolu na deset dana.

OPASKA - U Hrvatskoj se ovo gotovo i ne smatra prekršajem, jer svakog vikenda policija bilježi na tisuće prekršaja brze vožnje, no svi i dalje iz vikenda u vikend voze isto, ako ne i brže.  Kazne izgleda uopće ne odvraćaju vozače od brze vožnje.

Dobar primjer je što kazne u Finskoj idu za financiranje bolje zdravstvene skrbi, u Hrvatskoj idu u proračun za financiranje političara i uhljeba.

Prijatelji životinja uputili Ministarstvu pravosuđa i uprave prijedlog izmjena Kaznenog zakona  -

Potaknuta preblagim kaznama za mučenje i ubijanje životinja te pojavom težih oblika kaznenih djela na štetu životinja, udruga Prijatelji životinja poslala je Ministarstvu pravosuđa i uprave svoje prijedloge izmjena Kaznenog zakona. U dopisu ministru Malenici, iz Udruge ukazuju da je paradoksalno da je u Kaznenom zakonu trenutačna kazna za najmonstruozniji način ubijanja ili mučenja životinja čak četiri puta blaža od, primjerice, maksimalne kazne za oštećenje tuđe (nežive) stvari! Zato predlažu strože sankcioniranje kroz povišenje zatvorskih kazni, uvođenje napuštanja životinja i borbi životinja kao novih kaznenih djela te, kao novu sigurnosnu mjeru, zabranu držanja i nabavljanja životinja.

„Istraživanja potvrđuju da su ljudi koji su okrutni prema životinjama često počinitelji i teških kaznenih djela prema ljudima. Trenutačna maksimalna zatvorska kazna do godinu dana za one koji zlostavljaju ili usmrte životinju, odnosno do dvije godine ako to počine iz koristoljublja, ne sprječava nasilnike da čine užasne okrutnosti prema životinjama i ljudima. Zato tražimo veće kazne i pooštravanje Zakona!” navode Prijatelji životinja.

Osim povisivanja kazni zatvora, traže da se, kao posebno okrutni oblici mučenja i ubijanja životinja, sankcioniraju i spolni odnosi sa životinjama i trovanje životinja. Pritom bi kazna za počinitelje trebala biti viša ako se kazneno djelo počini iz koristoljublja, bezobzirne osvete, mržnje, radi snimanja i distribuiranja pornografskih materijala ili iz drugih niskih pobuda ili ako su prouzročene teške tjelesne ozljede, teško narušavanje zdravlja ili smrt životinje.

Prijatelji životinja još su 2021. godine pokrenuli peticiju sa zahtjevom da se čin napuštanja kućnih ljubimaca i domaćih životinja tretira kaznom zatvora te su u samo tjedan dana skupili više od 10 000 potpisa: „Onaj tko napusti životinju, odnosno ostavlja ju bez hrane i vode, izloženu raznim opasnostima u gradu ili prirodi (pretjerane vrućine ili hladnoća, opasnost od vozila, stradavanje od drugih životinja), postupa nemilosrdno, svjestan da životinja ne može preživjeti sama i da smrt od gladi, žeđi ili smrzavanja ne nastupa odmah, nego uključuje dugotrajnu patnju i agoniju. To pokazuje visok stupanj kriminalne volje počinitelja i ozbiljan društveni problem koji bi trebalo kriminalizirati Kaznenim zakonom kao kazneno djelo!”
 
Novost je i njihov prijedlog da se borbe životinja sankcioniraju kaznom zatvora jer trenutačno je to moguće samo kroz općenitu odredbu članka 205. Kaznenog zakona, s premalom gornjom granicom kazne zatvora i bez mogućnosti kažnjavanja onih koji sudjeluju kao gledatelji i uzgajivači/prodavatelji pasa za borbe. „Stoga predlažemo da se Kaznenim zakonom borbe životinja sankcioniraju kao kazneno djelo, s visinom zatvorske kazne koja će obeshrabriti od recidivizma i odvratiti potencijalne počinitelje, mahom iz kriminalnog miljea, od obučavanja životinja za borbe, organiziranja borbi i klađenja te nanošenja životinjama boli i patnje, s čestim smrtnim posljedicama kao rezultatom borbi”, pojašnjavaju Prijatelji životinja.  
 
U svojem dopisu nadležnom ministarstvu predlažu i da se u Kazneni zakon uvede nova sigurnosna mjera – mjera zabrane držanja i nabavljanja životinja. Ona bi se mogla izreći za najteže slučajeve zlostavljanja životinja, kada postoji opasnost od ponavljanja kaznenog djela jer počinitelji imaju tendenciju da nabave novu životinju, koju također zlostavljaju.
 
Prijedlozi za izmjene Kaznenog zakona i peticija da napuštanje životinja bude kazneno djelo nalaze se na www.prijatelji-zivotinja.hr.