Zahvaljujemo svim građanima koji su se odazvali akciji i do sada dragovoljno predali oružje, streljivo i eksplozivne naprave  -

FOTO: Ilustracija

U srijedu 20. kolovoza 2025. u mjestu Vetovo, anonimni građanin je policijskim službenicima dragovoljno predao topničko streljivo, tri ručne bombe, deset komada upaljača te 150 komada streljiva. Navedeno je izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja.

 Zahvaljujemo svim građanima koji su se odazvali i do sada dragovoljno predali oružje, streljivo i eksplozivne naprave u sklopu nacionalne akcije "Manje oružja- manje tragedija".

Podsjećamo da je akcija "Manje oružja-manje tragedija" i dalje u tijeku. Građani koji posjeduju zabranjeno ili ilegalno oružje i dalje ga mogu predati policiji bez ikakvih sankcija.

Također je važno da građani ne donose sami oružje i eksplozivna sredstva, već da želju za dragovoljnom predajom prijave na broj 192 te sačekaju dolazak osposobljenih policijskih službenika, a koji će na dogovoreno mjesto doći u civilnoj odjeći vozilom bez policijskih obilježja.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 43-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Požege kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo Prijevara.

Naime, osumnjičeni je tijekom listopada 2019. od 65-godišnjakinje s područja općine Velika posudio 5.500,00 eura koje do današnjeg dana nije vratio.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

Vozaču koji je skrivio prometnu nesreću je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna -

FOTO: Ilustracija

U srijedu 20. kolovoza 2025. oko 8.35 sati u Pleternici u Mlinskoj ulici, 82-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, uključivao se s parkirališnog mjesta na kolnik te oduzeo prednost prolaska osobnom automobilu kojim je upravljao policijski službenik van službe.

Tom prilikom došlo je do udara prednjeg desnog dijela osobnog automobila kojim je upravljao 82-godišnjak u lijevi bočni dio osobnog automobila kojim je upravljao policijski službenik. Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, 82-godišnjaku je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna.

Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi u Ulici Alojzija Stepinca.

LUKAČ - Članovi Matice umirovljenika grada Kutjeva održali su u restoranu Ribarska kuća u Lukaču svoju Godišnju skupštinu ali i tradicionalno godišnje druženje svojih članova MU Kutjevo koja u članstvu ima evidentirano preko170 članova, a po broju umirovljenika u općoj populaciji trebvali bi ih imati i više. U goste su im došli čelnici ostalih Matica umurovljenika općina i gradova na području Požeško-slavonske županije, te čelnici brojnih kutjevačkih udruga i ustanova sa kojima Matica surađuje tijekom godina u svom radu, od branitelja, vatrogasaca, planinara, osnovne škole, župe Kutjevo i dr. Početak Skupštine uveličao je pjevački zbor izvevši himnu i dvije skladbe za uvod.

Sve ih je pozdravio  predsjednik MU Kutjeva Nediljko Nenadić koji je istakao sa čime se sve bavilo članstvo Matice tijekom ove godine.  Nabrojio je samo ona veća i značajnija događanja i aktivnosti, sudjelovanje na Valentinovskoj zabavi u Požegi, obilježavanje Dana žena sa zabavom, sudjelovanje na natjecanju Pikijada, boravili su na izletu u Osijeku, obišli kulturne i povijesne institucije i ustanove te završili u Baranji i na kraju u svetištu u Aljmašu. Na gotovo svim manifestacijama grada Kutjeva aktivno sudjeluju, kao što je Piknik u Kutjevu, Kulturno ljeto u Kutjevu, surađuju sa Češkom besedom u Bjeliševcu na njihovim manifestacijama, sudjelovali su na Županijskim sportskim susretima umirovljenika u Lipiku, aktivno sudjelovali na Susretima pjevačkih zborova županije, obišli Advent u Zagrebu. Njihov pjevački zbor održava svakotjedne probe a imao je gotovo 60 pjevačkih nastupa. Svakog ponedjeljka imaju i druženje članova u njihovim prostorijama. Najavio je sudjelovanje na tradicionalnoj Katarinskoj zabavi ove godine. 
 – Sve ono što smo planirali u 2024. godini smo i ostvarili. Sudjelovali smo na svim događanjima u Gradu Kutjevu, kao i na svim događanjima koje organizira Matica umirovljenika Požeško-slavonske županije. Svim članovima Matice umirovljenika Grada Kutjeva koji su sudjelovali na ovim događanjima, zahvaljujem se i nadam se da ćemo tako nastaviti i u 2025.godini. Zahvaljujem se gradu Kutjevu na financijskoj i svakoj drugpoj pomoći oko provedbe ovih naših aktivnosti – rekao je Nediljko Nenadić dodajući kako će nastojati u idućoj godini organizirati više izleta za umirovljenike jer su za to članovi iskazali interes. 

Predsjednik Matice umirovljenika Požeško-slavonske županije Slavko Glavaš iznio je što sve ove godine umirovljenike i Matice očekuje od aktivnosti. Iznio je i plan za 2026. godinu u kojoj su posebno dva velika događanja u kojima je domažin Matica umirovljenika županije, a to su Sportski susreti svih županijskih Matica Hrvatske i Smotra Pjevačkih zborova Hrvatske, koji su se plasirali na županijskim natjecanjima zborova. To se događa prvi puta da je Matica Požeško-slavonske županije domaćin ovako velikim natjecanjima na razini države koji imaju preko 500 sudionika na svakom natjecanju.

Uslijedilo je u nastavku druženje, a nakon svečane večere uz glazbeni band Kutjevački maligani, obvezan ples i po koje slavonsko kolo.

POŽEGA - Prije nekoliko dana iz tiska je izašla publikacija povjesničara Vinka Tadića pod naslovom „Manastir Orahovica u prošlosti i sadašnjosti“. Izdavači su Biro-tisak d. o. o. Brestovac, Institut za istraživanje migracija iz Zagreba, Povijesno društvo Požega i SKD „Prosvjeta“ – pododbor Požega. Ovo djelo objavljeno je u kao deveta knjiga Biblioteke Fragmenti prošlosti Povijesnoga društva Požega. Navedena publikacija nastala je kao rezultat sudjelovanja profesora Vinka Tadića u projektu Instituta za istraživanje migracija „Kulturni i politički aspekti identiteta nacionalnih/etničkih manjina u Hrvatskoj“. Voditelj toga projekta je znanstveni savjetnik dr. sc. Dragutin Babić. Urednica publikacije o manastiru Orahovici je dr. sc. Mihaela Markovac, a recenzenti su dr. sc. Filip Škiljan iz Instituta za istraživanje migracija iz Zagreba i prof. dr. sc. Aleksandra Kučeković s Fakulteta likovnih umjetnosti Univerziteta u Beogradu.

Manastir Orahovica smješten je u blizini Kutjeva i Orahovice. Nastao je do 1579. godine, a neko je vrijeme vjerojatno bio sjedište Požeške mitropolije. Manastirska crkva posvećena je svetome Nikoli, a izgrađena je 1592. godine. Oslikana je 1594. godine. Crkva je trikonhalna s peterostranim s vanjske, a polukružnim apsidama s unutrašnje strane. U crkvi su tijekom prošlosti promijenjena tri ikonostasa. Zvonik je podignut 1735. godine. Uz manastir Orahovicu smješteno je i groblje za preminule monahe.

U manastiru Orahovici nekada je bila smještena riznica zlatnih i srebrnih liturgijskih predmeta te liturgijskoga ruha. Od kraja 16. do početka 18. stoljeća u tom manastiru bila je razvijena djelatnost ručnoga prepisivanja knjiga. Monasi su se bavili i kulturno-prosvjetnim radom, a u manastiru je bila knjižnica s rukopisnim i tiskanim knjigama.

U kapeli manastira Orahovice čuvaju se moći ranokršćanske mučenice svete Anastazije. S obzirom na to da su sveti Nikola i sveta Anastazija i rimokatolički sveci, osim pravoslavnih vjernika, u manastir Orahovicu hodočaste i rimokatolici te mole njihov zagovor u raznim potrebama. U tom je smislu ovaj sakralni objekt mjesto susreta rimokatolika i pravoslavnih vjernika.

Publikacija Vinka Tadića pisana je zanimljivo i već je izazvala veliku pozornost čitateljica i čitatelja. Najznačajniji doprinos ove publikacije je opis i analiza prilika te raznih izazova s kojima su se monasi manastira Orahovice susretali tijekom socijalizma. Bilo je to vrijeme postupne obnove manastirskih zdanja, ali i masovnih hodočašća vjernika iz cijele Slavonije. Tih godina organizirane su učeničke ekskurzije, a manastir su posjećivale organizirane grupe školskih kolektiva, planinara, foto-amatera, vojnika i oficira JNA, rimokatoličkih svećenika i redovnika. Ondje su održavani i seminari za pravoslavne svećenike.

U posebnom sjećanju stanovnika zapadne Slavonije ostao je iguman Milutin Amidžić. Kao poglavar manastira Orahovice radio je na obnovi manastirskih konaka u doba socijalizma. Tada se susretao s raznim poteškoćama. Komunisti su ga doživljavali kao opozicijski element jer je javno govorio o nemarnom odnosu lokalne vlasti prema manastiru. Isticao je da su manastirske konake zapalili partizani zato što su ih neko vrijeme koristili vojnici NDH i pripadnici njemačkih oružanih formacija. Predstavnici komunističke vlasti takve su istupe tolerirali zato što iguman Milutin nije bio nacionalist. Uživao je podjednako poštovanje Srba i Hrvata toga kraja. Bio je tolerantan i otvoren za suradnju s rimokatolicima i drugim sugrađanima. Tijekom rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine ostao je u svom manastiru. Nije podržao oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj. Našao se na strani hrvatskih građana srpske nacionalnosti koji su smatrali da se za svoja prava trebaju boriti u okviru ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske. Stradao je nesretnim slučajem 1996. godine. Pojedini autori pisali su da je ubijen. Međutim, nedvojbeno je utvrđeno da je život izgubio nesretnim slučajem. Njegova smrt nije neposredno povezana s poratnim prilikama.

Danas je iguman manastira Orahovice arhimandrit Pavle Radusinović. Proteklih godina nastavljena je obnova i uređenje manastirskoga kompleksa. Iz dana u dan ondje dolaze ljudi tragajući za smislom. Neki od njih shvatili su kako se u životu treba nositi s patnjom prihvativši kršćanski odgovor na temeljna životna pitanja.

Autorica teksta: N. H.

KUKUNJEVAC / PAKRAC - U znak sjećanja na uglednog liječnika, mirotvorca i humanista doktora Ivana Šretera obilježena je 34. godišnjica njegove otmice uslijed barikade u Kukunjevcu.

Na mjestu otmice te kod Šreterove biste u Pakracu počast su odali predstavnici braniteljskih udruga, požeško-slavonska županica Antonija Jozić, gradonačelnik grada Pakraca Tomislav Novinc,  ravnatelj Braniteljskog centra Davor Huška, predsjednik Gradskog vijeća grada Lipika Slobodan Katunar, načelnik Policijske postaje Pakrac Robert Hrastić, prvi poslijeratni načelnik tadašnje općine Pakrac Vladimir Delač te drugi.

Doktor Ivan Šreter i danas je upamćen kao uvaženi Pakračanin, veliki domoljub i simbol mirotvorstva. Odlukom Hrvatskog sabora, 18. kolovoza proglašen je Nacionalnim danom mirotvorstva – u čast čovjeku koji je svojim primjerom zagovarao mir, dijalog i međusobno uvažavanje.

Foto: compas.com.hr

Požar se dogodio u mjestu Vidovci u Orljavskoj ulici  -

FOTO: JVP grada Požega

U utorak 19. kolovoza 2025. oko 14.15 sati u mjestu Vidovci u Orljavskoj ulici na neutvrđeni način je došlo do požara na otvorenom prostoru u kojem je izgorjela suha trava.

Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe grada Požega.

U 14:17 h, 4. smjena dobiva dojavu o požaru otvorenog prostora u Vidovcima kod željeznog mosta. Na intervenciju izašli četiri vatrogasca sa navalnim vozilom. Izgorjela površina 600 m2 privatnog posjeda.

Protiv 61-godišnjaka slijedi prekršajni nalog  -

FOTO: Ilustracija

U utorak 19. kolovoza 2025. oko 18.40 sati u mjestu Sulkovci, policijski službenici su u prometu zatekli 61-godišnjaka koji je pod utjecajem alkohola od 1,50 promila upravljao biciklom.

Također je utvrđeno da kod sebe nije imao osobnu iskaznicu niti bilo koji drugi dokument kojim bi se provjerio njegov identitet.

On je smješten u posebnu prostoriju policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o osobnoj iskaznici.

Protiv 58-godišnjaka koji je skrivio prometnu nesreću slijedi prekršajni nalog  -

FOTO: Ilustracija

U utorak 19. kolovoza 2025. oko 5.20 sati između Pleternice i Frkljevaca, 58-godišnji vozač koji je upravljao teretnim automobilom, nije se kretao što bliže desnom rubu kolnika uslijed čega je prednjim desnim bočnim dijelom vozila udario u betonsko povišenje mosta nakon čega je došlo do odbacivanja u suprotnu prometnu traku i udara prednjeg lijevog dijela vozila u prednje lijevo ogledalo i bočni dio teretnog automobila kojim je upravljao 42-godišnjak.

U prometnoj nesreći 42-godišnjak je lakše ozlijeđen, a protiv 58-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi u Ulici dr. Andrije Štampara.

ZAGREB - Novim izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju izmijenjen je članak 55., čime je propisano da će roditelji koji koriste bolovanje za njegu djeteta do 7 godine ubuduće imati pravo na 100 % naknade plaće, obračunate prema osnovici.

To je značajan pomak u odnosu na prethodnu odredbu, koja je razlikovala djecu mlađu od 3 godine i onu od 3 do 7 godina, čime je dijelom prihvaćen i prijedlog Hrvatske obrtničke komore da se ukine razlika kod naknade za bolovanja za djecu stariju od 3 godine.

Međutim, problem i dalje ostaje u načinu kako HZZO tumači i obračunava naknadu na temelju članaka 54. i 55. Zakona te članka 73. Pravilnika. Prema važećim propisima, osnovica za obračun naknade je prosjek plaće isplaćene u prethodnih šest mjeseci, a Zakonom je ograničen maksimalni iznos naknade (baš kao i kod drugih naknada, npr. naknada za rad na izdvojenom mjestu rada). Drugim riječima, nije ograničena osnovica, kao npr. kod obračuna bolovanja za djecu s teškoćama u razvoju već samo naknada.

Unatoč tome, u praksi HZZO godinama vraća zahtjeve poduzetnika i obrtnika ako se u obračunu nije koristio iznos osnovice u visini proračunske osnovice – što nije u skladu sa zakonom. Naprimjer, za radnika s prosječnom neto plaćom od 1.300 eura i 22 radna dana u mjesecu, iznos naknade za jedan dan bolovanja za dijete nakon 01.08.2025. godine treba iznositi 59,09 €, ali nastavi li HZZO s istom praksom kao i do sada, iznos refundacije iznosit će 45,25 €  po danu što je značajna razlika koja ide na štetu radnika. Ako je prosjek plaće veći, veća je i razlika na štetu radnika ali i poslodavaca koji to isplaćuju unaprijed, a refundacija im ne pokriva puni iznos. Taj iznos refundacije je za bolovanja ostvarena do 31.07. bio i manji i iznosio je svega 25,68 € po danu, izračunom HZZO-a.

Hrvatska obrtnička komora i dalje zastupa stajalište da je zakonski tekst jasan – osnovica kod obračuna bolovanja za djecu je prosjek plaće, a ograničenje se odnosi isključivo na naknadu, ne na osnovicu. Sukladno navedenom, HOK traži da HZZO ispravi praksu, uskladi obračune sa zakonom i retroaktivno ispravi sve pogrešno obračunate refundacije.