Vozaču je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 2.770,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od šest mjeseci i 12 negativnih bodova  -

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 24. ožujka 2025. oko 11.10 sati u mjestu Jakšić u Kolodvorskoj ulici, policijski službenici su pomoću uređaja „PUMA SE 6 PROLINE“ snimili 18-godišnjeg vozača koji je upravljao osobnim automobilom brzinom od 126 km/h, odnosno za 76 km/h više od dopuštene brzine. Nadalje je utvrđeno da je upravljao vozilom prije stjecanja prava na upravljanje i da za vrijeme vožnje nije koristio sigurnosni pojas.

Vozaču je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 2.770,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od šest mjeseci i 12 negativnih bodova.

Također i protiv vlasnika vozila slijedi prekršajni nalog u iznosu od 390,00 eura jer je dao vozilo na upravljanje osobi za koju je morao znati da nema pravo upravljati vozilom.

Predviđena novčana kazna za navedene prekršaje iznosi 1.580,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca te šest negativnih bodova  -

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 24. ožujka 2025. oko 18.45 sati u Požegi u Ulici Pavla Radića, 45-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola od 1,64 promila upravljao osobnim automobilom, uslijed neprilagođene brzine udario je prednjim dijelom vozila u zadnji dio osobnog automobila kojim je upravljao 51-godišnjak, a koji je zaustavio vozilo zbog gustoće prometa. Nakon toga došlo je do potiskivanja vozila kojim je upravljao 51-godišnjak te udara u zaustavljeni osobni automobil kojim je upravljao 42-godišnjak.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 45-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Predviđena novčana kazna za navedene prekršaje iznosi 1.580,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca te šest negativnih bodova.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodile su se i dvije prometne nesreće s materijalom štetom u mjestu Poloje te između mjesta Jakšić i Trapari.

LIPIK - U konferencijskoj dvorani "Quella", smještenoj unutar Toplica Lipik 24. ožujka održana je početna konferencija projekta "Rekonstrukcija zgrade Fontana u Toplicama Lipik u hotel u funkciji zdravstvenog turizma". Također, u sklopu početne konferencije, potpisani su ugovori s odabranim izvođačem radova Tekton construction d.o.o. te stručnim nadzorom.

Toplice Lipik – Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, nositelj su projekta, a osigurano je 12,77 milijuna eura bespovratnih sredstava prijavom na Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava "Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti - GRUPA 3".

Goran Pušćenik, ravnatelj Toplica Lipik, istaknuo je kako se radi o projektu koji predstavlja najveći iskorak ustanove u smjeru zdravstvenog turizma do sada. - Rekonstrukcijom zgrade Fontana stvaramo preduvjete za razvoj cjelogodišnjeg zdravstvenog turizma. Ovim projektom ne samo da povećavamo smještajne kapacitete, već i značajno podižemo kvalitetu naše usluge“.

Osim što uključuje izgradnju i opremanje nove zgrade Hotela Fontana s 87 jednokrevetnih i dvokrevetnih soba, realizacija projekta uključuje i niz popratnih ugostiteljskih, wellness i spa, zabavnih i sportsko-rekreativnih sadržaja koji zaokružuju priču i predstavljaju veliki zamašnjak razvoja zdravstvenog turizma kontinentalne Hrvatske.

Nova zgrada bit će energetski učinkovita s gotovo nultom emisijom energije te će ušteda u godišnjoj potrošnji primarne energije iznositi čak 78,2 posto.

Ravnateljica županijske razvojne agencije PANORA, Senka Horvat, istaknula je kako joj je velika čast sudjelovati u projektu, od njegove prijave do same realizacije. - Na svakom koraku u Lipiku i našoj županiji vidljivi su rezultati uspješnog povlačenja europskih i nacionalnih sredstava, ali i ulaganja vlastitih resursa. Uloženo je mnogo truda, a ostvareni rezultati razlog su za ponos".

Dodala je kako Lipik zaslužuje obnovu ovakvih razmjera te da će upravo ovaj projekt gradu vratiti nekadašnji sjaj.

  - S posebnim emocijama mogu reći da je napokon došao dan koji smo mi Lipičani dugo čekali", istaknuo je gradonačelnik Lipika Vinko Kasana na početku svog obraćanja. Prisjetio se kako je grad prije rata imao moderan hotel sa svim sadržajima, kakav će sada ponovno imati, nakon što je predratni uništen tijekom neprijateljske agresije. -Ratna razaranja vratila su Lipik desetljećima unazad", naglasio je gradonačelnik Kasana, izrazivši zadovoljstvo realizacijom ovog projekta te zahvalivši na potpori Vladi Republike Hrvatske i Požeško-slavonskoj županiji na čelu sa županicom Antonijom Jozić. Vraćamo se na velika vrata. Konačno ćemo imati suvremeni hotel, ovaj put u sklopu naših Toplica, s vrhunskom ponudom za goste i posjetitelje".

Osvrnuo se i na druge kapitalne projekte na području Lipika. Među njima su Vila Zinke, čija je vrijednost veća od 10 milijuna eura, Narodne kupke i lječilišni perivoj, prva faza izgradnje nove ergele te novi dječji vrtić s bazenom koji će uskoro biti otvoren. - Sve su to dijelovi mozaika koji slažemo kako bismo osigurali bolju kvalitetu života za naše građane,".

Partner na projektu je Požeško-slavonska županija, a županica Antonija Jozić istaknula je kako će ovaj projekt imati značajan utjecaj na gospodarski razvoj cijelog kraja. - Kada se Lipik razvija, razvija se i cijela Požeško-slavonska županija", naglasila je županica Jozić, prisjetivši se obilaska Lipika prije četiri godine u društvu gradonačelnika Vinka Kasane te predsjednika Gradskog vijeća i Upravnog vijeća Toplica Lipik Slobodana Katunara. Upravo tada joj je predstavljen projekt rekonstrukcije objekta Fontana, koji je sada u fazi realizacije. Četiri godine kasnije, zahvaljujući velikom angažmanu Toplica Lipik, županijske razvojne agencije i snažnoj podršci Grada Lipika, danas svjedočimo ostvarenju ovog projekta - kazala je županica, dodajući kako se ne radi samo o povijesnom ulaganju u Toplice Lipik, već o investiciji koja će koristiti cijeloj županiji. - Ovim projektom postavljamo snažne temelje za razvoj turizma, čiji će pozitivni učinci doprinijeti gospodarskom rastu i otvaranju novih radnih mjesta - zaključila je županica Jozić.

izvor: compas.com Matija Kuhlavi

Kibernetički kriminal postao je jedna od najbrže rastućih prijetnji u suvremenom svijetu pa i u Hrvatskoj  -

Broj napada sve je veći, a financijska šteta neprestano raste. Tijekom 2023. godine procijenjeno je da su globalni financijski gubici od kibernetičkih napada dosegnuli oko 8 bilijuna američkih dolara., dok je u Hrvatskoj broj napada porastao za više od 20 %. Stručnjaci upozoravaju da bi do 2025. ti godišnji gubici mogli premašiti čak 10 bilijuna dolara, što ovu prijetnju čini ne samo tehnološkim, već i ozbiljnim ekonomskim problemom.

   Najčešći oblici napada

Među najčešćim vrstama kibernetičkih napada ističu se phishing, ransomware i krađa identiteta.

   Phishing uključuje slanje lažnih poruka, putem e-maila ili putem poruka, s ciljem krađe osjetljivih podataka poput lozinki, brojeva kartica ili pristupa korisničkim računima. Danas je to najrašireniji oblik napada.

   Ransomware je zloćudni softver koji "zaključava" podatke korisnika. Nakon toga počinitelj zahtijeva otkupninu za njihovo otključavanje. U 2023. godini se čak 81% britanskih organizacija suočilo se s ovakvim oblikom kibernetičkog napadom, a mnoge su bile prisiljene platiti traženi iznos kako bi dobile nazad svoje račun na društvenim mrežama ili drugdje.

   Krađa identiteta također je sve češća – počinitelji preuzimaju tuđe osobne podatke radi ostvarivanja financijske koristi, primjerice dizanjem kredita ili izvršenjem prijevara na ime žrtve. Ipak, u praksi se najčešće ovaj oblik prijevare manifestira putem otvaranja lažnih računa na društvenim mrežama gdje se pokušava imitirati neka stvarna osoba kako bi se iskoristili ljudi koji poznaju tu osobu.

   Veliki gubitci novca i kapitala

Posljedice kibernetičkih napada mogu biti izuzetno ozbiljne. Pojedinci mogu izgubiti životnu ušteđevinu ili postati žrtve dugotrajne krađe identiteta. Organizacije pak trpe poslovne prekide, gubitak povjerljivih informacija i visoke troškove sanacije. Stručnjaci sve češće ističu kako bi svi trebali biti na oprezu, budući da se kibernetički napadi ne događaju negdje drugdje već se događaju pojedincima, našim susjedima te poznanicima i to najčešće putem pametnih telefona. Osim pojedinaca kibernetički kriminal pogađa i velike sustave i organizacije, a procjenjuje se da prosječan proboj podataka u SAD-u košta organizacije oko 4,9 milijuna američkih dolara.

   Hrvatska pod sve većim udarom

Ni Hrvatska nije pošteđena ovog globalnog trenda. Tijekom 2024. godine zabilježeno je 2167 kibernetičkih kaznenih djela – 21,7% više nego godinu prije. Financijska šteta porasla je s 11,1 na čak 17 milijuna eura. Na meti su bile i domaće institucije i tvrtke – IT sustavi Hrvatskih voda, KBC-a Zagreb, pa čak i Hrvatske narodne banke, našli su se pod napadom hakera.

Građani također često postaju žrtve internetskih prijevara. Nedavno je, primjerice, jedna osoba iz Splita izgubila 3000 eura nakon što ju je lažni kupac preko internetskog oglasa naveo da mu ustupi osjetljive bankovne podatke. Svako malo iz medija ili od poznanika čujemo priču o novoj kibernetičkoj prevari gdje je neko izgubio veću ili manju sumu novca.

   Kako se zaštiti

Stručnjaci naglašavaju važnost proaktivnog ulaganja u sigurnost. Osnovne mjere zaštite uključuju:

• Redovito ažuriranje softvera
• Korištenje snažnih lozinki uz dvofaktorsku autentifikaciju
• Redovitu izradu sigurnosnih kopija podataka
• Koristite samo verificirane i dobro poznate web shopove

Porast kibernetičkog kriminala od 21,7 % treba nas sve brinuti te bi država trebala poduzimati kontinuirane akcije putem kojih bi educirala korisnike o prepoznavanju prijetnji, poput phishing poruka i lažnih web-stranica. Edukacija je nužna, pogotovo za osobe srednje i starije životne dobe. Dobro poznavanje korištenja moderne tehnologije, edukacije o kibernetičkom kriminalu i zdravrazum mogu umanjiti rizik od kibernetičkog napada – iako se on nikada ne može potpuno isključiti.

SANSKI MOST / BiH - U organizaciji Judo kluba "Sana" iz Sanskog mosta u BiH, održan je VI. Međunarodni judo kup za djecu i kadete na kojemu se okupilo 300 natjecatelja iz tri države. Judo klub "Slavonac" iz Čaglina predstavljalo je 7 natjecatelja, Ema Blagojević, Bruno Bluha, Nemanja Đukić, Iva Čančar, Rafael Ćosić, Ivano Bošnjak i Ivona Švajda.

  - Ema se natjecala u svom i starijem uzrastu, te nakon četiri pobjede i jednog poraza osvojila zlato u svom i srebro u starijem uzrastu. Bruno Bluha se također natjecao u dva uzrasta i osvojio broncu i zlato nakon odrađenih pet pobjeda i jednog poraza. Nemanja Đukić je ulazno godište u uzrastu do 14 godina i na ovom turniru je ipak imao malo iskusnije protivnike i natjecanje završio s dva poraza. Iva je odradila tri odlične borbe, izašla iz svih kao pobjednik i osvojila zlatnu medalju. S ostvarene dvije pobjede i jednim porazom Rafael dolazi do brončane medalje. Ivona u svoje dvije borbe dominira nad protivnicama i pobjedama dolazi do zlatne medalje. Ivanu je ovo bio prvi turnir nakon šest mjeseci izbivanja s tatamija zbog oporavka nakon ozljede ramena. Na borilište je izašao siguran u sebe, odradio je odlične tri borbe, izašao iz svih kao pobjednik i osvojio zlatnu medalju. Ta zlatna medalja daje poruku kako se ne odustaje, ne predaje i velikom voljom i upornim radom se može doći do odličnih rezultata i kad ozljede pomaknu zacrtani put. Iz Sanskog Mosta vraćamo se s još jednim iskustvom koje će borci iskoristiti u sezoni natjecanja koja slijedi - istakao je voditelj ekipe na natjecanje i trener Robert Garc.

PLETERNICA - Grad Pleternica je zeleni grad i to ne samo prema kriterijima obnovljivih izvora energije jer ima solarne elektrane na svim novoizgrađenim zgradama i malu hidroelektranu, nego prema onom osnovnom kriteriju – postojanju velikog broja stabala i kontinuiranoj sadnji novih.

S ciljem nastavka osiguranja zdravije budućnosti stanovnika Grada Pleternice, ali i okolnih područja, Pleternica uspješno provodi projekt Prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina. Ovim projektom, uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, posađena su nova stabla u centralnom pleterničkom parku.

Na tragu tome, u Muzeju bećarca održan je i okrugli stol na temu Strategija zelene urbane obnove Grada Pleternice na kojem su sudjelovali i gradonačelnica Pleternice Marija Šarić, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije Ivica Samardžić te Marija Kovačević, glavna čuvarica prirode Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem PSŽ.

– Kao što svi znamo, 2023. godine je bila jedna od najgorih, ako ne i najgora, oluja na našem području kada je naš park prepolovljen. Sanirali smo sva drveća koja su bila srušena i oštećena što je rezultiralo znatnim prorjeđenjem. Ovim projektom želimo obnoviti park novim krošnjama i povećati broj površine pod zelenilom – izjavila je Šarić.

Predstavljena je strategija obnove, ali i mogući izazovi na tome putu. Naglašeno je i uključivanje građana i stručnjaka u temu da aktivno sudjeluju u kreiranju dugoročne vizije razvoja Pleternice kao zelenog, otpornog i održivog grada, a cilj projekta je unaprijediti kvalitetu života u lokalnoj zajednici, doprinijeti očuvanju okoliša te promicati održivost i biološku raznolikost.

– Mi smo i mimo ovog projekta, kroz razne druge, ali i svojim sredstvima “ulagali u proizvodnju kisika” tako da ponosno mogu zaključiti da smo u posljednje četiri godine što u Pleternici, što po našim naseljima zasadili tisuću novih stabala što je sigurno jedno nasljeđe na generacije koje dolaze – zaključila je Šarić.

BEKTEŽ - Članovi KUD-a Bektež organizirali su još jednu u nizu svojih maštovitih smotri pod nazivom "Što su jeli naši stari u vrijeme Korizme", gdje su članovi gostujućih KUD-ova a i sami domaćini prikazali kako su nekada priređivali stol za blagovanje, koje su namirnice koristili, koja su to jela bila na stolovima naši starih, pšosna jela u vrijeme korizme. Odlično uređenim stolovima, s pisanim nazivima svih jela na stolu, uz odgovore na pitanja davali su članovi KUD Bektež i još 5 gostujućih Kulturno umjetničkih društava iz Požeštine i susjednih županija na prigodnoj smotri u Društvenom domu u Bektežu.

Zaista veliko bogatstvo stolova koja su se nekada svakodnevno našla na jelovniku u vrijeme posta, bila su uglavnom bez mesna, posna jela. Da se moglo i tako lijepo živjeti i objedovati pokazali su jelovnici i izložena jela naših baka. Što su to jeli naši stari, ne samo jeli nego i pili, kako su uređivali svoj svakodnevni stol prikazali su uz članove KUD Bektež, KUD "Berda" Brestovac, KUD "Kolo" i ŽPS "Snaše" iz Narda, ŽPS KUD-a "Podgoračani" Podgorač, ŽPS "Vranovke" Vranovci-Bukovlje, Crkveni pjevački zbor crkve BDM Kutjevo, te recitator i veliki ljubitelj poezije Marinko Markota iz Udruge pučkih pjesnika "Matko Peić".

Nakon ocjena uređenih stolova proglašen je najbolji stol KUD "Kolo" i ŽPS "Snaše" iz Narda kojima je kutjevački gradonačelnik Josip Budimir uručio nagradu i priznanje.

U drugom dijelu sva folklorna društva otpjevala su po nekoliko narodnih uskršnjih napjeva na pozornici, koje su se pjevale u vrijeme Korizme i uoči samog Uskrsa. Svi su dobili dugi pljesak za svoje a' capela izvedbe. Predsjednik KUD Bektež Duško Bjelić i gradonačelnik Josip Budimir uručičli su svim učesnicima Zahvalnice za nastup, a najboljima pjevačicama iz Ženskog pjevačkog zbora KUD Podgoračanke iz Podgorača, nagradu i priznanje.

U nastavku se blagovalo sve ono što je prikazano na stolovima naravno uz pjesmu koja je sada bila spontana.

POŽEGA - Temeljem članka 15. Programa dodjele potpora male vrijednosti u svrhu poticanja razvoja gospodarstva na području Požeško-slavonske županije („Požeško-slavonski službeni glasnik“ broj 08/2023 i 5/2024) i članka 42. Statuta Požeško-slavonske županije („Požeško-slavonski službeni glasnik“ broj 10/24), županica Požeško-slavonske županije objavljuje Javni poziv za iskaz interesa za dodjelu bespovratnih sredstava temeljem Programa dodjele potpora male vrijednosti u svrhu poticanja razvoja gospodarstva na području Požeško-slavonske županije.

Prijave  se zaprimaju od 24. ožujka 2025. godine do iskorištenja sredstava koja su osigurana u proračunu Požeško-slavonske županije za 2025. godinu.

Javni poziv obuhvaća sedam mjera, namijenjenih različitim segmentima gospodarskog razvoja i to: Potpora za izgradnju brenda proizvoda  i/ili usluga, Potpora za nabavu i ugradnju strojeva i opreme Potpora za ulaganje u objekte za obavljanje gospodarske djelatnosti  i ugradnju fiksne opreme, Potpora za certificiranje proizvoda i procesa, Potpora za nabavu hardwarea i softwarea, Potpora za stručno osposobljavanje i usavršavanja zaposlenika te Potpora za izlaganje i sudjelovanje na sajmovima i manifestacijama.

Prijave na Javni poziv podnose se elektronički putem sustava E-prijave.

Javni poziv dostupan je ovdje.

I ovoga vikenda provedene su pojačane mjere u prometu - 

FOTO: Ilustracija

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

U noći sa subote na nedjelju 22./23. ožujka 2025. provodila se preventivno-represivna akcija usmjerena na nadzor alkoholiziranosti i droga kod sudionika u prometu.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 109 prekršaja, od čega izdvajamo četiri prekršaja korištenja mobitela tijekom vožnje, 11 prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, 15 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa i 37 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja, a zatečena su i dva recidivista.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio subotu 22. ožujka 2025. oko 12.15 sati u Požegi u Ulici sv. Josipa gdje su policijski službenici u prometu zatekli 52-godišnjeg vozača koji je upravljao osobnim automobilom za vrijeme dok mu je vozačka dozvola oduzeta. Nadalje je utvrđeno da je isteklo važenje prometne dozvole i police obveznog osiguranja te da prije puštanja vozila u promet nije sklopio ugovor o obveznom osiguranju.

Vozaču je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 2.240,00 eura te zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.

Najveća koncentracija alkohola zabilježena je u subotu 22. ožujka 2025. oko 20.50 sati u Požegi u Ulici Tekija gdje su policijski službenici u prometu zatekli 54-godišnjeg vozača koji je pod utjecajem alkohola od 1,93 promila upravljao osobnim automobilom.

Vozaču je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 1.320,00 eura te zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.

Najveća brzina zabilježena je u nedjelju 23. ožujka 2025. oko 19.10 sati u mjestu Poloje gdje je 24-godišnji vozač upravljao osobnim automobilom brzinom od 90 km/h, odnosno za 40 km/h više od dopuštene brzine.

Vozaču je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 390,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od jednog mjeseca.