POŽEGA - I ove godine u Đačkom domu u Požegi nastavljen je projekt „Upoznavanje zavičaja“, a aktivnosti su održane prigodom proslave Dana Đačkog doma. Nakon prošlogodišnjeg upoznavanja sa sakralnim blagom Požege, ove godine je glavna tema bila „Požega u poeziji“. Projekt je osmislila i pokrenula prof. Lana Derkač Šalat uz podršku i uključivanje ravnatelja Josipa Matuhe, a idejama su ga obogatile profesorice Martina Arambašić i Štefanija Drežnjak.

U rad na projektu su se uključile sve odgajateljice. U projektu je sudjelovalo sedam učeničkih domova iz regije, a to su Srednjoškolski đački dom (Osijek), Učenički dom Hrvatskoga radiše (Osijek), Učenički dom Srednje škole Pakrac, Dom učenika Vukovar, Učenički dom Prosvjetno-kulturnog centra Mađara u RH (Osijek), Učenički dom Ugostiteljske i komercijalne škole „Davor Milas“ (Osijek) i požeški Đački dom.

Svi sudionici prvo su posjetili Požešku kuću koju su razgledali uz divnu dobrodošlicu, zanimljivo stručno vodstvo i aktivno uključivanje u sadržaje koje omogućuje visoki stupanj nove tehnologije. Nakon toga su razgledavali znamenitosti grada, a pokraj kuće Dobriše Cesarića i spomenika Matka Peića učenice Đačkog doma Natea Perinović i Petra Španić pročitale su pjesmu i ulomak iz putopisa spomenutih književnika. Uslijedilo je slobodno vrijeme za učeničko pisanje pjesama koje govore o Požegi, bez obzira bila ona jedina tema ili podloga za neki zapis u kojem se prepoznaje njen ambijent. Pravilo je bilo da nitko ne smije dati glas pjesmi učenika iz vlastitog doma.

Prva nagrada pripala je pjesmi „Požega“ učenice Petre Španić iz Đačkog doma u Požegi, druga nagrada pjesmi „Čežnja“ učenika Rafaela Lubara iz Učeničkog doma Srednje škole Pakrac, a treća nagrada pjesmi također pod nazivom „Požega“ autorica Helene Fajdetić, Sare Bičanić i Rebeke Kojić iz Doma učenika Vukovar.

VETOVO - Održana je 14. Redovna godišnja skupština Udruge poljoprivrednika Požeško-slavonske županije "Ledina" u Restoranu Schon Blick u Vetovu. Najveća je to udruga poljoprivrednika na području županije koja broji gotovo 80 članova, sa širokom zastupljenošću od ratara, stočara, povrtlara, vinogradara, duhanaca i drugih sektora poljoprivrede. Udruga je osnovana 2011. godine u vrijeme vrlo turbulentno za odnose poljoprivrednika i Vlade RH, Ministarstva poljoprivrede, prosvjeda poljoprivrednika. Danas nakon nekoliko godina boljeg stanja u poljoprivredi, posebno jedno vrijeme nakon ulaska u EU, ponovno su vrlo teška vremena za poljoprivredu, posebice za ratare.

Vidimo to i po prosvjedima koji se dešavaju u cijeloj Europi, gdje su poljoprivrednici vrlo radikalni u svojim nastupima i zahtjevima za spas europske poljoprivrede, od Španjolske do Poljske. - Kada su ovakvi veliki prosvjedi u zapadnoj Europi koja je daleko snažnija u poljoprivrednoj proizvodnji nego mi u Hrvatskoj, onda svi možemo misliti kako je nama. Zaista je teško, nije nikada bilo ovako neisplativo se baviti poljoprivrednom proizvodnjom, posebno u ratarstvu. I mi smo razmišljali i imali sastanke o našim prosvjedima, zauzeli smo stav podržati europske poljoprivrednike i upozoriti našu Vladu i Ministarstvo poljoprivrede da se nešto radikalno mora mijenjati - istakao je predsjednik "Ledine" Mario Glavaš, koji je i član Hrvatske poljoprivredne komore, a bavi se i ratarstvom, stočarstvom, duhanom i zaista ima najbolji pogled na cijelu poljoprivrednu proizvodnju. Članovi HPK su još dvojica članova "Ledine" i jedini su članovi u HPK iz Požeško-slavonske županije. Tako su kroz HPK i Udrugu proizvođača "Krupan list" djelovali na povećanje poticaja i duhanske omotnice a na BAT i Hrvatske duhane za povećanje otkupne cijene duhana, u čemu su uspjeli i olakšali duhancima proizvodnju. Ostali su im problem energenata, jer su oni imali cijenu koju su potpisali ranije ugovorima, u međuvremenu je došlo do snižavanja cijena energenata, no ne i njima koji su imali ugovore i tu smatraju da su prevareni.

Zatražili su i pomoć od Požeško-slavonske županije i upoznali županicu Antoniju Jozić s problemima, no delegacija nije bila zadovoljna jer nisu naišli na veće razumijevanje od strane županice. Neke susjedne županije u svojim proračunima imaju daleko više sredstava za pomoć poljoprivrednicima i poljoprivrednoj proizvodnji i bolji sustav sufinanciranja nego Požeško-slavonska županija.

Ta vrlo rigorozna pravila koja je i Hrvatska uvela nakon uvođenja u Europskoj uniji, vrlo loše su se odrazila i na hrvatsku poljoprivredi, suluda pravila koja poljoprivrednika odvlače s polja i pretvaraju u administratore, fotografe, punjače Internet stranica i sve još uz prijetnju da će iako su sve napravili po pravilima a nisu napravili nekoliko fotografija svojim mobitelima, ostati bez sredstava. Upravo su ovi prosvjedi europskih poljoprivrednika uspjeli nešto ublažiti te propise, i pomoći u ostvarenju zahtjeva da ostave poljoprivrednike da se bavi svojim poslom a ne nepotrebnom administracijom. Zadovoljni su što je ublažena mjera "geotagiranja" koja im je predstavljala veći problem i prijetila da ih ostavi bez redovnih poticaja.

Nisu zadovoljni ni s mjerama Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede, jer su stručno i s dokumentacijom dokazali da je rataru realni gubitak po ha proizvodnje žitarica i uljarica u 2023. oko 300,00 eura. Tražili su na neki način kompenzaciju tih gubitaka, obećano im je 135,00 eura po hektaru, samo da ih se umiri i da ne idu u prosvjede, a na kraju je isplaćeno samo 62,00 eura po hektaru ratarskih kultura, žitarica i uljarica. Ni Zakon o poljoprivrednom zemljištu nije dobar, sve više velikih i dokazanih poljoprivrednih proizvođača koji su imali na raspolaganju, npr. 100 ha državnog zemljišta, sada ostaju bez 70% tog zemljišta i stavlja ih se pred zid, raditi u nemogućim uvjetima ili zatvoriti OPG. Najava je da će Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu ipak ići u doradu.

Po svim saznanjima niti ova 2024. godina ne obećava ništa bolje, cijene žitarica i uljarica na svjetskim burzama su u padu, naše žetve dolaze od ljeta do jeseni i za sada ne nude optimistične nade. Kroz svoja tijela započeli su već i pregovore za proizvodnju u 2025. godini.

Udruga u svom djelovanju ima i stalnu edukaciju i obučavanje poljoprivrednika, pa su tako organizirali desetak edukacija koje provode poznate svjetske kuće proizvodnje sjemena, zaštitnih sredstava i gnojiva, organiziraju testiranje i kalibriranje prskalica, informiranje o novim tehnologija,ma, a odlaze i na stručne sajmove. Tako su prošle godine organizirano i u većem broju išli i na Novosadski poljoprivredni sajam koji im je najbliži i najbolji za manje i srednje proizvođače.

Za sve djelatnosti Udruga je prošle godine imala na raspolaganju 9.400 eura, a bili su i štedljivi pa su potrošili samo 7.218 eura. Plan za 2024. godinu je ambiciozan, a posebno posvećuju još veću aktivnost u edukacijama i usvajanju novih tehnologija, a planiraju i odlazak na veći sajam. Planirali su i sličan financijski plan kao i prošle godine, a dobivaju sredstva od županije i općina, te svoje članarine i nekih sponzora.

Dojava o požaru u tvornici „Drava International“ zaprimljena je 4. listopada 2023. u 00:43, a zbog njegovih razmjera odmah je angažiran velik broj vatrogasnih snaga s područja Osječko-baranjske županije. U narednih 9 dana, vatrogasci su se borili s vatrenom stihijom, a velika količina plastike koja je gorjela na otvorenom prostoru stvorila je veliku količinu dima i otrovnih plinova.

Ovaj požar zauvijek je obilježio i promijenio život mladog vatrogasca Marijana Gajskog, pripadnika JVP Našice. Naime, on je toga dana stigao na požarište oko 10 sati i poput brojnih svojih kolega krenuo u borbu s plamenom. Nažalost, već oko 12:00 sati stigle su loše vijesti; Marijan je propao u lavu vruće plastike i zadobio ozljede opasne po život. Odmah je medicinski zbrinut u KBC Osijek, a nakon toga prebačen u zagrebačku Kliniku za opekline.

„Taj dan po ničemu se nije razlikovao od nekog drugog“, prisjeća se Marijan. „Došao sam iz noćne smjene, nisam bio umoran, a po dojavi odmah sam krenuo na požarište. U nekom trenutku osjetio sam propadanje kroz tlo i dočekao se na ruke i na noge. U tim prvim trenucima osjetio sam bol, ali nisam imao osjećaj da se radi o nekoj velikoj ozljedi. Koža je u tom trenutku tek bila malo crvena, poput onoga kad se malo dulje izlažete suncu. U tim prvim trenucima sam se više brinuo o supruzi jer sam tada uvidio da će se ona vratiti kući prije mene pa mi je bilo stalo da joj jave gdje se nalazi ključ od kuće. Tek naknadno se počelo uspostavljati da su ozljede puno gore od onoga kako je na početku izgledalo te da je stupanj opečenosti tijela velik. Pare su ušle u tijelo i zapravo skuhale kožu, srećom imao sam masku i nisam udahnuo plinove. Da jesam, danas ne bih bio ovdje“.

    Najteži trenuci

Prve prognoze nisu bile dobre pa su i supruzi Maji rekli da je upitno hoće li dočekati jutro. No, Marijan ne samo da je dočekao jutro već je u bolnici proveo narednih 88 dana, preživio 8 operacija, 11 potpunih anestezija te se dignuo na noge za samo dva mjeseca. „Liječnici se nisu mogli načuditi mojem oporavku. Nisu mi davali povoljne prognoze, što je i razumljivo jer kod ovakvih je ozljeda teško predvidjeti kako će se tijelo oporavljati. Rekli su da ću do 4. mjeseca biti nepokretan no ja sam već nakon dva ustao, i počeo gurati kolica ispred sebe“. Razgovarajući s Marijanom, teško se ne diviti njegovoj zaraznoj pozitivnoj energiji i optimizmu koji ga ne napušta čak ni u ovako teškim trenucima kada bi mnogi pomislili na odustajanje. „Bilo je teških trenutaka, i još uvijek ih imam. Znao sam ležati u bolnici i plakati satima, svjestan da moj život više nikada neće biti isti. Teško je ne razmišljati o tome zašto se to moralo dogoditi baš meni, jesam li mogao taj dan napraviti nešto drugačije.... Ali onda shvatiš da ima ljudi kojima su se dogodile i puno gore stvari, a ja sam tu, dišem, hodam, okružen sam ljudima i kolegama koji su mi velika podrška, a prvenstveno se moram zahvaliti svojoj supruzi Maji bez koje ne bih bio tu. Ona mi niti u jednom trenutku nije dopustila da se predam“. Na pitanje koji su mu trenutci u ovoj borbi ostali u sjećanju kao najteži, Marijan se prisjeća tih prvih tjedana kada je bio odvojen od svijeta, bez mobitela, televizije. Supruga ga je posjećivala svaki dan, ali onda nije znao je li se sretno vratila u Našice i hoće li je drugi dan vidjeti. „I onda kada bih joj drugog dana u vrijeme posjeta čuo glas s vrata, odmah mi je bilo lakše“. No, i privikavanje na rane na rukama bilo je teško. „Taj dan kada sam došao iz previjaone i vidio po prvi put kako mi izgledaju prsti, to me pogodilo. Do tada sam mislio da to nije toliko strašno, a onda sam se sjetio kako s Majom želim imati djecu i pitao se kako ću ja svoju djecu držati bez prstiju. Svašta mi je tada prolazilo kroz glavu i bilo je teško, ali sada je nekako lakše“.

   Izlazak iz bolnice

Na dan kada je saznao da će izaći iz bolnice, Marijanu je pozlilo i liječnici su ga morali oživljavati. Već se brinuo da ga na kraju neće otpustiti, ali mu je laknulo kada je svoje ime i prezime i dalje vidio na listi za otpust. „Nazvao sam Maju i rekao da organizira prijevoz vatrogasaca iz Našica, a ona se rasplakala od sreće. A onda je uslijedilo iznenađenje, moji vatrogasci dočekali su me svečano, na čelu sa županijskim zapovjednikom Zoranom Pakšecom, i bilo je teško ne biti emotivan. I na tome im hvala. Jer ne samo da tada nisu zaboravili na mene, nisu me zaboravili niti danas. I dalje volim doći u postrojbu, biti s vatrogascima jer ipak su oni moja obitelj. I koliko god mi zna biti teško jer sam svjestan da više na intervencije neću moći ići, znam da postoje i brojni drugi poslovi koje mogu obavljati i biti im od pomoći. I ne mogu opisati koliko se želim vratiti u vatrogastvo, jer ja sam ovdje više od 15 godina, i u svom tom razdoblju nisam se ni ogrebao. Ali život je takav, taj dan na intervenciji nisam imao toliko sreće, što ne znači da me u budućnosti ne očekuju lijepe stvari“.

Marijan se prisjeća i kako je prvih dana imao noćne more, svakakvi scenariji su mu bili u podsvjesti, a i danas sanja intervenciju, samo svaki put s nekim drugim ishodom. „Moj glavni fokus sada je usmjeren na moje prste i na ozdravljenje, stoga mi je to sve još svježe i u podsvjesti. Krajem veljače skinuli su mi zavoje i sad me supruga previja i maže kremom. Kada sam izlazio iz bolnice, rekli su mi da će morati amputirati dva prsta, no doktori su zadovoljni oporavkom tako da ću morati samo ići na operaciju u kojoj će mi ta dva prsta povezati“, objašnjava Marijan.

Prognoze za budućnost

U ovome trenutku koža se obnavlja na nogama i još ga pomalo steže, a na rukama nosi kompresijske gaze koje pomažu u izravnjavanju kože, smanjuju otok i poboljšavaju cirkulaciju. U sljedeće dvije godine ne smije na sunce, a pet godina je potrebno za obnavljanje tkiva. „U naredne dvije godine vjerujem kako će se koža dovoljno oporaviti kako bi se za šake mogle izraditi proteze što će mi uvelike olakšati svakodnevicu. Vježbao sam u bolnici, a vježbam i sada s fizioterapeutom. Bitno je da sam razgiban i da se oporavljam, jer ne želim sjediti i osjećati se kao invalid, život mora ići dalje, a moj i Majin život pun je planova o budućnosti i želim da ih i ostvarimo“.

Komentirajući reakciju liječnika, Marijan kaže da su obavili lavovski posao i na tome im je vječno zahvalan. „Osoblje je bilo vrlo srdačno i svi su bili susretljivi, a s nekima sam se i privatno povezao i ostao s njima u kontaktu. Vjera i molitva je ono što mi je na ovome putu ozdravljenja uvijek davalo snagu, i upravo je molitvenik prva stvar koju sam mogao držati u ruci. Majina podrška je ono što mi daje volju za borbu, jer sve ovo do sada puno je malih pobjeda. I hvala mojim kolegama vatrogascima, mojem zapovjedniku, županijskom vatrogasnom zapovjedniku i predsjedniku, glavnom vatrogasnom zapovjedniku, na tome što su bili uz mene, što me nitko nije zaboravio, a najsretniji bih bio da već sutra mogu početi raditi. Znam da ću na to morati još malo pričekati, ali znam da je moja budućnost i dalje u vatrogastvu“.

    Ljubav sve pobjeđuje

Priča o Marijanovom oporavku i optimizmu, nepotpuna je bez njegove supruge Maje. Iza ove krhke 30-godišnjakinje krije se velika snaga, pa i slavonski inat, da niti jedna nedaća ne može stati na njihovom putu. Jer Marijan i Maja, vjenčali su svega 5 mjeseci prije nesreće i nisu ni slutili u kojem će smjeru njihovi životi krenuti. „Svakog dana putovala sam iz Našica u Zagreb Marijanu u posjet, pa natrag u Našice. Nudili su mi i smještaj u Zagrebu, ali sam se plašila biti sama u svojim mislila, pa mi je vrijeme ovako na putu brže prolazilo. Kada je javio da ga otpuštaju iz bolnice, bila sam presretna što se vraća kući. Sada smo se navikli na novu stvarnost i na to da mu ja moram pomagati oko svakodnevnih stvari, kao što su jedenje i oblačenje. Zezamo se da nam je ovo sada dobra priprema za bebu, kojoj se nadamo u budućnosti. Imamo jedan drugoga, ali i veliku podršku okoline na čemu im svima hvala“.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković: Vatrogasni posao jedan je od najtežih i najopasnijih i nažalost ova je nesreća to potvrdila. Temperatura rastopljene plastike na ovoj je intervenciji bila viša od 500 stupnjeva, i to su uvjeti u kojima su vatrogasci radili. Marijan je imao nesreću i svi smo bili jako za njega zabrinuti jer su prve prognoze bile jako loše. Vidjeti ga danas ovako pozitivnog i punog planova za budućnost je odlično, a ja mu kao glavni vatrogasni zapovjednik obećavam da ga vatrogasna obitelj neće zaboraviti i da će za njega uvijek biti mjesta u vatrogastvu.

KAPTOL / DOLJANOVCI - Općina Kaptol izdvojila je iz vlastitog proračuna iznos od 11.627,36 EUR za rekonstrukciju i obnovu mosta u Doljanovcima. Radove je izvodila tvrtka Promet građenje d.o.o. Most je obnovljen i dovršen krajem veljače 2024. Postojeći most zajedno su radili 1979. mještani sela Doljanovci te Hrvatske vode. Hrvatske Vode su izgradile betonske upornjake, a mještani, iz donacije šumarije, od kestenovih trupaca napravili su grede i fosne.

Sada su upornjaci mosta ojačani i prošireni a drveni dio mosta zamijenjen je armirano betonskom konstrukcijom te čeličnom ogradom kako bi isti bio siguran i za pješake.

ZAGREB / POŽEGA - U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održana je svečana dodjela ugovora za Poziv „Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, drugi Poziv“ iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. Svečanosti je u ime Grada Požege prisustvovao zamjenik gradonačelnika, dr. sc. Borislav Miličević.

U sklopu Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz mehanizma Nacionalnog plana oporavaka i otpornosti, za projekt Rekonstrukcija i dogradnja zgrade Dječjeg vrtića u Požegi, dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 812.265,00 eura. Projektom je obuhvaćena nadogradnja i opremanje postojećeg matičnog vrtića Dječjeg vrtića u Rudinskoj ulici, sa sadašnja 4 dnevna boravka za jasličke skupine i 6 dnevnih boravaka za vrtićke skupine, za dodatnih 5 dnevnih boravaka, odnosno 3 dnevna boravka za vrtićku djecu i 2 dnevna boravka za jaslice. Time će se povećati kapacitet za dodatna 84 mjesta. Cilj je osigurati infrastrukturne i materijalne kapacitete za povećanje dostupnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području Grada Požege kroz dogradnju matičnog vrtića Požega što će djelomično smanjiti problem nedostatnog broja mjesta za upis djece na području grada.

Dodjeljujući ugovore vodstvima gradova i općina, premijer Andrej Plenković rekao je da je cilj Vlade da 97 % djece bude obuhvaćeno najranijim obrazovanjem. Ovaj drugi Poziv uključuje dodatnih 94 vrtića, rekao je, dok će treći Poziv, koji će Ministarstvo znanosti i obrazovanja napraviti, dodati na ovih 21.300 novih mjesta u vrtićima, još 3700 mjesta, dakle ukupno 25 tisuća novih mjesta za najmlađe u vrtićima.

- Međutim, kada pogledate da mi imamo investicije u 800 dječjih vrtića u samo osam godina, onda kada zbrojimo sve gradove, sve općine, sve županije, nema praktički kraja u Hrvatskoj, gdje nije bilo neke investicije koja je poduprla središnja vlast da se diljem Hrvatske grade dječji vrtići. - zaključio je predsjednik Vlade, napomenuvši kako je to dokaz ravnomjernog regionalnog razvoja.

Ukupna investicija u Hrvatskoj u obrazovanje svih uzrasta od predškolskih ustanova do visoko školskih institucija, iznosi 2,5 milijarde eura.

Protiv trojice muškaraca starosti 25, 31 i 37 godina slijedi kaznena prijava  -

Policijski službenici su temeljem naloga Županijskog suda u Slavonskom Brodu pretražili obiteljsku kuću na području Požege u kojoj prebiva 25-godišnjak i tom prilikom pronašli biljku nalik na kaktus tipa peyotl, staklenku i PVC vrećicu u kojima su se nalazili ostatci marihuane.

Protiv 25-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Neovlaštena proizvodnja i promet drogama“.

Nadalje, temeljem naloga Županijskog suda u Slavonskom Brodu pretražena je obiteljska kuća na području Požege u kojoj prebiva 37-godišnjak te je pronađeno preko 700 grama marihuane, PVC kutija u kojoj se nalazilo preko 60 grama marihuane te digitalna vaga.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da se 37-godišnjak bavio prodajom cannabis marihuane, kao i 31-godišnjak s područja općine Velika, a koji je uz prodaju omogućavao i trošenje droge drugim osobama.
 
Protiv 31-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog počinjenih kaznenih djela „Neovlaštena proizvodnja i promet drogama“ i „Omogućavanje trošenja droga“, dok protiv 37-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Neovlaštena proizvodnja i promet drogama“.

Osumnjičeni je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku -

Policijski službenici su temeljem naloga Županijskog suda u Bjelovaru pretražili obiteljsku kuću na području Pakraca u kojoj prebiva 43-godišnjak te dva osobna automobila i traktor koje koristi i pronašli zračnu pušku i 30 komada ručnih bombi.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je on počinio kazneno djelo „Nedozvoljeno posjedovanje izrada i nabavljane oružja i eksplozivnih tvari“ te prekršaj iz Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.

POŽEGA - Iz TZ grada Požega dobili smo slijedeću Obavijest za sve sugrađane i goste da će zbog organizacije programa proslave Dana grada Požege promet na Trgu Sv. Trojstava i okolnim ulicama u petak 15. i u subotu 16. ožujka 2024.g. biti organiziran prema sljedećem rasporedu:

U petak 15. ožujka 2024. od 6 sati ujutro do nedjelje 17. ožujka do 6 sati ujutro zatvara se centralno parkiralište na Trgu Sv. Trojstva

U subotu 16. ožujka 2024. zatvara se sav promet preko Trga Sv. Trojstava od 6 sati ujutro do 24 sata.

Privremeno se zaustavlja promet na relaciji Željeznički kolodvor u Ulici Franje Cirakija –Ulica Stjepana Radića – Kamenita vrata – Trg 123. brigade od 10,45 sati na 15 minuta radi prolaska svečane povorke povijesnih postrojbi.

Zatvara se Ulica Pape Ivana Pavla II. za sav promet od 6 sati ujutro do 14 sati radi organizacije grgurevskog glasnog pucanja.

Sugrađani koji koriste javni gradski prijevoz će zbog posebne regulacije prometa preko Trga Sv. Trojstava u subotu 16. ožujka moći koristiti najbližu autobusnu stanicu u ulici Matije Gupca, odnosno Dom zdravlja.

Molimo sugrađane da se radi svoje sigurnosti i sigurnosti svih sudionika u prometa pridržavaju posebne regulacije prometa u centru grada koja je na snazi 15. i 16. ožujka 2024. godine.

POŽEGA - Galerija svjetlosti Gradske knjižnice Požega bila je ispunjena do posljednjeg mjesta na promociji nove knjige Požežanke dr. sc. Vesne Vlašić "Požega od tragova satkana" koja je izašla u Biblioteci Posegana kao 12. knjiga, te ujedno prva knjiga kojoj je autorica žena. Knjiga je izašla u izdanju Naklade Slap iz Jastrebarskog, a u sklopu obilježavanja Dana grada Požege.

Moderator na predstavljanju prof. Miroslav Paulić odlično je vodio cijeli događaj, vrlo nadahnuto što je upotpunilo ovo predstavljanje, koje je između govornika na čas prekinuo zvuk barokne gitare na kojoj je prof. Luka Vlašić izveo nekoliko skladbi Francesca Corbetta, talijanskog gitariste i skladatelja iz 17. stoljeća. Na početku sve je pozdravila dopredsjednica Matice hrvatske Ogranak Požega i novo imenovana ravnateljica Gradskog muzeja Požega, prof. Ljiljana Marić, napomenula da se promocija knjige održava u sklopu Dana Matice hrvatske koji se održava svake godine u veljači i ožujku.

Sve je pozdravio i požeški gradonačelnik prof. dr. sc. Željko Glavić, koji je osim u ulozi domaćina već sudjelovao u stvaranju ove knjige kao predsjednik Savjeta Biblioteke Posegana. - Sva okupljanja oko kulture, umjetnosti, pjesništva, pisane riječi najbolje opisuje Požegu. Požega je postala poznata ne samo u Hrvatskoj nego i šire upravo po periodu koji je bio renesansa umjetnosti, odgoja, obrazovanja, kulture, slavnog 18. i 19. stoljeća, kada je Požega bila vodeći centar Slavonije, kada je imala prvu Gimnaziju u Slavonji, petu u Hrvatskoj, kada je imala i slavnu Biblioteku Poseganu, čije ime bvaštinimo i u ovoj biblioteci u kojoj je izašla i ova knjiga. To je vrijeme kada je Požega dobila i ime Slavonska Atena, Hrvatska Atena i vrijeme na koje smo s pravom ponosni. Ovdje u ovoj požeškoj Gradskoj knjižnici gdje spoj stare i nove arhitekture, starog i novog vremena je na jedan monumentalan način predstavljen upravo kroz riječ i knjigu.

Jedan od recenzenata knjige, prof. dr. sc. Ivan Trojan, dekan Filozofskog fakulteta u Osijeku i predsjednik osječkog ogranka Matice Hrvatske je govorio o autorici i njenoj novoj knjizi. - U prvom i najuspješnijem poglavlju autorica obrađuje požeške književnike i književnice iz 19. i 20. stoljeća, a donosi studije i članke o Ani Jelisavi Janković, Hermini Tomić, Zlati Kolarić Kišur, Zdenki Marković, Franji Cirakiju, Josipu Eugenu Tomiću, Janku Jurkoviću, Matku Peiću i Dubravku Jelčiću. Autorica je dala doprinos hrvatskoj kulturi posebno baveći se zaboravljenom književnicom Herminom Tomić, koja se vrlo rijetlko spominje u hrvatskoj književnosti ili se zapravo ne spominje. Ako se spominje onda zapravo kao supruga književnika Josipa Eugena Tomića.

Autorica u drugom poglavlju u 6 članaka obrađuje povijest požeškog kazališta, o alternativnoj kazališnoj sceni koja je zahvaljujući malo poznatim pojedincima cvjetala u Požegi u to vrijeme, ali je po inventivnosti i kreativnosti mogla stajati uz bok i nekim većim sredinama. Istraživanje se temelji na bogatoj povijesnoj građi, koji su joj pomogli u izradi ove knjige.

Treći dio knjige sastoji se od žanrovske analize  putopisa kroz Slavoniju, sa člancima u kojima se raščlanjuje tipični slavonski humor, požeških i slavonskih "smijača" kako ih naziva. Autorica obrađuje i tekstove nepoznatih slavonskih pisaca i novinara. Htjela je spasiti od zaborava male slabo poznate književnike, ali istovremeno ukazati i na posebnost literature koja je nicala na slavonskim prostorima. Ovakve knjige su zaista rijetkost i u nekim mnogo većim sredinama.

Drugi recenzent knjige, prof. emeritus Filozofskog fakulteta u Zagrebu i akademik Boris Senker, o autorici i knjizi rekao je da se prvi puta susreo sa tekstom Vesne Vlašić o 1. Svjetskom ratu u požeškom kraju, te kako su ti veliki događaji u svjetskim razmjeri,ma viđeni očima malih ljudi. - Od tada se redovito srećemo na književnim skupovima. Ova knjiga mene neoborivo podsjeća na lepezu, od 25 segmenata, a svaki od tih segmenata je jedna sličica za sebe. No sve te sličice karakterizira jedna os, a to je Požega, zavičaj. Svaka od tih 25 priča vodi u taj zavičaj, Požegu o kojoj se ovdje govori, a uvijek je povezano i sa gospodarstvom, političkim odnosima u ta dva stoljeća.

Urednik knjige izv. prof. dr. sc. Filozofskog fakulteta u Zagrebu Krunoslav Matešić i nakladnik Biblioteke Posegana u kojoj je u proteklih 30 godina izdano 12 knjiga u 13 svezaka, istakao je da je ova knjiga pravi dragulj u biblioteci. - Ima i većih gradova od Požege, ali Požega ima svoju Biblioteku Posegana koja objavljuje djela posvećena povijesti, kao i publicistička izdanja iz područja humanističkih znanosti. Komplet izdanja bio je dovoljno kvalitetan da bude poklonjen sv. ocu Ivanu Pavlu II, predsjedniku Turske Sulejmanu Demirelu, a nalaze se u bibliotekama susjednih država i bibliotekama svijeta. Zahvalio se gradonačelniku Željku Glaviću što je podržao izdavanje ove knjige.

Na kraju je što je rekla da joj je najteže, nešto rekla o sebi i autorica Vesna Vlašić, te o stvaranju ove knjige, a istakla i nadu da to neće biti i posljednja knjiga. Posebno se zahvalila svima koji su sudjelovali u stvaranju ove knjige i sada koji su je podržali na ovoj promociji. Istakla je da se u samom pisanju koristila zaista bogatom građom iz tih vremena koje je pronalazila u Gradskom muzeju, Gradskoj knjižnici, Državnom arhivu, koja su joj pomogla u njenom istraživanju i znanstvenom radu. Nije smatrala da će se moći posvetiti znanstvenom radu jer su je uvijek zaokupljala radna mjesta nam kojima je radila, od Kaznenog zavoda, Požeško-slavonske županije, do ravnateljice Gimnazije u Požegi u kojoj je bila prva ravnateljica, žena, u 300-godišnjoj povijesti. Drago joj je i što je prva žena autorica objavljena u Biblioteci Posegana. U znanstvenom radu dugo se tražila, ali usmjerile su je teme vezane uz njen rodni grad Požegu i požeški kraj.  - Odlučila sam se baviti požeškim književnicima, posebno malim književnicima i književnicama, koje su nepravedno zaboravljene, a u našem gradu ostavili svoj trag. Zato je i naslov ove knjige "Požega od tragova satkana", a sa ciljem da se nešto ne zaboravi. Ova knjiga je podsjetnik za sve nas u današnjici, na vrijeme kada je Zlatna dolina bila zaista zlatna i krema hrvatske književnosti.