Na sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je Program potpore sjetve certificiranog sjemena strnih žitarica za 2025. godinu, vrijedan 12,5 milijuna eura. Program je namijenjen proizvođačima koji koriste certificirano sjeme strnih žitarica, a pravo na potporu ostvarit će oko 100.000 korisnika.

ZAGREB – Sve ruke, a ne samo one malene, mogu učiniti velike promjene. Svaka limenka, boca i kutija koju pravilno razvrstamo prema vrsti otpada pomaže našem planetu. Recikliranjem ne bacamo samo otpad, već šaljemo poruku da nam je stalo do okoliša i budućnosti svih nas.

Tako recikliranje vidi i Dora Jug, učenica 3. razreda OŠ „Špansko Oranice“ u Zagrebu, pobjednica ovogodišnjeg natječaja za izradu likovnog predloška dječje poštanske marke na temu „Kako recikliramo“. Dora je za motiv svog rada odabrala spremnike za razvrstavanje otpada i nasmiješeno stablo kao simbol odgovornosti prema prirodi. Njezin rad u marku je oblikovala dizajnerica Katarina Lončar.

Nova dječja marka u optjecaju je od 18. rujna 2025., ima nominalnu vrijednost 0,72 eura i otisnuta je višebojnim ofsetom u 25 tisuća primjeraka u arcima od 20 maraka.

Dora Jug pobjednica je natječaja „Kreiraj marku bajnu i osvoji nagradu sjajnu!“, koji Hrvatska pošta u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje organizira u svim osnovnim školama Republike Hrvatske još od 2007. godine. Za svoj trud Dora je osvojila i vrijednu nagradu – prijenosno računalo i pisač. Njezin rad stručno je povjerenstvo proglasilo najljepšim, a na mrežnim stranicama www.posta.hr bit će predstavljeno i preostalih 29 najuspješnijih radova djece iz cijele Hrvatske.

ZAGREB - U petak, 19. rujna 2025. potvrđen je novi slučaj afričke svinjske kuge (ASK) na gospodarstvu u naselju Sveti Đurađ, Općina Donji Miholjac, u Osječko-baranjskoj županiji.

Protiv 28-godišnjaka slijedi prekršajni nalog  -

FOTO: Ilustracija

U subotu 20. rujna 2025. oko 1.20 sati u Požegi na Trgu Svetog Trojstva, policijski službenici su u prometu zatekli vozača starosti 28 godina koji je pod utjecajem alkohola od 2,13 promila upravljao osobnim automobilom.

On je smješten u posebnu prostoriju policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Predviđena novčana kazna za navedeni prekršaj iznosi 1.320,00 eura, zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom B kategorije u trajanju od tri mjeseca i šest negativnih prekršajnih bodova.

Kod vozača je utvrđena prisutnost alkohola od 1,46 promila  -

FOTO: Ilustracija

U petak 19. rujna 2025. oko 19.45 sati u mjestu Trenkovo u Ulici Vladimira Nazora, 61-godišnji vozač koji je ne koristeći sigurnosni pojas i pod utjecajem alkohola od 1,46 promila upravljao osobnim automobilom, sletio je vozilom s kolnika u putni kanal te prednjim dijelom vozila udario u betonski propust za vodu.

U prometnoj nesreći vozač je lakše ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Prometna nesreća se dogodila u mjestu Eminovci  koje postaje svakotjedno poprište policijskih događanja  -

FOTO: Ilustracija

U petak 19. rujna 2025. oko 15.45 sati u mjestu Eminovci u Vukovarskoj ulici, 35-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom te sletio na putnu bankinu, nastavio vožnju i udario u putni kanal nakon čega je došlo do odbacivanja vozila na betonski kolni ulaz u vlasništvu 75-godišnjaka.

U prometnoj nesreći lakše je ozlijeđeno dijete koje se nalazilo kao putnik u vozilu, kao i vozač protiv kojeg slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodio se bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi u Ulici Pod gradom te prometna nesreća s materijalnom štetom između mjesta Ferovac i Bjeliševac.

POŽEGA / LIČKO SREDOGORJE  - Kao i svaki put do sada iz Požege krećemo u ranim jutarnjim satima i uz par usputnih stajanja dolazimo do Mazinskog prijevoja odakle krećemo na vrh Kremen (1590mnv), najviši vrh Ličkog sredogorja. Staza nas je vodila kroz bukovu šumu, a s porastom visine postajala je sve strmija i zahtjevnija. Na jednom dijelu postoji gelender uz koji lakše prolazimo strmu i sklisku stazu. Izlaskom na otvoreni greben pred nama su se počeli otvarati prekrasni vidici, a sam vrh nagradio nas je panoramom koja se protezala prema Ozeblinu, Dinari, Velebitu i Gackom polju.

Nakon silaska posjetili smo i Vrelo Gacke, glavni izvor te smaragdno-zelene rijeke. Mir i svježina koji vladaju oko vrela, uz bistru vodu, pružili su nam savršeni predah nakon planinarenja. Dan smo završili u Čovićima, u kući koja je bila naša baza za noćenje. Tamo smo pripremili roštilj i proslavili čak dva rođendana, uz puno smijeha i dobre hrane. Prije večere poslužili smo se aperitivom. Ljubičinim likerom! Na prošlom izletu nabrane su nešpule i Ljubica je za ovaj izlet napravila liker. Kuća je imala i posebnu prostoriju za druženje opremljenu pikadom, stolnim nogometom i biljarom, pa se natjecateljski duh nastavio i nakon planinarskog dijela dana.

Kako je ujutro padala kiša ustali smo nešto kasnije, doručkovali i otišli u Otočac na kavu nadajući se da će se što prije pojaviti sunce. Kada je kiša prestala krenuli smo na Korenski vrh (1101mnv). Staza je započela iz zaseoka Šporčići i vodila nas kroz šumske predjele, a pri vrhu postala strmija i stjenovitija. Kako je padala kiša, staza je bila veoma blatna i skliska. Hodali smo polako i oprezno, no neki su ipak završili u blatu. S vrha nas je dočekao prekrasan pogled na sjeverni Velebit i dolinu Gacke, a vedro vrijeme omogućilo je da uživamo u svakom pogledu. Poseban gušt ovom izletu dao nam je pas Garo. Garo je pas koji očito vodi sve planinare do vrha i nazad. Cijelim putem je bio uz nas, izviđao stazu i pazio da smo svi na broju. Nakon spusta i oproštaja od našeg vodiča Gare krenuli smo u posjet utočištu za medvjede u Kuterevu. 

Šetajući stazama, promatrali smo medvjede u njihovom sigurnom, šumovitom okruženju. Volonteri koji skrbe o medvjedima podijelili su s nama zanimljive priče o svakom od njih – kako su stigli u utočište, zašto više ne mogu živjeti u divljini i kakvi su po naravi. Taj ljudski pristup, pun topline i poštovanja, dao je posjetu dodatnu vrijednost. Atmosfera u utočištu bila je smirujuća, gotovo čarobna – spoj tišine šume, prisutnosti tih velikih životinja i osjećaja da se ovdje zaista radi nešto dobro. Mnogi od nas ostali su zadivljeni i dirnuti, a posjet nas je podsjetio koliko je važna briga za prirodu i suživot s njom.

Kako svemu lijepom, tako i ovom izletu bliži se kraj. Naš dvodnevni izlet spojio je planinarenje, prirodne ljepote, edukaciju i druženje. Usponi na Kremen i Korenski vrh, posjet Vrelu Gacke i utočištu u Kuterevu te večernje slavlje u Čovićima ostat će nam u trajnom sjećanju kao prekrasno iskustvo zajedništva i ljubavi prema prirodi.

Do nekog drugog izleta!

Umor prolazi, zadovoljstvo ostaje!

Tekst; Ivana Šljerić

PRED NAMA SU 11. ETNO SUSRETI POŽEŠTINE, ČVARKIJADA, OLIMPIJADA STARIH SPORTOVA I NAJVEĆI ŠOKAČKI VAŠAR  -

VETOVO – Za nedjelju 19. listopada najavljeni su 11. Etno susreti Požeštine koji se održavaju na već odlično dokazanom prostoru Turističkog naselja Schon Blick u Vetovu. Kako je prošle godine, na susretima bilo preko 500 učesnika i više od 3.000 posjetitelja, za očekivati je ovogodišnje odlične susrete, uz još bolju posjećenost. - Cilj ove manifestacije je na jednom mjestu okupiti udruge u kulturi, folklorna društva, zavičajna društva, lovačka društva, udruge građana, vinare i restorane, seoska turistička imanja te ostale udruge i pojedince koji u svom radu njeguju stare običaje – kaže Vladimir Protić, predsjednik Udruge Požeški čuvari baštine i urednik tjednika Kronika požeško-slavonska koji organiziraju ovu sada već tradicionalnu etno i gastro manifestaciju, kao jednu u nizu na području Požeštine.

 U sklopu 11. Etno susreta Požeštine koji počinju od 11 sati organizirat će se i zanimljiva natjecanja, priprema najboljeg slavonskog čvarka , sportski susreti u starim sportovima sa 8 kategorija starih, već zaboravljenih sportova i poznati i veliki Šokački sokak. – I ove godine organizirat ćemo ponovno jedan pravi Šokački sokak s šokačkim sajmom na kojemu će biti ponuda brojnih autohtonih domaćih proizvoda, domaćih suvenira i proizvoda, antikviteta i starih predmeta, zlatoveza, rukotvorina koji nastaju u rukama naših ljudi u Slavoniji i Baranji. Ove godine, jer su naši dosadašnji Etno susreti i Čvarkijada odjeknuli daleko imamo već prijavljen nastup i gostovanje udruga s područja slavonskih županija i susjednih mjesta – dodaje organizator, najavljujući svakako dobru zabavu, te poziva sve građane da dođu, budu sudionici susreta ili samo posjetitelji, promatrači i degustatori dobrih, najboljih slavonskih čvaraka. Restoran Schon Blick za taj dan po vrlo popularnoj cijeni priprema pravi slavonski meni, za prste polizati, dođite i počastite se pravim delicijama. Kao i uvijek na ponudi su i riblji specijaliteti.

Manifestaciju uvijek najviše zaokuplja 11. „Čvarkijada“, natjecanje u pravljenju najboljih čvaraka, stare slavonske delicije, koja se sve više vraća na naše stolove. Neopravdano zapostavljeni čvarci ponovno dobivaju na važnosti, ali i na cijeni u trgovini, postaju sve cjenjenija slavonska delicija i izvan granica Slavonije. Nakon ocjenjivanja najboljih čvaraka od stručne komisije izabrat će se i najbolji čvarci po ocjeni svih sudionika Etno susreta, a nakon toga i besplatna degustacija čvaraka uz bačvu vina koju poklanjaju i ove godine vinari iz vetovačke Udruge Veteri Castra, za sve posjetitelje. Sve ekipe, a do sada ih se u pripremi čvaraka okušalo preko 200, dobit će do 20 kg leđne slanine, a ostali pribor za pripremu čvaraka moraju ponijeti sa sobom.

Sudionici će se i natjecati u nekom od starih sportova, potezanje užeta, gađanje lukom i strijelom, trčanje u vreći, bacanje potkove, gađanje praćkom, bacanje kamena s ramena, potezanje mosora i gađanje kozlice.

Manifestacija će se održati uz pokroviteljstvo, grada Kutjeva, općina Brestovac, Kaptol i Čaglin, Požeško-slavonske županije, uz pomoć generalnog sponzora Alles elektromaterijala Požega i tvrtke PEVEX iz Zagreba, te ostalih sponzora, tvrtki, obrta, vinara i dr., te će svi najuspješniji natjecatelji biti nagrađeni vrijednim nagradama.

- U svakom slučaju lijepo druženje uz pjesmu i slavonske delicije očekuju sve sudionike i goste, a na kraju, kao i prošlih godina i milenijsko slavonsko kolo koje se protegne kroz cijeli Schon Blick. Prošle godine je bilo fenomenalno, bolje nego što smo i sami očekivali, odlično posjećeno sa posjetiteljima iz susjednih županija. Posebno je bilo puno natjecatelja u sportskom dijelu starih sportova, više od svih očekivanja. Hvala svima koji su nam pomogli, posebno ponosnim pokroviteljima i sponzorima, koji nas niti ove godine nisu iznevjerili, nego sav naš trud ponovno nagradili svojom pomoći, bez koje sigurno to sve ne bi organizirali – dodaje organizator, Vladimir Protić, koji će sa svojim djelatnicima i suradnicima, članovima udruge i volonterima ponovno prirediti pravu manifestaciju.

Prijave za sudjelovanje na natjecanju Čvarkijada, te Šokački sajam dostaviti u Tjednik Kronika požeško-slavonska Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na mob: 098/464-174 SMS ili viber porukom.

Očekujemo vas na 11. Etno susretima Požeštine, 19. listopada, nedjelja, u Turističkom naselju Schon Blick u Vetovu. Dobro nam došli!

Sve veći broj ljudi danas vodi računa o onome što unosi u svoje tijelo. Osim pravilne prehrane i redovne tjelesne aktivnosti sve više ljudi vodi računa i o ostalim aspektima zdravog i održivog načina života. Novi način o kojem ljudi sve više brinu je ono što nanose na sebe, odnosno vode računa da li na sebe nanose kreme, šampone i sve ostale proizvode koji su prirodni, odnosno ekološki. Tako odabiru frizerski salone koji se deklariraju kao ekološki i samoodrživi. Ekološki frizerski salon više nije rijetkost, već rastući trend koji prati svijest o okolišu i zdravlju klijenata.Ovaj novi pristup ljepoti nudi više od lijepo oblikovane frizure, budući da nudi osjećaj odgovornosti prema sebi ali i prema prirodi.

Što čini frizerski salon ekološkim?

Prije svega, riječ je o pažljivom odabiru proizvoda, a to u praksi znači odabir proizvoda koje ne sadrže sulfate i parabene te koji su biljnog porijekla i koji su po mogućnosti biorazgradivi. U frizerskim salonima koji se nazivaju ekološkim, voda se koristi štedljivo, često uz pomoć tuševa s niskim protokom, a otpad se pažljivo sortira.Namještaj u ovakvim salonima izgrađen je od recikliranih materijala, a dekor je često minimalistički, s naglaskom na prirodne elemente poput drva, biljaka i recikliranog tekstila.Također, ovakve frizerske salone moguće je prepoznati po tome što teže lokalnom, odnosno svoje proizvode nabavljaju od lokalnih proizvođača i tako smanjuju ugljični otisak nabavom proizvoda iz svoje okoline.

Zašto je održivi frizerski salon važan klijentima?

Sve više raste svijet potrošača, odnosno klijenata o njihovim utjecaju na okoliš. Potrošači se u ova moderna vremena transformiraju u kupce koji su svjesni svojeg položaja u lancu održivosti. Sve više kupaca ne pristaju na kompromise i detaljno traže ona poduzeća koja razmišljaju u smjeru održivosti. Upravo zbog toga sve više potrošača tražifrizerski salon koji koristi proizvode koji nisu testirani na životinjama, ne sadrže štetne kemikalije i dolaze u recikliranoj ambalaži.Također, mnogima je važno da njihov omiljeni frizer doprinosi borbi protiv klimatskih promjena ali i da promiče održivu životnu filozofiju koja promiče zdravlje, ravnotežu i odgovornost prema našem okruženju.

Ekološki frizerski salon nije samo trend veće je istinski odgovor na potražnju kupaca. Sve veći broj ljudi pokušava pozitivno utjecati na planet Zemlju ali isto zahtjeva i od svih poduzeća s kojima surađuje, bilo to frizerski saloni ili trgovine namjernicama. Izazovi s kojima se današnje društvo suočava traži relevantne odgovore na goruća pitanja s kojima se svakodnevno susrećemo. Odabirom održivih praksi vlasnici frizerskih salona  mogu ponuditi kvalitetnu uslugu, a istovremeno mogu činiti dobro za okoliš. Vrijeme je da se ljepota redefinira, odnosno da se na brigu o ljepoti počne gledati kao na spoj estetike, zdravlja i ekološke svijesti.

L.Mayer