
Vladimir
Kako zablistati na plaži bez šminke?
Ljeto je već stiglo i mnogi od nas već razmišljaju o moru i odmoru uz more. Pripremile ste nove badiće ali i svoje tijelo za plažu ali stalno razmišljate kako još bolje izgledat na plaži. Želite uz more izgledati svježe, prirodno i blistavo bez teškog makeupa. Ključ savršenog ljetnog glow izgleda krije se u zdravoj, čiste i hidratiziranoj koži. Upravo tu na scenu stupa hydrafacial tretman koji kombinira dubinsko čišćenje, hidrataciju i eksfolijaciju, sve u jednom ugodnom tretmanu putem kojeg će vaša koža zasjati.
Hydrafacial tretman
Hydrafacial je višestruko nagrađivani, neinvazivan tretman koji istovremeno čisti, eksfolira i hidrira kožu. Njegova snaga leži u Vortex tehnologiji koja nježno izvlači nečistoće te istovremeno nadopunjuje kožu serumski aktivnim tvarima. Ovakav multitasking pristup štedi vrijeme, a rezultati su vidljivi odmah nakon tretmana.
Kako hydrafacial treman djeluje na kožu?
Dubinsko čišćenje lica
Čista koža bez mrtvih stanica i začepljenih pora bolje reagira na hidrataciju i prirodni sjaj koje sunce naglašava
Intenzivna hidratacija
Hydrafacial istovremeno pročišćava i nadopunjuje vlagu – ključan korak u održavanju elastičnosti i mladolikosti kože
Nevidljiv glow efekt
Umjesto teških puderastih krema, Hydrafacial omogućuje prirodan sjaj – koža izgleda zdravo i blistavo, baš poput onog efekta nakon kvalitetne baze
Idealni kandidati za tretman
Hydrafacial tretmanje pogodan za sve tipove kože, tako da se osobe koje imaju osjetljivu ili masnu kožu ne moraju brinuti prije odlaska na tretman. Posebno je odličan za osobe koje žele trenutačne rezultate prije sunčanja ili posebnog događanja. Ako imate problema s aknama, proširenim porama ili neujednačenim tenom, ovaj tretman pruža vidljivo čišćenje i osvježenje kože.
Održavanje kože nakon tretmana
Za optimalan efekt, preporučuje se niz tretmana (preporučeno 1–2 puta mjesečno), ovisno o stanju kože. Ukoliko ne stignete napraviti više tretmana rezultati će biti vidljivi već nakon prvog, stoga se još stignete osvježiti za plažu.
Nakon Hydrafacial tretmana držite se sljedećih uputa:
- Uvijek nanesite SPF 30+ – zaštita je nužna nakon eksfolijacije
- Koristite lagane hidratantne kreme – da dodatno naglasite glow bez masnog izgleda
- Pijte dovoljno vode – koža će i iznutra biti hidratizirana i zdrava
Ako želite zablistati na plaži bez makeup-a, hydrafacial tretman je idealan ideja za vas. Kombinacijom dubinskog čišćenja, nježne eksfolijacije i intenzivne hidratacije, možete postići blistav, zdrav i prirodan izgled kože. Rezultati su vidljivi odmah i dugo traju, a bez potrebe za slojevitim makeup-om. Zato ovog ljeta, umjesto pudera i korektora, birajte hydrafacial tretmane i prirodno zasjajte na suncu!
Oduzeta mu vozačka zbog negativnih bodova a 46-godišnjak u Kneževcu vozio neosigurani traktor s neregistriranom prikolicom
Protiv njega slijedi prekršajni nalog za više prekršaja -
FOTO: Ilustracija
U srijedu 25. lipnja 2025. oko 19.40 sati u mjestu Kneževac, policijski službenici su u prometu zatekli 46-godišnjeg vozača koji je upravljao traktorom za koji je bila pridodana neregistrirana prikolica. Također je utvrđeno da je upravljao vozilom dok mu je vozačka dozvola oduzeta i ukinuta zbog negativnih prekršajnih bodova te da prije puštanja vozila u promet kao vlasnik nije sklopio ugovore o obveznom osiguranju.
Protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.
46-godišnjak u čaglinskom kafiću fizički napao 63-godišnjaka - slijedi mu optužni prijedlog
Protiv 46-godišnjaka slijedi optužni prijedlog -
FOTO: Ilustracija
Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje i utvrdili da je dana 20. lipnja 2025. oko 14.30 sati u mjestu Čaglin u Ulici kralja Tomislava, u ugostiteljskom objektu, 46-godišnjak tjelesno napao 63-godišnjaka.
Protiv 46-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Vozači pod utjecajem alkohola 44-godišnji s 1,71 promila i 45-godišnji s 1,11 promila još i pobjegao - skrivili prometne nesreće u Požegi
Dogodile su se dvije prometne nesreće -
FOTO: Ilustracija
U srijedu 25. lipnja 2025. oko 9.20 sati u Požegi u Osječkoj ulici, na prostoru Opće županijske bolnice Požega, 44-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola od 1,71 promil upravljao osobnim automobilom, kretao se vožnjom unazad u zabranjenom smjeru te udario zadnjim lijevim dijelom vozila u prednji desni dio osobnog automobila kojim je upravljao 63-godišnjak.
On je smješten u posebnu prostoriju policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Istoga dana, oko 22.30 sati u Požegi u Mlinskoj ulici, 45-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola od 1,11 promila upravljao osobnim automobilom, prešao je vozilom u suprotnu prometnu traku te lijevim bočnim zrcalom udario u lijevo bočno zrcalo osobnog automobila kojim je iz suprotnog smjera upravljala 57-godišnjakinja.
Nakon udara 45-godišnjak je napustio mjesto prometne nesreće, a da nije ostavio svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljao, no ubrzo su ga pronašli policijski službenici.
Protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Požeško kulturno ljeto i "Poezija u dvorištu" članova Udruge "Matko Peić" i pjesnika iz Rešetara
POŽEGA - Program "Požeškog kulturnog ljeta" svojim aktivnostima upotpunjuje i požeška Udruga pjesnika i slikara "Matko Peić" svojim aktivnostima. Tako je održana kulturna i pjesnička večer "Poezija u dvorištu" u dvorištu kuće Kraljević, koja je sada postala i tradicionalna. Sve je na početku pozdravila tajnica udruge Melita Grgić, a ispred grada Požege zamjenica Gradonačelnika Irena Martinek.
Domaćim pjesnicima požeške udruge ovaj puta pridružili su se i pjesnici iz Književno-likovbog društva "Rešetari" iz Rešetara u susjednoj Brodsko-posavskoj županiji.
Tako su u ljeto krenuli opušteno, uz poeziju, red gostujućih pjesnika, red domaćih pjesnika a između redova pjesme glazbenika Duo Amor - Kristine i Damira iz Požege, koji su biranim pjesmama učinili ovo večer još ljepšim i opuštenijim.
Petodnevni godišnji pohod HPD Gojzerica na Midžor i Rtanj - najviši planinarski vrhovi u Srbiji





HVZ upozorava - Vrlo velika opasnost od nastanka požara
U prvom smo toplinskom valu ovog ljeta, a prema prognozama dnevne temperature će prelaziti 35 °C, s visokim indeksima opasnosti od požara -
ZAGREB - Vrhunac toplinskog vala očekuje se u četvrtak, kada će zapuhati i vrlo neugodan topli jugozapadni vjetar. Zbog ovih uvjeta, indeks opasnosti od izbijanja šumskog požara u narednom periodu za cijelu je Hrvatsku visok, kako na području priobalja, tako i na području kontinenta. Posebno je ugroženo područje od Makarske do Ploča te susjedni otoci, kao i područje od Nove Gradiške, Slavonskog Broda do Vinkovaca, gdje je opasnost od požara vrlo visoka.
Dokaz o opasnosti i na kontinentalnom području je jučerašnji požar otvorenog prostora kod Varaždina kada se požar radnog stroja - kombajna proširio na poljoprivredno zemljište odnosno strnište na površini od 6 ha. U gašenju požara sudjelovao je ukupno 21 vatrogasac sa sedam vatrogasnih vozila iz JVP Varaždin te DVD-a Varaždin i Gojanec. Ovakvi požari u vrijeme žetve mogu izazvati značajne štete, stoga molimo i poljoprivrednike za dodatan oprez.
Za četvrtak je izdan najviši stupanj upozorenja za regije Osijek, Zagreb i Karlovac te Dalmaciju zbog očekivanog utjecaja vrućine na ljudsko zdravlje i opasnost od požara. Upravo radi ove opasnosti glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković naložio je svim vatrogasnim zajednicama priobalja da povećaju prisutnost vatrogasnih postrojbi na terenu povećanjem broja protupožarnih ophodnji kao i pojačano motrenje na području djelovanja.
„Uz postojeće odgovornosti i obveze pravnih subjekata za provedbu odredbi zaštite od požara, pozivamo i građane na dodatan oprez te da svojim odgovornim ponašanjem doprinesu sigurnosti u priobalju i na kontinentu.“, kazao je Tucaković.
Podsjetio je na zabranu spaljivanja, osobito za vjetrovita vremena, korištenje roštilja u prirodi te bacanje opušaka kao i bilo kakvo drugo neodgovorno ponašanje koje može biti uzročnikom požara.
„Svjedočili smo seriji požara u okolici Makarske koji je iza sebe ostavio značajne materijalne štete. Apeliram na sve da svojim ponašanjem smanjimo mogućnost izbijanja požara na minimum jer je protupožarna kultura odgovornost svakog pojedinca. Ne dopustimo da prizori vatrene stihije postanu naša svakodnevica“, zaključno je rekao.
U slučaju da primijetite požar, odmah nazovite vatrogasce na broj 193 ili Centar 112.
U sklopu projekta "Baština koja spaja 2!" učenici iz Subotice u posjetu Požeško-slavonskoj županiji
POŽEGA - U sklopu projekta "Baština koja spaja 2!" dvadesetero djece iz Subotice u posjetu je Požeško-slavonskoj županiji. Riječ je o projektu koji se provodi drugu godinu zaredom, a uz Požeško-slavonsku županiju, partner je Hrvatska čitaonica u Subotici.
Učenici će tijekom boravka posjetiti neke od znamenitosti na području županije - Gradsku knjižnicu Požega, Gradski muzej Požega, Požešku kuću, Interpretacijske centre Muzej bećarca i Terra Panonica, Kuću Panonskog mora, Adrenalinski park Duboka, Aquaparka Shhhumu, Ergelu Lipik, Vilu dobre vode i Spahijski podrum.
Dobrodošlicu učenicima u zgradi Požeško-slavonske županije zaželio je zamjenik županice Ivan Radošić. - Želim vam da istražujući našu županiju sa sobom ponesete lijepe uspomene. Vjerujem kako ćete tijekom boravka upoznati bogatstvo naše tradicije, kulturne i prirodne ljepote, ali i toplinu naših ljudi.
Projekt "Baština koja spaja 2!" financiran je u sklopu Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Republike Srbije za 2025. godinu. Uz nastavak jačanja prekogranične suradnje, cilj projekta je poticanje razvoja i promocije kulturne baštine kroz edukativne i kreativne aktivnosti koje uključuju i izradu tematskih slikovnica i bojanki o Požeško-slavonskoj županiji.
Najavljen 22. "Sajam antikviteta" na pješačkoj zoni u subotu 28. lipnja uz degustaciju kulena 45. Požeške kulenijade
TJEDNIK KRONIKA POŽEŠKO-SLAVONSKA I POŽEŠKI ČUVARI BAŠTINE ORGANIZIRAJU 22. „SAJAM ANTIKVITETA“ U POŽEGI -
POŽEGA – Ponovno će pješačka zona grada Požege biti ispunjen šarenilom i starinama, još jednog u nizu, 22. "Sajma antikviteta" Požega 2025., u subotu 28. lipnja od 9 sati. Pod pokroviteljstvom grada Požege i TZ grada Požege ovaj 22. Sajam antikviteta organizira tjednik Kronika požeško-slavonska i Udruga Požeški čuvari baštine zajedno sa organizacijom 45. Požeške kulenijade, Sajma OPG-ova i malih proizvođača te degustacije nagrađenih kulenova za građanstvo u organizaciji TZ grada Požege. Na taj način i grad Požegu približava onim srednjeeuropskim gradovima koji taj štih baštine i tradicije njeguju već duži niz godina.
Svojim šarenilom, ali i bogatstvom ponude privukli su Sajmovi antikviteta do sada tisuće posjetitelja, od kojih je uz Požežane uvijek bila i jako puno gostiju grada. Sajam antikviteta već godinama plijeni pažnju kako samih izlagača i antikvara, izaziva i veliko zanimanje kupaca i ljubitelja starina, a sve više i među samim Požežanima kojih ima sve više i među izlagačima.
- Svaki novi sajam donosi sve više domaćih proizvođača i izlagača. U početku je to bilo dosta stidljivo, pa smo imali više izlagača izvan naše županije, no sada se sve više odlučuju izložiti i predstaviti svoj hoby, sakupljačku strast za starinama i antikvitetima, domaće radinosti i proizvođači suvenira, nakita, rukotvorina. Ovakvi sajmovi postali su doslovno potreba, ali i omogućavanje mladim ljudima da svoje ideje pretvaraju u stvarnost i možda svoje buduće zanimanje i posao. Naravno da oni štandovi sa antikvitetima i starinama uvijek plijene najviše pažnje, a na štandovima se uvijek dosta kupuje, razmjenjuje i prodaje - kaže u ime organizatora sajma, Vladimir Protić, urednik tjednika Kronika požeško-slavonska te dodaje da su stari Požežani sve više počeli izvlačiti iz škrinja svojih baka i predaka,ponuditi te stvari na otkup, posebno antikvarima koji dolaze iz Osijeka, s poznatog osječkog Sajma antikviteta.
Požeški 22. "Sajam antikviteta" bit će obogaćen i sa štandovima na kojima će izlagati OPG-ovi, obrti i mali proizvođači autohtonih proizvoda, hrane i pića, ali i degustacijom nagrađenih kulenova sa 45. Kulenijade u Požegi, najstarije u Hrvatskoj.
HDS ZAMP objavio godišnje izvješće o poslovanju - 2024. je godina novih rekorda od autorskih prava
ZAGREB - Godina 2024. nastavila je i nadmašila dosadašnji uspješan trend rasta prihoda od kolektivnog ostvarivanja autorskih prava za članove HDS-a – pokazuje najnovije godišnje izvješće stručne službe ZAMP. Služba je tijekom prošle godine ostvarila ukupne prihode od 28.892.460,30 eura, što je porast od preko 5 milijuna eura, odnosno 21,07 % u odnosu na prethodnu godinu, pa je ostvaren i rekordni prihod od autorskih prava za više od 11 tisuća nositelja prava u Hrvatskoj i više od 130 tisuća njih u inozemstvu.
Novo godišnje izvješće danas su na press konferenciji predstavili glavni direktor HDS ZAMP-a Nenad Marčec, voditelj komunikacija Milan Majerović-Stilinović te Branimir Mihaljević kao jedan od top 10 autora u Hrvatskoj po prihodima od autorskih prava.
Nastavak koncertnog booma omogućio je najveći porast prihoda u segmentu koncerata (rast od 52,10 %), čime je 2024. postavila novi rekord po visini autorskih prihoda ostvarenih na koncertima, festivalima i događanjima. Tijekom te godine, HDS ZAMP je evidentirao čak 42.017 glazbenih događanja, što je rast od 10,45 % u odnosu na 2023., a u prosjeku se svakoga dana odvijalo 115 događanja u Hrvatskoj. Iznos potpore HDS ZAMP-a humanitarnim glazbenim događanjima u 2024. dosegnuo je 66.831,23 eura, što je u odnosu na 2022. rast od 230 %.
Značajan skok bilježe i prihodi od online i digitalnih prava – čak 22,16 % više nego prethodne godine – što pokazuje kako su internetski glazbeni servisi postali uobičajen način konzumiranja glazbe za većinu pojedinaca.
Prihodi iz inozemstva za članove HDS-a u 2024. godini ostvarili su 74 % bolji rezultat u odnosu na prethodnu godinu. Strana su društva ZAMP-u za hrvatske autore i korištenje njihovih djela na svjetskim teritorijima poslala nešto više od 1 milijun i 757 tisuća €. Najveći iznosi došli su od kolektivnih društava iz Slovenije, Srbije, Crne Gore, Njemačke i Švicarske. Stranim autorima najviše se isplatilo putem društava u SAD-u, UK, i Srbiji.
Tijekom 2024. HDS ZAMP je primio čak 590 novih članova – autora i nositelja prava, a preko 11.000 članova prijavilo je 11.720 novih glazbenih djela.
- Rekordni rezultati za 2024. potvrđuju da sustavno ulaganje u modernizaciju poslovanja, digitalizaciju procesa te jačanje odnosa s korisnicima i međunarodnim partnerima donosi konkretne koristi za autore. Ponosni smo što smo u godini iza nas osigurali znatan rast prihoda u svim segmentima, posebno u koncertnoj i digitalnoj sferi. Drugim riječima, glazba se prošle godine više svirala, slušala i emitirala nego ikad prije – a mi smo to pratili i obradili na odgovoran način – istaknuo je glavni direktor HDS ZAMP-a Nenad Marčec.
Ovogodišnje izvješće po prvi puta donosi top listu pjesama koja uzima u obzir tri najveća izvora javnog priopćavanja glazbe tijekom 2024. godine. Pjesme koje su ušle na ovaj popis bile su uspješne u emitiranjima na TV-u ili radijskim postajama, iznimno često izvođene na posjećenim koncertima i priredbama zabavne glazbe, ili intenzivno streamane na digitalnim glazbenim servisima. Većina njih su veliki hitovi iz 2024. godine: neki više koncertni, drugi više radijski, a treći digitalni – ili kombinacija svega toga. Neke starije pjesme na listi su zahvaljujući ultimativnoj popularnosti kod publike, ali i izvođenjima na iznimno posjećenim koncertima održanima prošle godine.
Prvo mjesto liste očekivano je zauzela “Rim Tim Tagi Dim” Baby Lasagne, kojeg prati Marko Perković Thompson s dvije pjesme – “Ako ne znaš šta je bilo” i “Lijepa li si”, dok je “Samo je ljubav tajna dvaju svjetova” zauzela peto mjesto. Dvije pjesme na listi ima i Grše, “Forzu” na 9. i duet s Miach “Fantazija” na 10. mjestu. Na četvrtom mjestu se našla Oliverova posthumno objavljena pjesma “Ne mogu ti reći”, na šestom je “Na jastuku” Matije Cveka, a prate ga Oliverova i Gibonnijeva “Cesarica” (7.) te “Slatke suze, gorka ljubav” grupe Vatra (8.).