
Vladimir
TRI TEŠKE KRAĐE PROVALJIVANJEM
Tijekom noći sa srijede na četvrtak, 4./5. siječnja, u mjestu Biškupci nepoznati počinitelj (ili više njih) provalio je u skladište trgovačkog društva iz Kutjeva i iz njega otuđio raznovrsna sredstva za zaštitu koja se koriste u vinogradarstvu.
Tijekom iste noći u Kuzmici nepoznati počinitelj (ili više njih) provalio je u prodavaonicu trgovačkog društva iz Požege i iz nje otuđio cigarete i proizvode za osobnu higijenu.
Tijekom noći s petka na subotu, 6./7. siječnja 2012. godine, u Požegi u ulici Josipa Paviševića nepoznati počinitelj (ili više njih) provalio je u obiteljsku kuću i iz nje otuđio agregat za struju i time oštetio 36-godišnjeg vlasnika za oko 6.000 kuna.
Policijski službenici tragaju za počiniteljima ovih kaznenih djela.
Ni pronalasci europskih vrijednosti nisu iskorišteni u turističke svrhe
POŽEŠKA KOTLINA MJESTO JE NAJGUŠĆIH I NAJKVALITETNIJIH ARHEOLOŠKIH NALAZIŠTA -
Požeška kotlina specifičan je i rijedak prostor na europskoj razini po gustoći i kvaliteti arheoloških nalazišta, od kamenog doba na ovamo – ističe dr. sc. Hrvoje Potrebica, profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
To je prostor, dodaje, koji je oduvijek pružao izuzetno pogodne uvjete za život. - Koliko god mi govorili da imamo periferni položaj on je zapravo bio na sjecištu velikih civilizacijskih kultura koji je ovdašnjim ljudima u različitim vremenskim razdobljima omogućio da aktivno sudjeluju u formiranju europske kulture. Zanimljivo je da iz svakog razdoblja, od kamenog doba do srednjeg vijeka, možemo naći barem jedno arheološko nalazište koje je na razini najboljih u Hrvatskoj, a često i šire – objasnio je dr. Potrebica.
Kao dva primjera vrhunskih europskih nalazišta koja potječu iz različitog razdoblja, dijeli ih dvije tisuće godina, su srednjovjekovne Rudine, te prapovijesno nalazište željeznog doba u Kaptolu.
- Oba nalaza govore kako su ta mjesta bila europska središta svoga vremena koja su imala aktivni karakter. Samostan benediktinaca na Rudina se u srednjem vijeku nalazi na rubu dva svijeta, kršćanske Europe i Otomanskog carstva, a prije toga bila je to jedna svijetla točka u tami ondašnjeg vremena. Ono malo što se našlo kao što su rudinske glave koje su izazvale senzaciju na svjetskoj izložbi, te pronađen najstariji latinični napis na hrvatskom jeziku uz koji se nalaze i napisi na glagoljici i bosančici govore da se ovdje skupljala kulturološka ekumena – objašnjava Potrebica.
S druge strane nalazi iz starijeg željeznog doba u Kaptolu pokazali su da je ovdje bilo jedno od europskih središta u čijim kneževskim grobovima je pronađena najluksuznija roba ondašnjih kultura čija je krajnja točka putovanja upravo bila ovdje.
Nažalost, dodaje Potrebica, ova kao ni ostala vrijedna nalazišta nisu do sada iskorištena u turističke ili gospodarske svrhe kao što je to negdje drugdje učinjeno. - Lokalna zajednica treba odlučiti kako iskoristiti ovaj vrijedan dio kulturne baštine prije nego se u te odluke počnu miješati vanjski utjecaji i interesi – poručio je dr. Potrebica.
Europa Da ili Ne
PITANJE KOJE SVE ČEŠĆE POSTAVLJAJU GRAĐANI HRVATSKE -
Pred nama je uskoro referendum na kojemu se svi građani Republike Hrvatske mogu i trebaju izjasniti da li žele ili ne žele postati članovi Europske unije. Mogu i trebaju, to svakako treba tako i shvatiti, ali i učiniti, jer trebate sami odlučiti svojim glasom o svojoj sudbini. Nemojte dozvoliti da drugi glasaju umjesto vas pa da onda poslije žalite što su upravo odlučili suprotno od vaših razmišljanja.
To će biti izbor manjine
Da to će biti izbor manjine jer će na referendumu biti slab odaziv, po svim predviđanjima oko polovine ili manje birača, pa će zapravo manjina odlučivati o sudbini svih stanovnika. Zato svakako izađite na referendum i svojim glasom spriječite da manjina odlučuje o sudbini cijele Hrvatske.
Sve manje oduševljenih Europom
Da unatoč pričama političara u medijima da je sve više građana RH za ulazak u EU, to nije istina, jer je veliki dio još uvijek skeptičan, što se svakim danom zbog nemilih događaja koji se dešavaju s Europom, zapravo povećava. Oduševljenja Europom zapravo nema, možda više onih koji sada više nisu tako odlučni, jer Europa ima sve više problema, zapravo Titanik koji tone, i svi traže čamce za spašavanje, a mi se pokušavamo ukrcati. Brojni nezavisni mediji provode svoje ankete koje su uglavnom porazne po rezultatima u izjašnjavanju za Europu.
Radić bi opet rekao onu o guskama i magli
Da, samo da je živ vjerojatno bi izrekao svima onu poznatu „Ne srljajte kao guske u maglu“, jer sada naš ulazak u EU doslovno izgleda srljanje u nešto što više ne poznamo. Europa nije više ono što je nekada bilo 5+, Europa je sada nešto drugo. Svi su ušli u Europu a nitko nije izašao iz Europe, da to je bila prije par godina točna konstatacija, no danas neke zemlje razmišljaju o izlasku iz EU. A daleko industrijski razvijenije zemlje grcaju u problemima, pa zapravo Europa izgleda kao balon koji su svi samo napuhavali da postane veći. Sada su se neki zagrcnuli od tog prikazivanja veličine, glamura i silnih novaca koji su se trošili, a zapravo ni kod njih, nije ih bilo.
Europa donosi široke mogućnosti za sve građane
Da, možete ići tražiti posao u Europu. Pa naši građani su već izgradili dio te Europe jer smo uvijek išli u Europu tražiti posla, to nije ništa novo. Poljoprivrednici, obrtnici i mali poduzetnici imat će daleko veća tržišta. Da tržišta koja su već sada prepuna robe, koja je daleko jeftinija nego što ju mi možemo proizvesti. Već sada nam je uvoz daleko prestizao izvoz, a sada kad se ukinu i posljednje barijere sva ta europska roba preplavit će nas i uništiti našu već sada uništenu proizvodnju.
Hoće li nam stranci pokupovati zemlju?
Hoćemo li izgubiti ovu teško stečenu samostalnost?
Brojna su pitanja na koja se nude odgovori, nekada uvjerljivi a nekada manje uvjerljivi. Euro skeptici iz Europe predviđaju nam najcrnji scenarij, koji će biti poguban za Hrvatsku, i čude se našim željama za ulazak.
Što vi mislite dragi čitatelji? Napišite nam a mi ćemo Vaša mišljenja o Europi i našem ulasku u EU objaviti u slijedećem broju. I pozitivna i negativna, no još uvijek prije vremena nego što sami o tome odlučimo. Prije referenduma.
Čekamo Vaša mišljenja, možda će pomoći upravo onima koji su još uvije neodlučni.
Neodlučni Za ili Protiv.
Zapošljavaju se kumovi, rođaci i djeca čelnika
UDRUGA DRAGOVOLJACA I VETERANA DOMOVINSKOG RATA REAGIRA -
POŽEGA – Da se pri zapošljavanju ne poštuju prava prednosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji upozorila je Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Požeško-slavonske županije, na tiskovnoj konferenciji želeći javnost upoznati s nekim novim slučajevima koji su se desili ovih dana.
- Imamo dva eklatantna primjera kršenja zakona, gdje se Zakon o pravima hrvatskih branitelja Domovinskog rata ne provodi. Prvo je Đački dom u Požegi, gdje na natječaj vratar telefonist, za kojega hrvatski branitelj, dragovoljac Mirko Tutić ispunjava sve uvjete iz natječaja, ravnatelj zapošljava svoga sina. Na upit branitelja o provedbi Zakona o braniteljima naprosto ga izbacuje iz ureda pogrdnim riječima – rekao je umirovljeni brigadir HV-a Krešimir Pavelić, tajnik podružnice UDVDR županije. On poziva Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, te Ministarstvo branitelja i nadležne inspekcijske službe da ponište ovaj sramotni i nezakoniti izbor. – Pozivam Požeško-slavonsku županiju da razriješi dužnosti ravnatelja Đačkog doma u Požegi zbog nepoštivanja zakona i grubog nasrtaja na prava branitelja. Kako zakonodavac u provedbi ovog zakona nije predvidio sankcije mi tražimo političku odgovornost – dodao je Pavelić.
Tiskovnoj konferenciji nazočio je i Mirko Tutić, nezaposleni dragovoljac, koji je bez posla ostao prošle godine zbog likvidacije tvrtke Eta. Nezaposlena mu je i supruga, ima dvoje školaraca i jednu studenticu. Javlja se na sve natječaje, pa se tako javio i u Đački dom za radno mjesto vratara telefoniste. – Dobio sam obavijest na jednom listu papiru na kojem piše samo da nisam primljen, nema pouke o pravnom lijeku, nemam pravo na žalbu. Otišao sam u Đački dom i pitao ravnatelja da mi po pravu koje imam kaže tko je primljen i imam li pravo na žalbu. On mi je vrlo bezobraznim tonom odgovorio, kakvi branitelji, što ja želim, on mi ne mora dati nikakve dokumente, jer on može kako hoće. Udruga mi je pomogla da napišem žalbu ali do danas nisam primio nikakav odgovor. Saznao sam da je na to mjesto zaposlio svoga sina koji je 91. Godište i imao je sreću da rata nije morao vidjeti – rekao je Tutić.
Drugi primjer je u Domu zdravlja Požeško-slavonske županije gdje se na natječaju za vozača sanitetskog vozila u Požegi i Pakracu nisu također poštovala prava hrvatskih branitelja. – Iz do sada nama dostupnih informacija zakon je grubo prekršen na štetu djeteta smrtno stradalog hrvatskog branitelja koje ostaje izigrano i bez posla. Od županijskih vlasti tražimo smjenu ravnatelja Doma zdravlja iz istog razloga što zakonodavac nije predvidio realizaciju a mi tražimo političku odgovornost – naveo je Pavelić primjer iz Pakraca, gdje je prekršen zakon prilikom prijema vozača sanitetskog vozila. Na zahtjev Udruge u Domu zdravlja je u tom predmetu već proveden i izvanredni nadzor Ministarstva zdravlja, pa se čeka skori rezultat nadzora.
- Gospodo čelnici zar niste zaposlili svu svoju djecu, kumove i rođake i iz trećeg koljena. Zar su djeca onih koji su dali život za Hrvatsku građani drugog reda. Zar oni koji su stvarali ovu državu nemaju pravo na posao, dostojanstven život, ili i dalje trebamo gledati kako se po rodbinskim ili stranačkim vezama zapošljava. Djeca poginulih branitelja i hrvatski branitelji stoje sa strane i mole za malo prava i primjenu Zakona države za koju su se borili. Licemjerno je na godišnjicama pogibije branitelja veličati njihovo djelo, a drugi dan zaboraviti za njihovu djecu. Djecu političkih moćnika koji rata nisu ni vidjeli, osim na TV, čeka siguran posao i društveni status, nažalost kao u doba feudalizma, zaključio je Pavelić, koji je pokazao i dokumentaciju o činjenicama koje je naveo, a ako se situacija ne promijeni najavio je s djecom branitelja, udovicama i braniteljima izražavanje javnog nezadovoljstva pred institucijama vlasti.
Igrači računalnih igrica došli na svoje
ZAVRŠILI DANI GAMINGA U ALLESU 2012. -
POŽEGA – Alles je opet pripremio prave poslastice za svoje mlade kupce, počeli su Dani Gaminga u Allesu – 2012. Na svoje su svakako došli igrači računalnih igrica na konzoli PlayStation 3, jer čitav ovaj tjedan traju natjecanja. Igraju se igrice Formula 1 2011. i FIFA 2012., a do subote traju kvalifikacije. Najbolji igrači u subotu će se natjecati u finalu za vrijedne nagrade, ukupno čak 10 igrača bit će nagrađeno.
Za sve vrijeme održavanja „Dana Gaminga“ uz natjecateljski dio Allesovi djelatnici postavili su i najnovije uređaje PC gaming, PlayStation, Nintendo i dr., kako bi posjetitelji ali i natjecatelji slobodno mogli isprobati najnovije igre na najmodernijoj igraćoj opremi.
Za vrijeme trajanja Dana Gaminga sva izložena računala, igraće konzole, dodatna gamerska oprema i igrice prodaju se po povoljnijim cijenama nego u redovnoj i tako povoljnoj cijeni u Alles elektrocentru.
Ukupni poredak:
1. mjesto - Karlo Duvnjak – nagrada računalo MSGW Home Play
2. mjesto – Mihael Hlebec – nagrada pisač HP 2050
3. mjesto – Marko Mandić – nagrada miš Razer + torba Razer
4. mjesto – Filip Matić – nagrada gamepad Razer
5. mjesto – Goran Hlebec – torba Razer
6. mjesto - Karlo Gjogolović – USB Stick 4GB
7. mjesto – Leo Bubak – USB Stick 4GB
8. mjesto – Leon Seleši – USB Stick 4GB
9. mjesto – Dinko Jakić – USB Stick 4GB
10. mjesto – Luka Balandin – USB Stick 4GB
Cijeli život posvetila folkloru i očuvanju starih običaja
PREDSTAVLJENA KNJIGA ANE VINKOVIĆ -PJESME I PLESOVI PLETERNIČKOG KRAJA- -
PLETERNICA - "Pjesme i plesovi pleterničkog kraja" naziv je knjige nedavno predstavljene u Hrvatskoj knjižnici i čitaonici a koju je napisala Ana Vinković. Riječ je o ženi koja je cijeli svoj život posvetila pjesmi i plesu, dobrim dijelom kao članica
Kulturno-umjetničkog društva "Orljava". - Punih 26 godina sam bila plesačica i pjevačica u društvu a potom sam postala njegova voditeljica. Kada mi se razbolio muž i nisam više mogla putovati u Pleternicu, pa sam se posvetila KUD-u iz Jakšića. Pauze u radu pravila sam samo kada sam rodila i kada je netko iz obitelji umro - rekla je Ana.
Ana Vinković je rođena u Požeškoj Koprivnici 1953. godine a od 1977. godine članica je KUD-a Orljava. Zbog zvonkog glasa ubrzo je postala 'počimalja' a s pleterničkim folklorašima je proputovala mnoge gradove u bivšoj državi kao i u Europi. Smisao za pjesmu i ples, kaže, ona i brat su naslijedili od oca. Svoju knjigu posvetila je 30-oj obljetnici postojanja KUD-a "Orljava". - Sve ono što sam kroz protekle godine naučila odlučila sam staviti u ovu knjigu. Ono što nisam ja znala 'pokupila' sam od drugih ljudi, kao što su kazivačice Julka i Barica ili pak, od čika Ivice Radonića koji je za knjigu ustupio note pjesama koje je imao. Želja mi je bila da kroz ovu knjigu sačuvam izvorni folklor paurskog pleterničkog kraja, kao i njegove pjesme i običaje. Nadam se da će to preuzeti mlađe generacije i da će se tako sačuvati od zaborava - zaključila je Ana.
Tiskanje knjige "Pjesme i plesovi pleterničkog kraja" pomogao je grad Pleternica a u knjižnici ju je predstavila Katarina Aladrović Slovaček. - Ova knjiga oslikava dušu autorice koja je cijeli svoj život posvetila KUD-u Orljava, pjesmi, plesu i njegovanju običaja. Neka ona bude poticaj mladima da ne zaborave svoju prošlost - rekla je Katarina. (vm)
Najboljima uručena priznanja
POLAZNICI ŠKOLE KLIZANJA POKAZALI SVOJE UMIJEĆE -
POŽEGA - Na gradskom je klizalištu dan prije njegova zatvaranja bilo upriličeno Otvoreno prvenstvo Požege u umjetničkom klizanju. Natjecanje je bilo upriličeno u četiri kategorije i to za mlađe i starije kadetkinje te mlađe i starije kadete. U kategoriji mlađih kadeta priznanje je dobio Niko Pisker dok je u kategoriji mlađih kadetkinja prvo mjesto osvojila Nora Pisker. U kategoriji starijih kadetkinja prvo je mjesto pripalo Loreni Jakoubek.
Zahvaljujući klizalištu koje se već treću godinu za redom postavlja mnogi su se mladi Požežani okušali i u ovom sportu. Svoje znanje i umijeće pokazalo njih 10-ak. Kroz školu klizanja prema riječima voditeljice škole profesorice Ljiljane Miletić ove je godine školu prošlo više od 20-ero djece. Kroz mjesec dana oni su imali priliku naučiti osnovne elemente ovog atraktivnog sporta.
- Jako sam zadovoljna jer Požežani pokazuju veliko zanimanje. Ovo je druga godina kako organiziramo školu a djeca su zainteresirana. Marljivo su svi trenirali kroz ovih mjesec dana. Šteta što nije bilo više vremena jer bi više naučili - kazala je Miletić.
Najuspješnijim polaznicima škole sinoć su bila uručena priznanja. Uz prvoplasirane priznanja i prigodni poklon dobile su i Eva Gotlibović, Lucija Kovač, Helena Kesić, Rafaela Jakobović te Mateja Bagarić.
Svoje zadovoljstvo klizalištem i mogućnošću pohađanja škole klizanja iskazali su i svi polaznici škole klizanja, te zaželjeli da se slijedeće godine produži sezona klizanja. V.Re.
Hrabri branitelji Pakraca
KOMEMORACIJA ZA SEDAMNAEST POGINULIH VIROVITIČANA -
PAKRAC - Kod spomen obilježja u blizini mjesta Brusnik pokraj Pakraca održana komemoracija u znak sjećanja na dvanaest hrvatskih branitelja, pripadnika slavne virovitičke 127. brigade hrvatske vojske, mučki ubijenih za vrijeme Domovinskoga rata. Među onima koji su odali počast poginulim hrvatskim braniteljima Pakraca bilo je i izaslanstvo Požeško-slavonske županije, županov zamjenik Ferdinand Troha te pročelnica Ureda župana Sandra Sekulić Pojer.
Kao i prijašnjih godina, počast hrvatskim braniteljima odali su predstavnici obitelji poginulih, zatim mnogobrojnih Udruga proisteklih iz Domovinskoga rata s područja Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske županije, saborski zastupnik i predsjednik HVIDR-e RH Josip Đakić, izaslanstva Virovitičko-podravske županije, grada Virovitice, općine Suhopolje i grada Pakraca s gradonačelnikom Davorom Huškom.
Prije šest godina je otkriveno novo spomen obilježje dvanaestorici poginulih pripadnika 127. brigade hrvatske vojske - Denisu Resneru, Miroslavu Zecu, Ivanu Žeravici, Slavku Vrbančiću, Milanu Škrilecu, Željku Goričancu, Nenadu Oblučaru, Željku Maligecu, Željku Somljačanu, Miroslavu Petroviću, Tihomiru Miheliću i Vinku Belobrku - koji su nestali 29. prosinca 1991. godine u akciji oslobađanja Brusnika, da bi se nekoliko dana kasnije doznalo da su svi poginuli i mučki masakrirani.
Nakon komemoracije, na kojoj se okupljenima obratio i požeški dožupan Troha, nazočni su položili cvijeće i zapalili svijeće i kod spomen ploče Borisu Raletiću, također poginulom pripadniku 127. Brigade HV, te kod spomen ploče na pakračkoj Kalvariji, podignute kao sjećanje na poginule hrvatske policajce iz Virovitice, Damira Babuka, Slavka Jagarinca, Damira Salopeka, te Darka Strugara.
Obilježen 110. rođendan pjesnika
PREDSTAVLJANJEM KNJIGE 'JEZIK DOBRIŠE CESARIĆA' ZAPOČELI '10. DANI DOBRIŠE CESARIĆA' -
POŽEGA – Polaganjem vijenca i malom svečanosti uz rodnu kuću Dobriše Cesarića na kojoj su se Požežani prisjetili stihova velikog pjesnika, započeli su 10. Dani Dobriše Cesarića i obilježavanje 110. rođendana pjesnika. U njegovu čast upravo prije deset godina počeli su se u organizaciji grada Požege i Društva hrvatskih književnika, ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski održavati susreti pjesnika i slavljenje pjesničkog stvaralaštva pod nazivom Dani Dobriše Cesarića“. – Na današnji dan prije 110 godina u ovoj zgradi rođen je jedan od najvećih hrvatskih književnika Dobriša Cesarić. Prije 10 godina grad Požega utemeljio je na sjećanje na ovaj dan i kao omaž pjesniku koji nam je darovao stihove koji su davno prešli u naša srca i traju i danas u jednoj neizrecivoj ljepoti, utemeljio je književno poetsku manifestaciju Dani Dobriše Cesarića i pjesničku nagradu Dobriša Cesarić – istakla je Jasenka Bešlić, ravnateljica Gradske knjižnice Požega zahvalivši se osnivaču Dana Dobriše Cesarića požeškom gradonačelniku Zdravku Ronku i predsjedniku DHK slavonsko-baranjsko-srijemskog prof. Mirka Čurića.
Pjesme su recitirali Ana Kerepčić, Antonija Buti i Sara Ergović, učenice OŠ koja nosi pjesnikovo ime, škole koja sudjeluje u obilježavanju od prvog dana i škola koja organizira svoju manifestaciju u čast pjesniku „Cesarić u Cesariću“.
Prvi rječnik jednoga pisca u nas
Znanstveno obraditi i valorizirati jezik jednoga pjesnika i njegova poetskog rukopisa golem je posao i jedinstveno iskustvo. Upravo je to pošlo za rukom akademiku Milanu Mogušu i to s rječnikom velikana hrvatske pjesničke riječi - Dobrišom Cesarićem. Zajedno s prof. dr. Markom Tadićem na knjizi je radio gotovo tri godine, a predstavljena je javnosti u sklopu književne priredbe jubilarnih 10. Cesarićevih dana u Požegi.
- Posao je bio velik i složen, trebalo je obuhvatiti sva djela Dobriše Cesarića, obraditi riječi i njihova značenja, a podloga su uglavnom pjesme objavljene u 'Stoljećima hrvatske književnosti'. Cesarić nije robovao gramatici, uzimao je leksičke i gramatičke oblike na način koji je njemu bio blizak, ležao mu na 'srcu'. Zapravo jedino ono što je uistinu poštovao bila je metrika stiha, a pisao je u devetercu. To je razlogom što njegova poezija ima posebnu lakoću, jezični stil prepoznatljivu jednostavnost, a stihovi posebnu melodiku - ističe akademik Moguš dodajući kako je to prvi rječnik jednoga pisca uopće u domaćoj enciklopedistici.
Iako HAZU i grad Požega od ranije uspješno surađuju putem Zavoda HAZU-a u Požegi, ovaj je projekt iznimno važan i od obostrana interesa. - Ono što posebno veseli jest činjenica da ovo jedinstveno djelo koje obrađuje pjesnički jezik i rukopis velikoga Požežanina Dobriše Cesarića izlazi na stodesetu obljetnicu pjesnikova rođenja i što je prvi rječnik jednoga pisca uopće u nas. Nadam se da je tek prvi u nizu sličnih te da će biti snažnim poticajem znanstvenim istraživanjima i drugih važnih književnih imena zavičajnog tla Požeštine i Slavonije - ocijenio je požeški gradonačelnik Zdravko Ronko.
U sklopu 'Cesarićevih dana' koji se nastavljaju predstavljanjem lani nagrađene zbirke poezije 'Lunule' pjesnikinje Andrijane Kos Lajtman, bit će promovirana knjiga 'Požeška povjesnica' koju zajednički potpisuju prof. dr. Helena Sablić Tomić, Tatjana Ileš prof. i Kristina Lešić prof.
Uz nastupe recentnih pjesničkih imena, u završnici 'Cesarićevih dana' bit će dodijeljena i istoimena književna nagrada za neobjavljenu pjesničku zbirku, a ove godine laureat je Ivan Golub za rukopis 'Suze i zvijezde'.
Povjerenstvo za odabir nagrađene zbirke, po riječima predsjednika Gorana Rema, između stotinjak radova koji su pristigli na ovogodišnji natječaj odlučilo se za doajena hrvatske lirike, teologa i pjesnika Ivana Goluba. Napisao je brojna teološka i znanstvena djela, a nositelj je niz značajnih odličja za svoj doprinos hrvatskoj kulturi. Zbog posebnih zasluga za napredak i razvitak Sveučilišta u Zagrebu izabran je u počasno zvanje profesora emeritusa. Nagrada će mu biti uručena u petak na svečanom predstavljanju pjesnika u Gradskom kazalištu Požega, a ove godine gostovat će svih devet do sada nagrađenih pjesnika. SN i VP
Dobriša Cesarić rođen je 10. siječnja 1902. godine u Požegi. Svoju prvu pjesmu objavljuje s 14 godina u časopisu „Pobratim“, a prvu knjigu pjesama 1931. godine. Za prvu zbirku dobiva i nagradu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Ukupno je objavio šest zbirki pjesama. Zbog svoje jednostavnosti i jasnoće izražavanja njegove pjesme postale su popularne u širokoj javnosti, od učenika do književnika. Umro je u Zagrebu 18. prosinca 1980. godine.
Od morskih delicija do srijemskog kolinja
VINCELOVO U POŽEGI UZ ZANIMLJIV I SADRŽAJAN PROGRAM -
POŽEGA - Obrtnička komora Požeško-slavonske županije u suradnji s Udruženjem obrtnika Požege i Turističkom zajednicom grada Požege ove godine pod pokroviteljstvom Hrvatske obrtničke komore uz proslavu "Vincelova" u Požegi 21. ovoga mjeseca organizira nekoliko zanimljivih projekata čiji je cilj između ostaloga povezivanje turističke ponude kontinentalne i jadranske Hrvatske, ali i povećavanje konkurentnosti poljoprivrede i turizma. Na koji način i kako se ponajbolje mogu povezati morski proizvodi s vinima ovdašnjih vinogradara kroz projekt "Zeleno-plavo" prezentirat će desetak županija i udruženja obrtnika iz Istre te Srednje i Južne dalmacije.
Najavio je to na konferenciji za novinare Stipo Barukčić predsjednik Obrtničke komore pojašnjavajući kako će uz prezentaciju tradicionalnih jela uz Vincelovo bit će prezentiran i program "Zeleno-plavo" te "Riba Hrvatske- jedi što vrijedi". Radi se o nekoliko povezanih projekata vrijednih blizu 200.000 kuna koji su u aktivnostima Obrtničke komore strateški jer trebaju dati novi zamah u razvoju kontinentalnog turizma. Sva jela koja će se pripremiti u toj prezentaciji građani će moći besplatno kušati, a kako su najavili organizatori predviđeno je da se spravljaju i jela od riječne ribe, te tradicionalnih jela uz Vincelovo, pečenje kobasice i slanine na drvenoj šibi uz otvorenu vatru..
Program za građanstvo počinje u 10.40 sati potpalom Vincelovske vatre, rezidbom trsova loze i posvete trsa na prostoru iza Gradskekuće. Zatim počinju pripreme prezentacijskih jela a program uz kvalitetan zabavni i kulturno-umjetnički program traje cijelo poslijepodne.
Navodeći kako grad Požega podupire sve aktivnosti kojima se razvijaju i promoviraju slavonski proizvodi predsjednik Turističke zajednice grada Požege Zdravko Ronko na konferenciji za novinare najavio je kako će ovogodišnje Vincelovo biti obogaćeno i drugim sadržajima. Tako je dogovorena tradicionalna manifestacija Dani Srijemaca, koju organizira Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata. Na prostoru ispred Gradske kuće uz druženje i prigodan program održat će se tradicionalno „Srijemsko kolinje“. Proizvodi kolinja bit će ponuđeni građanima na degustaciju besplatno.
Na konferenciji za novinare također je najavljeno kako će u Požegi 20. siječnja svoju radnu sjednicu održati i Predsjedništvo Hrvatske Obrtničke komore.
V.Re. i V. Pr.
Sudionici u manifestaciji: Istarska županija, Primorsko-goranska županija i Udruženje obrtnika Rijeka, Zadarska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska županija i Udruženje obrtnika Split, Udruženje obrtnika Brač, Dubrovačko-neretvanska županija, Osječko-baranjska županija i Udruženje obrtnika Osijek, Obrtnička komora Brodsko-posavske županije i Udruženje obrtnika Slav. Brod.