UPITNIK FORUMA ZA SLOBODU ODGOJA  -

Kako je bilo najavljeno, Vlada je na svojoj sjednici donijela Zaključak koji sadrži plan aktivnosti za ublažavanje mjera koje su uvedene kako bi se spriječilo širenje koronavirusa. Jedna od mjera je i da se od 11. svibnja omogući „rad predškolskih ustanova i razredne nastave od 1. do 4. razreda te posebnih razrednih odjela i rad s djecom s teškoćama koja imaju pomoćnika u nastavi“.
S obzirom na to da se od početka epidemije sve mjere uvode zahvaljujući mišljenju i savjetima struke, Forum za slobodu odgoja je proveo kratki upitnik kako bi saznao što odgojno-obrazovni radnici (OOR) – učitelji/ce, nastavnici/ce, profesori/ce, stručni/e suradnici/e, ravnatelji/ce – misle o ovakvom planu o početku nastave. U upitnik je stavljena i mogućnost da svoje mišljenje izraze i roditelji.

Tko je ispunio upitnik ?

Analiza 3.663 upitnika pokazala je kako 64% ispitanika protiv početka održavanja nastave u svibnju.

Dvije trećine i odgojno-obrazovnih radnika (OOR) točnije njih 64% i 67% roditelja ne podržava takvu odluku.

Odluku o početku nastave u svibnju najviše neodobravanja nalazi kod odgojno-obrazovnih radnika iz Koprivničko-križevačke županije, Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske i Zagrebačke županije, a najmanja je potpora kod ispitanika iz Brodsko-posavske i Ličko-senjske županije.

Najčešći razlozi protiv početka nastave

U školama je nemoguće održavati fizičku distance;

U pojedinim školama određeni broj učenika i učitelja su putnici;

Problem usklađivanje rada u školi i rada na daljinu za one koji neće dolaziti na nastavu;

Veliki rizik za učenike i učitelje koji su rizična skupina;

Nepoštovanje prema učiteljima;

Dodatni stres za učenike i učitelje.

Zaključci istraživanja
Analiza 3.663 upitnika pokazala je kako 64% ispitanika protiv početka održavanja nastave u svibnju. Dvije trećine i odgojno-obrazovnih radnika i roditelja ne podržava takvu odluku.
Analizom odgovora može se zaključiti kako je odluka loša i neprovediva, a jedini razlog toga je što donositelji te odluke – Vlada i nadležno ministarstvo – nisu poslušali glas učitelja i roditelja oko početka nastave.
U ovako osjetljivom trenutku kada svaki krivi korak može značiti širenje zaraze te produženje strogih protuepidemijskih mjera, vrlo je važno da se kod odluka sluša glas onih koji će sudjelovati o provođenju tih odluka. Upravo je suradnja učitelja i roditelja okosnica svake aktivnosti kako bi se učenike vratilo u škole i razrede.
Ako se posljednjih mjeseci mogla uspostaviti dobra praksa savjetovanja sa stručnjacima oko upravljanja epidemijom vjerujemo da se moglo naći i vremena i načina da se nadležne vlasti savjetuju sa stručnjakinjama i stručnjacima – učiteljima/cama, nastavnicima/ama, profesorima/cama, stručnim suradnicima/ama i ravnateljima/cama – kao i s roditeljima kako bi se mogle donijeti odluke koje će biti smislene, provedive i koje će imati podršku onih koji će ih provoditi.

 – SDP je predstavio svoje hitne mjere za poljoprivredu, koje idu u smjeru opskrbe građana prehrambenim namirnicama. Ističu da je epidemija pokazala da poljoprivreda treba biti strateška grana što trenutno nije te da kriza ne treba biti problem već izazov.
Na samom početku konferencije saborski zastupnik Peđa Grbin reagirao je na odluku Stožera o zabrani rada nedjeljom, istaknuvši da su se počele donositi mjere koje nemaju epidemiološku podlogu. - Pitanje je širi li se virus drugačije nedjeljom nego ostalim danima, je li opasniji, ili iza odluke Stožera postoje drugi razlozi koji nisu epidemiološke podloge, nego političke prirode. Jasno je da se to radi s ciljem podizanja rejtinga HDZ-a i dodvoravanju radikalno desnom i konzervativnom biračkom tijelu. SDP više neće bezuvjetno podržavati ono što Vlada radi. Ovo je prevršilo svaku mjeru - rekao je Grbin, istaknuvši da to nije jedini problem s odlukama koje su donesene.

Naveo je odluku Vlade kojom se među ostalima zadnje otvaraju vrtići i škole. - Kafići i mise su im važnije od toga, a nitko nije postavio pitanje gdje će roditelji s djecom koji od ponedjeljka moraju natrag na posao. Tražili smo od Vlade da donese odluku koja će barem jednom roditelju omogućiti da ostane doma s djecom, plaćeni dopust, no Vlada to nije prihvatila. Djecu sada nema tko čuvati - rekao je Grbin. Naveo je kako je Ustavni sud već dva puta rušio zabranu rada nedjeljom te da vjeruje da će biti slično i u ovom slučaju. SDP će od Ustavnog suda tražiti da se očituje o ustavnosti zakona o izmjenama i dopunama o zaštiti pučanstva o zaraznih bolesti, što će biti prilika Ustavnog sudu da se očituje o svim mjerama Stožera.

Član Savjeta za poljoprivredu SDP-a Sebastijan Svat predstavio je četiri SDP-ove hitne mjere za poljoprivredu, kojima bi se trebalo olakšati poljoprivrednim proizvođačima:
1. Dodati još 20 posto sredstava iz nacionalnog proračuna i isplatiti poticaje u 100 posto iznosu najkasnije do 1. svibnja;
2. Hitan interventni otkup presadnica cvijeća i viškova povrća;
3. Oslobađanje plaćanja zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta za 2020. godinu (država, jedinice lokalne i regionalne samouprave) OPG-ova ekonomske vrijednosti do 150.000 EUR;
4. Smanjivanje stope PDV-a na poljoprivredni repromaterijal sa 13 na 5 posto.
 - To će pomoći poljoprivrednim proizvođačima, posebice onim malim i srednjim da barem malo lakše prebrode krizu. Epidemija je pokazala da poljoprivreda treba biti strateška grana, što trenutno nije - kazao je Svat.
Saborski zastupnik Alen Prelec rekao je da vladajući u moru mjera nisu ništa napravili za poljoprivrednike. Ministrica ne komunicira s javnošću i ne radi ništa da pomogne poljoprivrednicima, ističe. - Svake godine u poljoprivredi je sve gore. Nažalost nama se mora dogoditi nekakva kriza da bi se zapitali je li nam poljoprivreda samodostatna, što nije. 60 posto poljoprivrednih proizvoda je samodostatno za Hrvatsku. Vlada i Ministarstvo ne čine ništa, ni za poljoprivrednike ni za građane, koji i dalje jedu lošu uvoznu hranu. Zato ćemo mi u SDP-u dati niz mjera da dignemo poljoprivredu, da je stavimo na one grane koje su bile devedesetih. Kriza nam ne treba biti problem, već izazov. Nadam se da ćemo zajednički pomoći poljoprivrednicima i poticati građane da jedu domaću hranu.
Predsjednik SDP-ovog Savjeta za gospodarstvo Josip Tica komentirao je napise u medijima po kojima Hrvatska zbog nepravilnosti u ekološkoj proizvodnji mora vratiti 98 posto poticaja EU, odnosno oko 3 milijarde kuna u zadnje tri godine. - U tom kontekstu izuzetno je važno naglasiti koliko je u ovom trenutku sektor poticaja poljoprivrede i sve ono regulatorno što prati poljoprivredu zapušten i koliko ne funkcionira. 3 milijarde kuna u ovom trenutku je ogromna količina novca. To je veliki pokazatelj koliko Vlada zakazala po tom pitanju i koliko je sektor zapušten. Važno je uozbiljiti taj sektor i uložiti napore kako bi počeo normalno funkcionirati od strane onih koji ga prate, reguliraju i potiču.

Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske je donio četiri nove Odluke radi izvršenja mjera koje su planirane za prvu fazu, a koje će se primjenjivati od sutra 27. travnja

• Odluka o radnom vremenu i načinu rada djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19
• Odluka o nužnim mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19
• Odluka o odvijanju i načinu organizacije javnog prometa za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID – 19

     -  Odluka o dopunama Odluke o posebnom načinu rada tržnice za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19

POŽEGA - Započeli su radovi na nastavku izgradnje kanalizacijske mreže u Ulici Jagodnjak u Požegi. Riječ o radovima vrijednima 3,9 milijuna kuna koji bi trebali biti završeni u razdoblju od dvije godine. Prva faza radova koja će se izvoditi u 2020. godini vrijedna je 2,3 milijuna kuna. Radovi će se izvoditi u dužini od 2.708 metara, a veći dio dionice se izvodi u okviru uređenja potoka Vučjak, dok će se preostali dio raditi u trasi same prometnice.

Radovi koje izvodi požeška tvrtka Presoflex gradnja obišli su gradonačelnik Požege Darko Puljašić i direktor Tekije d.o.o Anto Bekić te zamolili sugrađane za razumijevanje dok traje radovi budući da će zbog njihovog izvođenja doći do otežanog prometovanja u tom dijelu ulice.

Nastavno na današnje medijske objave kako je Europska komisija utvrdila da Hrvatska mora vratiti 3 milijarde kuna poticaja za ekološku poljoprivredu te da je tek 2% prijavljene ekološke proizvodnje zadovoljava ekološke uvjete, Ministarstvo poljoprivrede ističe kako su obje navedene informacije neprovjerene i potpuno netočne. Također, nejasna nam je informacija da je Upravni odbor raspravljao o prijedlogu solidarnog snošenja tereta nepostojećeg povrata. 

Od 2015. godine za ekološki uzgoj je kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. godine osigurano 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna ukupno za sedmogodišnje razdoblje, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna, a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. 

Zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji, a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu, osigurana sredstva u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za ekološku proizvodnju. Također, u pregovorima s Europskom komisijom za veću omotnicu, o čemu je ovih dana riječ, izvršena je i revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade te smo, slijedom revizije, izmjenama Pravilnika o izravnim plaćanjima i IAKS mjerama Programa ruralnog razvoja, predložili potporu za orah u visini od 384,47 eur/ha, odnosno za lijesku 625,62 eur/ha, sukladno analitičkoj podlozi koju je izradio Agronomski fakultet u Zagrebu 2015. godine. S tim u vezi, Ministarstvo poljoprivrede je 2015. godine, unatoč spomenutoj podlozi s prijedlogom pojedinačnih potpora po voćnim vrstama, donijelo pravilnik s jedinstvenom potporom od 723 eur/ha bez obzira na utvrđene razlike za pojedine vrste voćnih vrsta dokazane u znanstvenoj i stručnoj analizi. Prilično je izvjesno da je iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima orašastog voća posljedica stimulativnog iznosa potpore iznad stručno utemeljnog prijedloga.  

Osim što su potpuno netočne i neistinite informacije koje se danas prenose o nepostojećoj prijetnji oduzimanja 3 milijarde kuna RH, dodatno je tvrdnja da je  98 posto hrvatskih ekoloških proizvođača „lažno“ i vrlo nepravedna prema njima. 

Nepravilnosti u korištenju sredstava potpore su nažalost prisutne. Međutim, kroz redovite kontrole na terenu i inspekcijske nadzore takvi se slučajevi identificiraju i sankcioniranju sukladno razmjeru utvrđene nepravilnosti, što je s vremenom značajno smanjilo broj nepravilnosti. Kontrolama na terenu prihvatljivosti površina za ekološki uzgoj pod višegodišnjim nasadima oraha i lijeske utvrđene su neprihvatljivosti za plaćanja u smislu potpunog zarasta višegodišnjeg nasada u šikaru i šumsku vegetaciju uslijed djelomičnog ili potpunog neprovođenja poljoprivredne aktivnosti te kršenja višestruke sukladnosti. Također, zbog neprovođenja agrotehničkih mjera na određenim površinama je utvrđen nedovoljan sklop biljaka. Za proizvodnu 2017. i 2018. godinu ukupno je za navedene kulture utvrđeno 283 hektara neprihvatljivih za plaćanja tj. izuzeti su iz potpora te utvrđeno 283 hektara neprihvatljivih površina za  potporu za ekološki uzgoj pod višegodišnjim nasadima oraha i lješnjaka, čime je spriječen negativan financijski učinak na državni proračun u iznosu od 2,3 milijuna kuna.

Većina naših poljoprivrednika su vrijedni proizvođači koji teško i vrijedno rade i kojima kroz sustav potpora iz EU, ali iz državnog proračuna nastojimo osigurati održiv dohodak i potaknuti opstojnost i razvoj poljoprivredne proizvodnje i održavanje vitalnosti ruralnih zajednica. Svi dionici u ekološkoj poljoprivredi u Hrvatskoj (od samih proizvođača i potrošača, nadzornih certifikacijskih tijela, pa do zakonodavca) imaju kontinuiranu zadaću stvarati pretpostavke i preduvjete s ciljem korištenja komparativne prednosti ovakvog načina bavljenja poljoprivredom, ali istovremeno brinuti o vjerodostojnosti kontrolnog sustava, očekivanjima potrošača i pravilnim usmjeravanjem uloženog javnog novca, koji će rezultirati konkretnim količinama vrijedne ekološke hrane - stoji u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.

Stožer Civilne zaštite RH priopćio je danas, 25. travnja, na redovnoj tiskovnoj konferenciji u 14 sati, da u posljednjih 24 sata bilježimo samo 7 novo oboljelih osoba, što ukupno iznosi do sada 2.016 zaraženih osobe korona virusom u Hrvatskoj. Prosjek zaraženih je 51,42 godina a više od 53 posto su ženskog spola. Preminule su još tri osobe, dvije u Zagrebu i jedna u Splitu, ukupno 54 osobe umrla su od posljedica korona virusa u Hrvatskoj. Svi umrli su uglavnom s kroničkim i teškim pridruženim bolestima, te uglavnom starije osobe. Hrvatska ima jedan od nižih postotaka umrlih osoba sa korona virusom od EU država.

Stožer priopćuje da je ukupno testirano 30.913 osoba, 700 osoba testirana samo jučer. Trenutno je na respiratoru 21 bolesnik, a bilježimo i 52 nove osobe oporavljene od bolesti, ukupno 1.034 osobe koje su se oporavile od korona virusa. Ukupno hospitaliziranih je 316 osoba zaraženih korona virusom, a 720 osoba se liječi kod kuće.

Ukupno je manje od 12 tisuća osoba u samoizolaciji i još uvijek ima onih koji krše mjere samoizolacije, pa i pokušavaju nabaviti i e-propusnici. 

Potpredsjednica europskih socijalista Biljana Borzan je upozorila Europsku komisiju na porast lažnih proizvoda na internetu koji se prodaju kao lijekovi za korona virus ili oprema za obranu od korona virusa.

- Istraživanja pokazuju da je oko 20 posto hrvatskih građana prestalo ići u trgovinu, a 75 posto ide rjeđe nego prije. U porastu je zato internet kupnja. U okolnostima pandemije, potrošači su iznimno ranjivi na agresivni lažni marketing. Pod ključnim riječima korona virus ili COVID19 prodaju se niskokvalitetni proizvodi poput maski ili rukavica, lažnih testova na korona virus ili pak navodni ljekoviti pripravci na koje mi se naši građani redovito žale. Takve proizvode se često oglašava kao ponude koje vrijede samo narednih 10 minuta, a cijene su zbog navodne ekskluzivnosti jako visoke - objašnjava Biljana Borzan.

Borzan je pitanje uputila povjereniku Europske komisije Didieru Reyndersu koji je već otvorio razgovore s internetskim platformama o brzom uklanjanju takvih oglasa.  - Broj prijava Europskim potrošačkim centrima je od početka širenja virusa je oko 30 posto veći nego u isto vrijeme prošle godine. Moj ured je također zatrpan upitima, od prava putnika do online kupnje. Građani primjećuju i rast cijena, u Belgiji je on u prosijeku oko šest posto za prehrambene proizvode, do 30 posto za ostale, a na Malti primjerice imamo veliki skok cijena informatičke opreme. Moramo zaštiti građane od „korona-profitera“ - kaže Borzan.

U Velikoj Britaniji broj internet prevara je skočio za 400 posto, a Europol je do sada zaplijenio 13 milijuna lažnih farmaceutskih proizvoda. - Odustanite od kupnje ukoliko nešto zvuči predobro da bi bilo istinito. Kupujte s internet stranica koje poznajete, najbolje onih iz Hrvatske. Također, ako kupujete iz EU, imate pravo povrata robe u roku 14 dana od dostave - poručuje Borzan. 

Prema podacima agencije Promocija Plus, od 1. do 22. travnja 2020. u Hrvatskoj je registrirano samo 893 automobila i lakih gospodarskih vozila. Za usporedbu, u istom razdoblju prošle godine bilo ih je 7136, osam puta (!) više, odnosno pad je čak 87,5 posto! Druga je bitna značajka stanja na automobilskom tržištu, u velikoj krizi izazvanoj pandemijom Covid-19, dodatno raslojavanje tržišta na brendove koncerna Volkswagen (VW, Škoda, Seat, Audi), na koje u travnju 2020. otpada čak 41,8 posto registriranih novih vozila, i ostale. Iz svih ostalih 36 automobilskih brendova bilo ih je ukupno tek 58,2 posto. Samo na Volkswagen (21,4 posto) i Škodu (14,2 posto) otpada više od trećine (35,6 posto).

Od 1. siječnja do 22. travnja 2020. u Hrvatskoj je registriranih 12.888 novih osobnih i lakih gospodarskih vozila, u usporedbi s 21.542 u istom razdoblju 2019., te je ukupni pad 40,2 posto, zahvaljujući rezultatima iz siječnja i veljače (prije razbuktavanja krize). Na loše prodajne rezultate u sljedećim mjesecima, pad će biti od 85 do 90 posto u usporedbi s istim mjesecima 2019., utjecat će potpuno gašenje dvaju najvećih resursa ‘prodaje’ automobila na Hrvatskom tržištu: ‘kupnja’ rent-a-car tvrtki te izravnog i neizravnog reeksporta (u kojeg se ‘prelijeva’ 40 do 50 posto ‘kupljenih’ za rent-a-car tvrtke, po sustavu ‘buy-back’).

Na ta dva izvora proteklih je godina otpadalo dvije trećine ‘prodanih’, odnosno oko 40.000 registriranih novih automobila godišnje. Najvažniji generator dosadašnjih nevjerodostojnih ‘prodajnih rezultata’ novih automobila, koji zamire, su ‘kupnje’ oko 25.000 novih automobila za rent-a-car tvrtke, prije turističke sezone, uz njihov povrat onima koji su ih ‘prodali’, po dogovorenim uvjetima, nakon turističke sezone.

Potom je 50 do 60 posto tih vozila završavalo na tržištu ‘malo-rabljenih’ vozila, odnosno ‘godišnjaka’, a 40 do 50 posto u neizravnom reeksportu. Premda je teško precizno predvidjeti zbivanja do kraja godine, jer ovise o globalnom razvoju krize pandemije Covid-19) od svibnja do kraja 2020. očekujemo pad oko 80 posto.

Ukupan broj registriranih novih automobila u 2020., sa 62.938 u 2019. godini (bez lakih gospodarskih vozila), u 2020. će pasti na oko 25.000, uz ukupni pad oko 60 posto.

• Volkswagen ostvario rekordni tržišni udio od 21,4 posto, druga Škoda sa 14,2 posto.
• Čak 41,8 posto registriranih novih vozila u travnju otpada na brendove koncerna Volkswagen (VW, Škoda, Seat i Audi).
• Od početka godine, u usporedbi s istim razdobljem 2019. pad je 40,2 posto
• Sljedeća tri mjeseca očekuje se pad od 85 do 90 posto, u cjelokupnom razdoblju do kraja godine oko 80 posto.
• Glavni razlog velikog pada je potpuno gašenje dvaju najvažnijih izvora ‘prodaje’ novih vozila – ‘buy-back’ za rent-a-car tvrtke te izravni i neizravni reeksport, na koje je proteklih godina otpadalo dvije trećine ukupno ‘prodanih’ novih vozila (oko 40.000 godišnje).
• 2020. godinu ćemo završiti s ukupno oko 25.000 registriranih novih automobila, u usporedbi s 62.938 u 2019. (pad oko 60 posto).

(Željko Marušić) 

Svima koji su se prijavili još jednom poručujem da će njihovi zahtjevi biti obrađeni na vrijeme, onima koji to planiraju sljedeći tjedan također da se ne brinu, a svima ostalima da se krenu spremati za rujan  – istaknuo je ministar Štromar 

Prvi ovogodišnji poziv za subvencionirane kredite za mlade obitelji bliži se kraju. Četvrtak, 30. travnja 2020. godine, posljednji je dan za predaju dokumentacije za subvenciju kredita za kupnju kuće ili stana ili gradnju kuće. Posljednji službeni podaci APN-a govore da je do sada zaprimljeno 2360 zahtjeva što sugerira i dalje velik interes građana za ovu mjeru Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. Unatoč izvanrednim okolnostima, uz suradnju svih sudionika, od banaka do APN-a, građanima je omogućeno da uz maksimalno poštivanje mjera koje su na snazi jednostavno predaju dokumentaciju koja je potom obrađena u uobičajenim rokovima, bez ikakvih administrativnih poteškoća.

 - Iznimno smo zadovoljni razvojem i dinamikom prvog ovogodišnjeg kruga prijava za subvencionirane kredite. Zahvaljujem građanima što su prepoznali našu mjeru kojom smo do sada omogućili povoljnije osiguravanje doma za 9400 mladih obitelji te što su u ovim neuobičajenim okolnostima iskoristili mogućnosti koje smo otvorili zajedno s bankama i što su se ponašali kao  partner u ovom projektu. Svima koji su se prijavili još jednom poručujem da će njihovi zahtjevi biti obrađeni na vrijeme, onima koji to planiraju sljedeći tjedan također da se ne brinu, a svima ostalima da se krenu spremati za rujan  – istaknuo je ministar Štromar.

Novi krug prijava za subvencionirane kredite bit će objavljen u rujnu, pod istim uvjetima.

Moći će se prijaviti svi mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. Visina subvencije ovisit će o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te će se kretati od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.

Rok subvencije produžuje se za dvije dodatne godine za svako novorođeno dijete za vrijeme trajanja subvencije. Kako bi se mjera još dodatno poboljšala, prošle su godine donesene izmjene Zakona o subvencioniranju stambenih kredita kojima se subvencija produljuje za dodatnu godinu dana po svakom djetetu koje osoba ima u vrijeme prijave za kredit. U praksi to znači da će za obitelj koja već ima dvoje djece pri prijavi, subvencija umjesto pet trajati sedam godina, a ukoliko dobiju još jedno dijete subvencija će trajati ukupno devet godina.

Nastavak sezone Plazma Sportskih igara mladih, najveće amaterske sportske manifestacije u Europi očekuje se 25. svibnja, a sve aktivnosti provodit će se u skladu s uputama Stožera civilne zaštite RH. Podršku nastavku sezone uputili su mnogobrojni ambasadori i prijatelji Igara: proslavljeni svjetski nogometaš Luis Figo, Darijo Srna, Slaven Bilić i najdugovječniji ambasador Igara Predrag Mijatović.

‘’ Dragi moji prijatelji iz Sportskih igara mladih iz Srbije, Bosne i Hrvatske, vjerujem da ste nestrpljivi za povratak na sportske terene, pa tako i ja. Jedva čekam i radujem se nastavku Igara uskoro. Navijam za sve vas - više od 200.000 sudionika svake godine. Do tad, ostanite kod kuće i budite zdravo’’ istaknuo je Luis Figo u svojoj poruci iz Madrida.

Podršku  iz Slovenije poslao je Aleksander Čeferin, Predsjednik UEFA koja je od ove godine partner Plazma Sportskih igara mladih u promociji ženskog nogometa ‘’ Veselim se nastavku sezone Sportskih igara mladih.

Johannes Hahn, povjerenik Europske komisije za budžet i administraciju i ambasador Igara priključio se porukama o važnosti bavljenja sportom u svojim domovima, te istaknuo nestrpljenje za nastavkom sezone Igara.

Darijo Srna osvrnuo se najviše na nogometnu tematiku: ‘’Za razliku od mnogobrojnih otkazanih svjetskih i lokalnih sportskih natjecanja sretan sam što će Plazma Sportske igre mladih uskoro nastaviti svoju sezonu. 10 sportskih disciplina i slobodne prijave za sve te moj najdraži Coca-Cola Cup u nogometu uskoro vas očekuju’’.

Novi ambasadori

U veliku obitelj istaknutih sportaša ambasadora Plazma Sportskih igara mladih u travnju su se priključili i najpoznatiji svjetski rukometaši Nikola Karabatić, Domagoj Duvnjak te Luka Karabatić.

‘’Sretan sam što sam postao dio obitelji sportaša koja se veseli svim vašim uspjesima. Jedva čekam nastavak rukometne sezone, ali i nastavak Igara kako bi se mogli družiti na sportskim terenima diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije’’ istaknuo je Duvnjak.

Svi su se priključili i velikoj preventivnoj kampanji  #KodKuceJeZakon koju su među prvima podržali nogometne zvijezde Luka Modrić, Nemanja Matić, Edin Džeko i Sven Göran Erikkson. Cilj je osvijestiti sve građane na važnost očuvanja zdravlja i ostanka u svojim domovima, ali i pružiti podršku djeci i omogućiti im edukativne i zabavne sadržaje putem digitalnih kanala.

U Hrvatskoj, nova sezona Plazma Sportskih igara mladih započela je u siječnju turnirima u nogometu, rukometu i košarci, dok su u ožujku održane Turneje radosti u 6 gradova, sportsko-edukativna događanja u kojima se djeca natječu u graničaru i atletici i bore za plasman na državnu završnicu.

Plazma Sportske igre mladih godišnje  okupljaju  više od 200.000 djece i mladih Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Djeci omogućuju da se okušaju u 10 sportova (Coca- Cola Cup u nogometu, mali nogomet, Kinder turnir u košarci, turnir u rukometu, odbojka, Hrvatska pošta Cup u tenisu, stolni tenis, turnir u odbojci na pijesku, šah, graničar i atletika), a sve aktivnosti u sklopu Igara su za djecu u potpunosti besplatne. Snaga Igara su upravo njeni sudionici, djeca osnovnoškolske i srednjoškolske dobi iz cijele regije, više od milijun i sedam stotina tisuća sportaša koji su u 24 godine osjetile što su to sport, druženje i zabava.

Youth Sports Fair Chance

Edukaciju djece i mladih o važnosti bavljenja sportom, te sprječavanju nasilja i diskriminacije Igre provode i kroz veliki projekt'' Youth Sports Fair Chance''. Projekt ima za cilj identificirati i razviti najbolje prakse vezane za sport koje doprinose širenju poruka poštovanja, borbe protiv diskriminacije i rasizma te prevencije svih oblika nasilja u sportu. Projekt uključuje učenike iz 70 osnovnih škola iz 6 partnerskih zemalja, a sufinanciran  je od strane Erasmus + Sport programa Europske unije te je ukupna vrijednost projekta 365.525 eura