Prikazujem sadržaj po oznakama: požeško slavonska županija
Župan Tomašević: "Takve štete od mraza ne pamte voćari i vinogradari"
PROGLAŠENA ELEMENTARNA NEPOGODA ZA PODRUČJE CIJELE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -
POŽEGA – Bilo je i očekivano da će Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević proglasiti elementarnu nepogodu zbog mraza koji je gotovo poharao i uništio voćnjake i vinograde proteklog vikenda. Danas je donio tu Odluku, a na voćarima i vinogradarima je da u roku od osam dana prijave nastale štete u svoje gradove i općine kako bi komisija mogla izaći i utvrditi štetu.
- Prema Ministarstvu poljoprivrede moramo ponovno djelovati, a razlog tomu je elementarna nepogoda koja je pogodila Požeško-slavonsku županiju. Poznato vam je da temperature koje su bile početkom travnja da su bile 20-ak i više stupnjeva koje su u ranijem vremenu i probudile naše voćnjake i vinograde te je počela rasti vegetacija. Nakon cvjetanja voćari i vinogradari očekuje dobre plodove, a nažalost proteklog vikenda temperature su drastično pale do čak i -6 stupnjeva na određenim mjestima u Požeško-slavonskoj županiji, koje su gotovo sve to uništile. Svjedoci ste da je došlo i do padalina, a na Krndiji, Papuku i pod papučkom prostoru i do snježne oluje. Upravo su to najbolji prostori i destinacije naših vinogradara – rekao je župan Tomašević.
Župan je donio Odluku o elementarnoj nepogodi na temelju prijedloga svih općina i gradova i informacija jer su štete ogromne, a može se reći i veće od onih prošlogodišnjih.
- Neki od vinogradara kažu da ne pamte takve štete. Iz tog razloga proglašavam elementarnu nepogodu na području cijele Požeško-slavonske županije. Pozivam sve one koji su pretrpjeli štete od mraza, voćare i vinogradare, da sve to prijave u svoje gradove odnosno općine kako bi komisija mogla doći i utvrditi o kolikoj se šteti radi. Nakon toga mi ćemo sve to objediniti i poslati izvješće u Ministarstvo poljoprivrede. Tražit ćemo i zahtijevati da se iznađu sredstva kako bi se obeštetili vinogradari i voćari – dodao je župan Tomašević.
Mraz nije učinio svoje samo u voćnjacima i vinogradima. Štete su vidljive i na ratarskim kulturama, prvenstveno kukuruzu i krumpiru. Koliko će se u konačnici evidentirati i procijeniti nastale štete ostaje za vidjeti nakon što komisije na terenu sve utvrde.
Tekst: D.K. Foto: Vladimir Protić
18. Doručak s hrvatskih farmi u Požeško-slavonskoj županiji
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE NASTAVILO S PROJEKTOM PROMOVIRANJA DOMAĆE HRANE -
POŽEGA – Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska poljoprivredna agencija nastavili su niz u provođenju svog projekta i kampanje koji je započeo ove godine pod nazivom „Doručak s hrvatskih farmi“ organizacijom prezentacije i doručka i u Požeško-slavonskoj županiji. Okupilo se dvadesetak domaćih proizvođača hrane a predstavljeni su sustavi dobrovoljnog označavanja domaćih proizvoda s oznakama Mlijeko hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi, Med iz Lijepe naše, Jaja hrvatskih farmi i Kruh hrvatskih polja. Sam projekt i oznake kvalitete predstavio je ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barać. Znakom kvalitete s novim vizualnim identitetom proizvođači se uključuju u promotivnu kampanju, prehrambena industrija potvrđuje kvalitetu, podrijetlo i prepoznatljivost svojih proizvoda, a potrošači dobivaju vjerodostojnu informaciju o proizvodu. Pozvao je poljoprivrednike da prihvate oznake za svoje proizvode i na taj način si olakšaju plasman na tržište.
Vlasnike OPG-a i poljoprivredne proizvođače požeško-slavonski župan Alojz Tomašević je podsjetio da se ovom kampanjom Slavonija vratila u Hrvatsku, vratila se kući, a Vlada RH i ministarstva su dala punu potporu proizvođačima hrane. – Sve počinje kod nas u Slavoniji od doručka, a onda se idemo prihvatiti posla, no ja se nadam da će uskoro biti organiziran i ručak s hrvatskih farmi ali i večera, te na taj način prvenstveno u našim domovima pitati što to jedemo. Od ove aktivnosti, ali i Ministarstva turizma se očekuje da kaže u Hrvatskoj se mora jesti hrvatsko. Za brojne turiste koji kod nas uživaju u blagodatima, hranom moraju snabdijevati naši proizvođači. Naša županija poljoprivredu i prehrambenu industriju ima za temelj razvitka, stoga vjerujem da vrijeme koje dolazi, donosi da ono što se proizvede u Hrvatskoj može i mora biti potrošeno u hrvatskoj prije svega drugoga, a ne da uvozimo i 70% prehrambenih proizvoda. Spremni smo za više, što pokazuju ovi naši proizvođači koji su izložili svoje proizvode – rekao je župan Tomašević koji poziva da se u 277 naselja Požeško-slavonske županije obnovi svinjogojstvo, stočarstvo, mljekarstvo, barem po jedna farma u svakom naselju. Povećanjem potrošnje domaće proizvodnje potičemo širenje te proizvodnje, što znači da sami sebi možemo najviše pomoći.
Doručku s hrvatskih farmi u Požegi nije nazočio ministar Tomislav Tolušić, nego njegov zamjenik Tugomir Majdak koji je pozvao sve proizvođače iz Zlatne doline da se uključe sa svojim kvalitetnim proizvodima, s proizvodima koji su proizvedeni na hrvatskim poljima, da sudjeluju u bitki za slavonski i hrvatski poljoprivredni proizvod. – Ovim projektom podižemo i svijest potrošača da nabavljaju kvalitetne i svježe domaće proizvode, kojima je trebao najkraći put od njive i staje do potrošača. Potvrđeno je da su naši poljoprivredni proizvodi top u EU, no mi tu kvalitetu moramo promovirati i promicati, neke proizvode i zaštititi. Zakon o poštenoj trgovačkoj praksi, koji su donijele 22 zemlje EU, donijet ćemo i mi, te uredili poštene odnose između proizvođača i trgovačkih lanaca. da bi tih poljoprivrednih proizvoda bilo dosta, moramo svakako podići samodostatnost, koje rezultiraju naše mjere. Počela je ponovno potražnja za govedima kako bi obnovili stočarsku proizvodnju.
Poslužen je i tradicionalni domaći doručak sa poljoprivrednim proizvodima, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, jaja, med i kruh s oznakama kvalitete, te proizvodi specifični za Požeško-slavonsku županiju.
Tekst/foto: Vladimir Protić
Zaslugom i HSS-a danas je Požeško-slavonska županija uređena institucija
RAZGOVOR S POVODOM: Željko Jakopović, predsjednik ŽO HSS-a i kandidat u trećem mandatu za zamjenika župana za gospodarstvo u Požeško-slavonskoj županiji -
HSS požeško-slavonske županije već je uspješno u dva mandata koalirao s HDZ-om i ostvarivao pobjedu. Dva župana, Aladrović i Tomašević su se izmjenjivala, a vi ste ostali konstanta koalicije. Koliko je to sve bilo uspješno?
- Budući da je HSS PSŽ već više godinama u koaliciji s HDZ-om i odgovorno tvrdimo, da je u trenutku dolaska na vlast ove koalicije Županija kao institucija bila je u puno lošijem stanju s velikim dubiozama nego danas. Zahvaljujući dobrom dijelu i HSS-u županija je danas uređena institucija koja na mjesečnoj razini izmiruje obveze prema zaposlenicima, materijalnim troškovima poslovanja, kreditima, kamatama, zakonom naređenim obvezama (vatrogasci, udruge i socijalna davanja) te priprema i provodi desetke projekta, a s jako malim ostatkom proračunskih sredstava raspolaže marom dobrog gospodara.
Što je konkretno napravljeno vašim i HSS-ovim zalaganjem u županiji?
- Sve napravljeno tijekom proteklih godina rezultat je lobiranja, jer realno za ozbiljne projekte nema sredstava i to je jedan od razloga zbog kojih HSS želi i mora nastaviti suradnju s HDZ-om. Pored navedenog postoje još mnogi razlozi za ovu koaliciju: Više u županiji nema zapostavljenih općina, sve što se radi npr. u Jakšiću radi se i u Čaglinu, Brestovcu ili Kaptolu, jer za HSS je prevažna stvar ravnomjerni razvoj svih dijelova županije. Interes HSS je borba za radna mjesta i razvoj gospodarstva, a u tom segmentu HSS najviše djeluje u području poljoprivrede, turizam i obrtništva, jer Požeško-slavonska županija ima u tom smislu velike potencijale. HSS se zalaže da obiteljska poljoprivredna gospodarstva budu nositelji poljoprivredne proizvodnje uz suradnju s velikim sustavima na fer i korektan način, jer jedni bez drugih i ne mogu. HSS konstruktivno sudjeluje u pripremi novog zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu koji će upravo dati prednost domicilnim poljoprivrednim gospodarstvima kod raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, te na taj način zadržati stanovništvo diljem županije koje će razvijati sela, proizvoditi hranu, čuvati kulturu i običaje te razvijati turizam, čime će cijela Požeško-slavonska županija živjeti punim plućima na cijelom svom teritoriju.
Problem je često bilo raspolaganje državnim zemljištem. Za što se u tom pitanju zalaže HSS?
- Pored rješavanja problema državnog poljoprivrednog zemljišta HSS se zalaže za potpunu promjenu programa Ruralnog razvoja, koji je skrojen za vrijeme vladavine ministra Jakovine za velike sustave, a ignorirao OPG-ove. Promjenom ovog Programa mali i srednji OPG-ovi, pored rješavanja pitanja državnog poljoprivrednog zemljišta , dobili bi značajna sredstva iz EU fondova, što uz njihov potencijal garantira razvoj poljoprivrede i županije u cjelini. Nadalje, HSS će se također podržati Zakon o poštenoj trgovačkoj praksi, poticati državne investicije kako bi pored izravne prodaje poljoprivrednih proizvoda na gospodarstvima i preko prehrambene industrije, iz županije odlazili proizvodi s dodanom vrijednosti na šira tržišta.
U koaliciji s HDZ-om izlazite samo kao kandidat za zamjenika župana, a kako ćete izaći na ostalim segmentima lokalnih izbora u svibnju?
- Također, važno je naglasiti da HSS u ovoj koaliciji izlazi na ove izbore za Skupštinu županije sa samostalnom listom, jer želi imati izvorne mandate, a samim time i veću težinu u budućem funkcioniranju vlasti na razini županije. Nismo stranka koja je u proteklom vremenu raspravljala, politizirala niti s HDZ-om, niti s SDP-om, ni s bilo kojom drugom strankom po portalima, ulici, novinama i tako skupljala jeftine političke poene. Mi smo često vrlo žustro raspravljali s partnerima unutar četiri zida Županije, te na taj način omogućili besprijekorno funkcioniranje županije i stvorili uvijete da se svi koncentriramo na traženje sredstava za projekte, na pisanje i osmišljavanje istih i tako pridonosili razvoju svih općina i gradova u našoj županiji. Velika galama, svađe i politička prepucavanja nikome ne donose ništa, a najmanje žiteljima Požeško-slavonske županije i s toga je HSS vodio konkretnu i odgovornu politiku okrenutu konstruktivnom rješavanju problema.
Zašto ste odabrali baš ovakav pristup HSS-a lokalnim izborima?
- Zbog toga što su najveća većina članova HSS PSŽ ljudi s izgrađenim poslovnim karijerama, bilo da se bave poljoprivredom, obrtništvom, radom u velikim tvrtkama, odnosno to su ljudi koji žive isključivo od svoga rada i bez osobnih interesa žele još više doprinositi razvoju svojih sredina, a samim time i županije u cjelini.
Ponos HSS-a u proteklom periodu, zasigurno su postignuća na području sustavnog navodnjavanja, naime u Požeško-slavonskoj županiji do prije 5-6 godina nije bilo niti jednog hektara poljoprivrednih površina koje se navodnjavaju, dok se danas navodnjava cca 500 ha, 365 ha na području Ovčara u potpunosti je u funkciji, a u Kaptolu djelomično, jer ovaj projekt nije pratila sposobnost malih OPG-ova da promjene plodored, nabave novu opremu, pronađu nova tržišta te da u potpunosti koriste sustav, ali upravo u narednom periodu to će biti fokus djelovanja HSS-a. Stvaranje konkurentnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji će biti sposobni u potpunosti koristiti sustav navodnjavanja , a to je moguće pravednijom dodjelom državnog poljoprivrednog zemljišta, financijskom podrškom iz EU fondova i poštenom trgovačkom praksom.
Pored navedenog, HSS vodi projekt završetka akumulacije (radovi u tijeku Čaglin) i projektiranje nastavno na spomenutu akumulaciju sustava za navodnjavanje vrijedan cca 40 milijuna kuna s obuhvatom od 1.850 ha, koji će biti financiran sredstvima Europske unije i građen u 12 segmenata ovisno o potrebi trgovačkih društava i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva.
Očekujete li uspjeh na predstojećim lokalnim izborima za HSS?
- HSS smatra da je pored ovih praktičnih i konkretnih ciljeva, ova koalicija osuđena na uspjeh jer ima zajedničke svjetonazorske poglede, tradiciju, iskustvo, potpuno razumijevanje višestranačkog sustava, gotovo kompatibilne programe u više segmenata društvenog i gospodarskog djelovanja – zaključio je optimistično predsjednik ŽO HSS, 8 godina zamjenik župana za gospodarska pitanja i očekivano ponovno zamjenik župana i u trećem mandatu.
Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska
Novi naziv Gradska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana
IZVANREDNA SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE ZBOG NOVOM IMENA BOLNICE U PAKRACU -
POŽEGA – Zbog potrebe donošenja Odluke o promjeni naziva Opće županijske bolnice Požega, Podružnice Gradske bolnice Pakrac, sazvana je izvanredna sjednica Županijske skupštine Požeško-slavonske županije, sa samo jednom točkom dnevnog reda. Opća županijska bolnica Požega zatražila je po odluci Upravnog vijeća koje je pokrenulo postupak promjene naziva, odluku osnivača, Požeško-slavonske županije, a to mora donijeti Županijska skupština.
U odnosu na dosadašnji naziv predložena je izmjena da se u naziv dodaju još riječi „i bolnica hrvatskih veterana“. Prijedlog promjene naziva proistekao je iz uloge grada Pakraca i same bolnice u Domovinskom ratu te velikog broja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji na području koje gravitira bolnici, a kao izraz posebne zdravstvene skrbi o braniteljskoj populaciji i zahvalnosti za sudjelovanje u obrani. Predložena promjena značajno bi doprinijela načinu funkcioniranja bolnice i povećanju dostupnosti zdravstvene zaštite braniteljskoj populaciji te istovremeno pozitivno utjecale na razvoj bolnice Pakrac i opstojnost u budućim reformama bolničkog sustava RH.
- U traženju rješenja za grad Pakrac, grad heroj, opstojnost bolnice nije upitna. Nekoliko puta smo bili kod ministra zdravstva, obavili razgovore i dobili potporu ministra i ministarstva da sukladno našoj odluci Skupštine, bolnica dobije svoju samostalnost, onako kako mi budemo željeli. Sada dodajemo jedan novi naziv, nego i aktivnost koja će biti važna dobivanjem statusa veteranske bolnice. Neke bolnice u Hrvatskoj već su dobile taj status, a ovdje u Pakracu je rat počeo, razrušen je grad i stoga smo tražili da dobijemo taj status, koji je pozdravio i ministar branitelja – istakao je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, koji je pozvao vijećnike da podrže ovu Odluku, da bolnica ne bude zatvorena, nego ide u dalji razvoj.
Podršku odluci dao je i vijećnik Zdravko Ronko (SDP) koji je istakao da je on uvijek i nekada kao župan želio mijenjati odnos prema Pakracu, puno se zalagao da pakračka bolnica dobije brojnu novu opremu, te istakao da će dignuti obje ruke za ovu Odluku koja znači opstojnost bolnice u Pakracu.
- Ovo nije samo čisto dodavanje tri riječi nego pravljenje novog okvira za brigu o ugroženoj populaciji, u kojoj se prosječno umire s 51,7 godina, populacija u kojoj su brojni problemi u području psihijatrije, fizikalne medicine, neurologije. Veteranske bolnice imat će u budućnosti veliku ulogu, i bit će regionalno raspoređene u Hrvatskoj. Ovaj grad po broju stradalih i značaju u ratu zaslužuje taj status. Pakračka bolnica ispunjava sve te kriterije – rekao je ravnatelj OŽB Požega, prof. dr. sc. Željko Glavić, koji dodaje da će se u bolnici osnovati novi odjeli, a to će značiti sigurniju opstojnost bolnice, sigurnije radno mjesto za one koji rade, mjesto koje će privlačiti mlade stručnjake u taj dio županije.
Vijećnici Županijske skupštine su Odluku o promjeni naziva donijeli su jednoglasnu odluku i svi dali potporu razvoju pakračkoj bolnici.
Tekst/foto: Vladimir Protić
Odobreno još 7 projekata za gradove i općine iz Požeško-slavonske županije
MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA -
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja odobrilo je 336 zahtjeva za financiranje projekata jedinica lokalne samouprave koji su namijenjeni poticanju razvoja komunalnog gospodarstva i komunalnog standarda u ovoj godini. Među njima uz projekat Grada Pakraca o kojemu smo već pisali odobreno je još 7 projekata iz Požeško-slavonske županije ukupne vrijednosti 860 tisuća kuna.
Pod poticanjem razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanja komunalnog standarda smatraju se sve aktivnosti koje će potaknuti ili pridonijeti boljem obavljanju određenih komunalnih djelatnosti i pružanju odnosno isporuci komunalnih usluga a koje će pridonijeti većoj kvaliteti življenja stanovnika na području pojedine jedinice lokalne samouprave.
Ministarstvo graditeljstva će tako Gradu Požegi dati 100 tisuća kuna za projekt održavanja nerazvrstanih cesta, odnosno izgradnju Ulice Borisa Hanžekovića. Isti iznos dobit će i Grad Kutjevo za uređenje doma u Cigleniku. Za održavanje javnih površina i javne rasvijete, zelena zona grada, Pleternica je dobila 160 tisuća kuna.
Općini Čaglin je dodijeljeno 120 tisuća kuna za održavanje društvenog doma u Milanlugu a isto toliko općina Jakšić će dobiti za izgradnju kanalizacije u naselju Svetinja. Ministarstvo graditeljstva će 110 tisuća kuna dati i općini Kaptol za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja Alilovci. Najviše novca iz ovog ministarstva dobit će Pakrac 230 tisuća kuna te Lipik 150 tisuća kuna.
Na javni poziv Ministarstva za dodjelom kapitalnih pomoći gradovima i općinama koji je objavljen 27. siječnja 2017. godine pristiglo je 779 zahtjeva gradova i općina. U Državnom je proračunu za ovu namjenu osigurano 40 milijuna kuna.
Tekst: V.Milković Foto: V. Protić
Judo kan predlaže uspostavu bolje suradnje među različitim sportskim klubovima
POŽEŠKI JUDO KLUB JUDOKAN ORGANIZIRAO DONATORSKU ZABAVU ZA ČLANOVE I PRIJATELJE KLUBA –
NOVA LIPA – Razmjenjujući zastavice sa Nogometnim klubom Požega i Nogometnim klubom Lipa iz Stare Lipe, rukovodstvo Judo kluba Judo kan željelo je uspostaviti bolju suradnju i prijateljstvo s različitim sportskim klubovima. To je ujedno i njihov prijedlog, da se sportski klubovi i društva bolje povežu, jer i članovi se međusobno prožimaju. Netko od roditelja ili obitelji igra nogomet, a djeca se bave džudom, netko od današnjih članova džuda bio je sportaš u nekom drugom klubu, sve zajedno ih je ujedinio sport, a taj sport ih i danas treba ujedinjavati a ne razdvajati. Ovo prijateljstvo klubova je posebno važno danas u situaciji nedostatka financijskih sredstava koje osjećaju svi klubovi, a mogu se međusobno i pomoći, ideja je i inicijativa dopredsjednika Judo kana, Željka Begovića, koji je upravo ovdje nekada igrao nogomet u NK Stara Lipa, njegovi unuci danas se natječu u džudu, a na donatorskoj večeri susreo je puno prijatelja koje je nekada stekao baveći se sportom. Jedni drugima trebamo pomoći, a ne se dijeliti i razdvajati, zaključio je Begović.
Oko 130 članova Judo kluba judo kan iz Požege i njihovih prijatelja okupilo se na Donatorskoj večeri u svečanoj dvorani u Novoj Lipi, s jednim ciljem, da pokušaju pomoći klubu i natjecateljima kluba. Ovo je ujedno bilo i prvo takvo okupljanje džudaša, koje već organiziraju neki sportski klubovi. Zahvalu svim sponzorima koji klub pomažu i redovno, a posebno onima koji su klubu pomogli sada svojim dolaskom i u organizaciji Donatorske večeri, istakla je predsjednica kluba Irenka Milobara. Podršku klubu u radu i poticaj da u tome uspiju i dalje svojim dolaskom dali su zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdninad Troha i zamjenik gradonačelnika Požege, Darko Puljašić.
Vrlo vrijedna tombola koju su prikupili svi članovi kluba uz pomoć brojnih sponzora, također je bila u funkciji prikupljanja sredstava za rad kluba, a nakon svečane večeri za dobro raspoloženje bili su zaduženi, glazbeni band Jere i prijatelji.
Tekst/foto: Vladimir Protić
Nova ovojnica zgrade i izolacija osigurat će 50% uštedu energenata
(PROMO ČLANAK) POTPISAN UGOVOR O POČETKU PROJEKTA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI OŠ VILIMA KORAJCA U KAPTOLU -
KAPTOL – Potpisom ugovora počeo je projekt energetske obnove OŠ Vilima Korajca Kaptol, u kojemu će se obnoviti vanjska ovojnica zgrade, postaviti toplinska izolacije vanjskog zida, toplinska izolacija stropa prema negrijanom tavanu, zamjena vanjske drvene stolarije, čime će se osigurati 50% ušteda energenata. Ukupna vrijednost projekta je 1.060.745,00 kn, a najavio ga je ravnatelj kaptolačke škole Nino Diklić.
- Ovaj projekt smo prijavili zajedno s Razvojnom agencijom Panora, koji je prošao kod europskog fonda. Naš zadatak je osim pedagoškog standarda da omogućimo našoj djeci suvremene standarde, uštedu i racionalno korištenje energije. Stoga je vrlo važno da ćemo ovim projektom dobiti značajnu uštedu energije – rekao je ravnatelj Diklić.
Zgrada Osnovne škole Vilima Korajca u Kaptolu izgrađena je 1984. godine na način koji ne odgovara suvremenim standardima uštede i racionalnog korištenja energije. Iz tog razloga je Regionalna razvojna agencija Požeško-slavonske županije – PANORA d.o.o. u suradnji s Osnovnom školom Vilima Korajca pripremila dokumentaciju i prijavila projekt na Pilot projekt: energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja. Prijava projekta bila je uspješna te je dana 20. srpnja 2016. godine potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s predstavnicima Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Projektom energetske obnove izvest će se toplinska izolacija vanjskog zida, toplinska izolacija stropa prema negrijanom prostoru te zamjena vanjske stolarije. Nakon izvedbe navedenih radova ostvarit će se ušteda toplinske energije od 50,47%, a zgrada će iz energetskog razreda C prijeći u energetski razred B.
Ukupna vrijednost projekta iznosi do 1.060.745,00 kuna, od čega Europski fond za regionalni razvoj (posredstvom Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja) sudjeluje s iznosom do 287.904,75 kuna, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s iznosom do 575.809,50 kuna, a preostali iznos od 197.030,75 kuna financirat će Požeško-slavonska županija. U tom iznosu je obuhvaćeno 10% ukupnih prihvatljivih troškova te neprihvatljivi troškovi koje je potrebno izvesti kako bi se u potpunosti realizirao projekt energetske obnove.
Provedbom projekta ostvarit će se trajna ušteda energije što će se manifestirati kroz financijske uštede koje će se moći usmjeriti većoj kvaliteti obrazovanja. Poboljšanjem toplinske ovojnice zgrade smanjit će se ispuštanje CO2 čime će se značajno smanjuje zagađenje okoliša, a škola postaje ugodna, ekološki prihvatljiva i društveno odgovorna obrazovna ustanova.
Treba napomenuti da je izrada glavnog projekta za energetsku obnovu Osnovne škole Vilima Korajca u Kaptolu također sufinancirana sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu pilot projekta 4c1.1.
Ugovor o početku projekta uz ravnatelja Diklića potpisao je predstavnik tvrtke „Iver“ iz Čepina, koja će biti izviđač radova energetske obnove škole, a radovi će biti gotovi u roku 6 mjeseci.
- Ovo je šesta u nizu škola na kojoj radimo energetsku obnovu, ostala je još jedna škola za koju očekujemo također početak radova. Ušteda ovim projektom je preko 50%, a zgrada će iz energetskog razreda C prijeći u energetski razred B kategorije. Sredstva su osigurana iz europskog fonda, Ministarstva, Fonda za energetsku učinkovitost i Požeško-slavonske županije - istakla je direktorica RRA Panora Senka Horvat, koja najavljuje da je na novom natječaju prijavljeno još 9 novih škola u devet projekata vrijednih 20 milijuna kuna.
Ispred osnivača škole, Požeško-slavonske županije obratio se zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha. – Po pitanju energetske obnove škola mi smo najuspješnija županija u Hrvatskoj. Ova zgrada izgrađena je 1984. godine i tada je bila u vrhu standarda, a nakon ove uspješne priče, ona će to biti ponovio. Županija će nastojati do kraja energetski obnoviti sve svoje škole.
Tekst/foto: Promo
Uručene diplome i promovirano 22 majstora u 8 zanimanja
OBRTNIČKA KOMORA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE PROVODI DODATNA OBRAZOVANJA U SUSTAVU OBRTNIŠTVA -
POŽEGA - Obrtnička komora Požeško-slavonske županije već niz godina provodi dodatna školovanja, edukacije i obrazovanje u sustavu obrtništva. Jedno od obrazovanja je pripremanje i omogućavanje polaganje majstorskog ispita, koje je prva stepenica za ulazak u sustav obrtništva, obavljanje obrtničke djelatnosti, vođenje samostalnog poslovanja i sudjelovanja u sustavu obrazovanja za obrtnička zanimanja. Do sada je OK županije organizirala polaganje majstorskog ispita za 466 majstora.
- Majstorski ispit je najveći stupanj obrazovanja u Hrvatskoj obrtničkoj komori i državno priznati ispit i zanimanje, visoko se cijeni u Hrvatskoj taj stupanj obrazovanja, a sve više se cijeni i u Europi. Majstorski ispit nije samo uvjet za obavljanje pojedinih gospodarskih djelatnosti i otvaranje obrta, nego i uvjet za dobivanje licenci u sustavu srednjoškolskog obrazovanja i strukovnih škola za obrazovanje obrtničkih i strukovnih zanimanja. Majstori su temelj gospodarskog razvoja malog i srednjeg poduzetništva, kako pokazuju europske zemlje, a nadam se da će to postati i u našoj sredini. Nadamo se da će to smanjiti negativan trend smanjenja broja obrtnika, iseljavanje i odlazak mladih iz Slavonije – istakao je predsjednik OK Anto Bilobrk, koji dodaje da na Zavodu na zapošljavanje nema niti jedne osobe s položenim majstorskim ispitom. Jedan dio osoba koji su upravo promovirani u majstore već imaju svoj obrt ili žele osnovati svoj obrt.
Na svečanoj promociji 22 osobe su dobile majstorske diplome za majstora u 8 zanimanja i majstorskih zvanja: majstor autoserviser (1), majstor elektoinstalater (1), majstor frizer (5), majstor kuhar (3), majstor natkonobar (1), majstor stolar (1), majstor tesar (6), majstor zidar (4). Diplome su novim majstorima uz čestitke uručili zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha i požeški gradonačelnik Vedran Nefrović, koji je istakao: - Ovo obrazovanje i ove majstorske diplome pokazuju da ipak postoji interes za dodatnim edukacijama kod ljudi i stjecanje kompetencija u nekim područjima. Važno je da ova inicijativa za obrazovanjem naiđe kasnije i na radna mjesta i zapošljavanje, kao rezultat dobivanja ovih majstorskih diploma.
Majstorske diplome i zvanje majstora stekli su: Domagoj Varešak iz Pleternice, Josip Petrž iz Orahovice, Marica Babić-Španić iz Požege, Ivana Gašparac iz Pleternice, Senka Matijević iz Lipika, Ljiljana Novak iz Kaptola, Anamarija Vapnar iz Pakraca, Mara Budimir iz Pleternice, Željka Lovrić iz Drage, Zoran Prpić iz Požege, Aleksandar Bojčić iz Požege, Damir Tomić iz Ivandola, Vladimir Adamek iz Bjeliševca, Stjepan Blašković iz Mihaljevaca, Dalibor Klein iz Kule, Ivo Lovrić iz Velike, Mario Senj iz Brestovca, Boris Stanić iz Vidovaca, Tomislav Deli iz Boričevaca, Stipo Đaković iz Stražemana, Antonio Lovrić iz Češljakovaca i Damir Soldo iz Sulkovaca.
Tekst/foto: Vladimir Protić
Ljudi su zlato Zlatne doline
DONESENA STRATEGIJA RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE 2016.-2020. -
Strategiju razvoja ljudskih potencijala Požeško-slavonske županije 2016.-2020. izradilo je Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Požeško-slavonske županije u okviru projekta „Novi pristup za stvaranje novih mogućnosti zapošljavanja – NANO (engl. New approach for new employment opportunities)“, sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda, programa Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja – faza II. Višemjesečni proces izrade Strategije RLJP vodio je Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega, ujedno i nositelj projekta NANO. U svom radu članovi LPZ-a bili su vođeni motom „Ljudi su zlato Zlatne doline“ jer samo ljudi mogu biti nositelji aktivnosti, stvaratelji ideja, a time i pokretači razvoja. Županijska skupština Požeško-slavonske županije usvojila je Strategiju RLJP u rujnu 2016. godine. Strategija RLJP sadrži Akcijski plan razvoja ljudskih potencijala Požeško-slavonske županije unutar kojeg je prikupljena i vrednovana baza od 38 projektnih ideja čija će realizacija osigurati ostvarenje vizije i ciljeva Strategije.
POPIS PROJEKTNIH IDEJA ZA PROVEDBU: 1. Centar za informiranje i savjetovanje u karijeri (CISOK) HZZ PU Požega, 2. Moj pametan izbor II HZZ PU Požega, 3. IT honorarni poslovi HZZ PU Požega, 4. Jednostavni poslovi HZZ PU Požega, 5. Širenje mreže kompetencijskog pristupa u razvoju poslovanja HZZ PU Požega, 6. Fungisess Poduzetnički centar Pakrac, 7. Ljekovito.org Poduzetnički centar Pakrac, 8. Informatičkim obrazovanjem protiv marginalizacije Lipička razvojna i turistička agencija LIRA d.o.o., 9. Prilika za sve Lipička razvojna i turistička agencija LIRA d.o.o., 10. Za mlade Lipička razvojna i turistička agencija LIRA d.o.o., 11. Razvoj tradicijskih obrta na području Grada Lipika Lipička razvojna i turistička agencija LIRA d.o.o., 12. Zajedno u bolje sutra Lipička razvojna i turistička agencija LIRA d.o.o., 13. „Thinking outside the box“ Grad Lipik, 14. Unapređenje organizacije poslovanja Grada Lipika, 15. „Youth Lipik“ Grad Lipik, 16. Zlatna dob Grad Lipik, 17. Cvjetna budućnost II Grad Pleternica, 18. Mladi za budućnost Grad Pleternica, 19. Kuća graševine – multimedijalni edukacijski centar Grad Kutjevo, 20. Kušaonica sa vinskim podrumom i laboratorijem Grad Kutjevo, 21. Sportsko turistički rekreacijski centar Grad Kutjevo, 22. SPIRIT - sport, rekreacija i tolerancija Grad Požega, 23. Društvo za svakoga Grad Požega, 24. RinG Grad Požega, 25. U dvoje do posla Grad Požega, 26. Zelena lekcija Grad Požega, 27. Export – Expert Grad Požega, 28. Aktivno kulturno starenje Grad Požega, 29. Menadžeri poslovnog razvoja – faza II Grad Požega, 30. Multifunkcionalni centar za osobe s invaliditetom – faza II Grad Požega, 31. Cjeloživotno obrazovanje odraslih Veleučilište u Požegi, 32. Otvaranje novih stručnih i specijalističkih studija Veleučilište u Požegi, 33. Naše slavonsko nebo Gimnazija Požega, 34. Definiranje potreba za osposobljavanjem odraslih osoba i osoba s posebnim potrebama Poljoprivredno-prehrambena škola Požega, 35. Zajedno je lakše i zabavnije Centar za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“, 36. Volonterski kamp za mlade Centar za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“, 37. Mlad, uključen i uvažavan Udruga Oppidum, 38. Edukacija slijepih i slabovidnih osoba Udruga slijepih Požeško-slavonske županije.
Struktura postavljenih ciljeva strategije sastoji se od vizije strateškog cilja, 4 prioriteta i 16 mjera. Za ostvarenje navedenog u sklopu svake mjere određene su aktivnosti (područja djelovanja) koje bi trebale zadovoljiti osnovnu svrhu mjere. Radi toga je objavljen javni poziv za prikupljanje projektnih ideja koje se odnose na željene aktivnosti područja djelovanja. Ukupno je prikupljeno preko 50 projektnih ideja od kojih je većina uvrštena u akcijski plan, s planom ostvarenja do kraja 2020. godine. Ukupno je planirana realizacija projekta u vrijednosti od 87.777.200,00 kuna. Najveća vrijednost projekata, 70% planiranih financijskih sredstava, je u Prioritetu 3 – Razvoj kvalitetnog i fleksibilnog sustava obrazovanja i cjeloživotnog učenja u funkciji unapređenja kompetencija radne snage. Budući da je na području naše županije prepoznata važnost projektnog načina razmišljanja i koristi koje iz toga proizlaze, većina dionika koji su prijavili svoje projektne ideje računaju upravo na sredstva Europskog socijalnog fonda kao najvećeg izvora financiranja njihovih projekta, dok će se jedan manji dio odlučiti na financiranje vlastitim sredstvima i sredstvima partnera, kreditnim sredstvima ili očekivanim financijskim donacijama.
Tekst/foto: Vladimir Protić
Požeško-slavonska županija ima tek 33% iznosa od zagrebačkog BDP-a
Četiri slavonske županije svrstane su u najnižu kategoriju bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku
Prema podacima koji je objavio Državni zavod za statistiku, BDP je iznosio 43.145 kuna po stanovniku u Virovitičko-podravskoj županiji i ujedno je najniži u Hrvatskoj. Slijedi Brodsko-posavska županija s 43.191 kune po stanovniku, Požeško-slavonska županija s 44.458 kuna, te Vukovarsko-srijemska županija s BDP-om od 44.993 kune po stanovniku. Najbolje su Primorsko–goranska županija s 95.743 kune, Istarska županija s 97.083 kune te grad Zagreb sa 136.640 kuna po glavi stanovnika. Tako stanovnik Požeško-slavonske županije ima tek 33% od stanovnika grada Zagreba.
U posljednjih šest godina broj stanovnika Hrvatske smanjen je za 300 tisuća stanovnika, što zbog ekonomske migracije, što zbog negativnog prirodnog prirasta, što se svakako odnosi i na produktivnost županija, piše o tome Glas Slavonije.
Na razini cijele Hrvatske bruto domaći proizvod po stanovniku je u 2014. godini iznosio 77.456 kuna. Pri tome je zagrebački bio čak 76 posto veći od državnog prosjeka, a iznad prosjeka još su Istarska (26 posto više) te Primorsko-goranska s 23 posto više od prosjeka.
Požeško-slavonska županija je po BDP-u na 57,4 posto hrvatskog prosjeka, Brodsko-posavska na 55,8, Osječko-baranjska županija na 79,2, Vukovarsko-srijemska na 58,1 posto, a Virovitičko-podravska županija na 55,7 državnog prosjeka.
Prosječni BDP po stanovniku pet slavonskih županija iznosi dakle 47.433 kune i manji je za čak 87.207 kuna po stanovniku u odnosu na Zagreb.