ANTE GRIZELJ BAVI SE UZGOJEM NEOBIČNOG POVRĆA I VOĆA  -

JAKŠIĆ – Kada ovih dana prolazite kroz Jakšić u pravcu Vetova ispred kuće Ante Grizelja vidjet ćete bogatu ponudu voća i povrća, ali pažnju će vam svakako privući i vrlo neobično voće i povrće. Nas je iznenadio narandžasti, a usto bodljikavi plod veličine tikvica, a kraj njega natpis kivano. – Da kivano mi na svojem poljoprivrednom gospodarstvu sadimo već četiri godine. Zainteresirao sam se kada sam to vidio na internetu. Počeli smo ga saditi u suradnji s Šulogom iz Donje Bistre, ali smo se kasnije osamostalili, jer je u toj suradnji bila slaba zarada. Kivano još zovu i divlji bodljikavi krastavac i bodljikava dinja, a dolazi iz Afrike, no odlično uspijeva i kod nas. Sadi se kao presadnica u posudice, presada kasnije u pripremljenu zemlju, a obvezno uz navodnjavanja, jer traži puno vode. Evo upravo ovih dana počela je i berba i prve plodove već smo ponudili na prodaju – kaže Ante, iskusan agronom i poljoprivredni proizvođač koji ima dovoljno hrabrosti probati i nešto novo. Ima na štandu Grizeljevih i lubenica, nekoliko vrsta dinja, rajčice iz plastenika, ali i graha. No sve je ove godine malo podbacilo zbog suše i prejakog sunca, a da nije bilo navodnjavanja i dio pod plastenikom, bilo bi još upola manje.

- Kivano je prava energetska bomba puna vitamina koji podižu imunitet i snagu organizma. Već nekoliko godina jedemo kivano i pijemo svježe pripremljeni sok od kivana, a da djeluje vidimo po unuci koja je prije često koristila antibiotike, a posljednje dvije godine više ne. Malo je neobičan i nema još velike navike korištenja kivana, no upravo ta njegova korist koju daje organizmu je njegova prednost i ljudi će ga prihvatiti. Ja sam dalje posao oko kivana prepustio zetu i kćerki, jer tu ima puno posla a oni znaju više oko marketinga i prodaje – kaže Ante dok nam reže kriške upravo ubranog zrelog kivana. Teško se odlučujemo oko okusa, vuče i na dinju i bananu i na ananas, dobro osvježava. Malo nas zbunjuju velike koštice kao kod krastavaca, ali jestive su i lako probavljive. Svako manje gospodarstvo može za svoje potrebe uzgojiti kivano, jer uzgoj nije jako zahtjevan. No zet Mario Pavlović, tome uzgoju polaže puno više vremena, a i sam je kroz praksu došao do nekih iskustava. – Mora ga se navodnjavati da sačuva zelenu masu lista koja čuva zelene plodove kivana od sunca da postepeno dozrijevaju, jer tamo gdje nema puno zelenog lista sunce ga prži, prisilno dozrijeva i plodovi su puno manji. Beremo ga do prvog mraza, a plodovi se mogu čuvati od 3 do 6 mjeseci. Najbolje ga plasiramo kao svježi sok na štandu na požeškom festivalu, a poslužujemo ga u samom kivanu koji izdubimo a nakon miksanja u mikseru s ledom vratimo u kivano. Na taj način je vrlo atraktivan i ljudi ga žele probati. Prava je energetska bomba i smije ga se konzumirati do dva komada dnevno – kaže Mario koji kivano nudi po 5 kuna za komad ispred kuće a sprema se i za ovogodišnji požeški festival sa kivano sokovima.

Batat kojeg zovu slatki krumpir nema nikakve veze s krumpirom

Iako je batat jedno od najhranjivijih vrsta povrća na svijetu u Hrvatskoj se komercijalno počeo uzgajati tek prije šest godina i to na Ergeli Višnjica kod Slatine. Ante Grizelj iz Jakšića ovo je povrće počeo uzgajati prije pet godina kada je saznao da je ono ujedno i lijek za njegovu bolest – dijabetes, odnosno da izvrsno regulira razinu šećera u krvi. –Ispostavilo se da je točno. Iako sam već bio na inzulinu kada sam ga počeo jesti, sada dajem manje doze, a šećer mi je u normali. Čuo sam da se jedan čovjek i izliječio. Za dijabetičare je najbolje da ga jedu sirovog. Dvije žličice izribanog batata stavi se u jedan jogurt i to je to – kaže Ante koji batat zajedno s obitelji konzumira na različite načine.

Dodaje da su u kuhinji batat zamijenili s krumpirom te da ga ljudi inače zovu slatki krumpir zbog sličnosti s tom biljkom iako on s njome nema nikakve veze. Uopće ne pripadaju istoj porodici biljaka. Batat dolazi iz botaničke porodice slakova.

-Sadi se u isto vrijeme kada i krumpir, krajem travnja i početkom svibnja, ali se razmnožava na sasvim drugačiji način. On se proizvodi iz rasade koju nabavljam na Ergeli Višnjica, a nešto rasade i sam proizvodim. Inače u toplijim krajevima se sadi kao krumpir ali kod nas se tako ne može saditi jer nema dovoljno toplih mjeseci. Proizvodnja rasade nije ni malo laka jer se moraju osigurati odgovarajući uvjeti, temperatura i vlaga. Ako želimo dobiti rasadu već poslije Nove godine batat stavljamo na sobnu temperaturu dok iz njega ne potjeruju izdanci koji se onda režu, umoče u hormon rasta te se pikiraju. Svako domaćinstvo bi za vlastite potrebe  moglo proizvesti potrebnu rasadu koja se nakon sadanje na njivi mora držati još oko mjesec dana pokrivena agril folijom dok vanjska temperatura ne bude dovoljno visoka – kaže Ante Grizelj.

Što se tiče samog uzgoja batat nije zahtjevan, a osim toga to je jedna od rijetkih poljoprivrednih kultura koja ne zahtjeva nikakvo tretiranje herbicidima i insekticidima. Uzgajivači jedino mogu imati problema zbog napada miševa koje privlači slatki okus batata.  -Da bi to izbjegli malo ranije ga sadimo, a samim time ranije ga i vadimo dok još nema najezde miševa, obično je to već krajem kolovoza ili početkom rujna. Uglavnom vađenje iz zemlje treba se obaviti do pojave prvih mrazeva – kaže Ante dodajući da se batat drugačije skladišti od krumpira. To mora biti u prostoriji koja se može dosta provjetravati te u kojoj temperatura ne smije biti ispod 10 stupnjeva. Nakon vađenja dva dana batat  mora biti na temperaturi od 30 stupnjeva Celzijevih uz relativnu vlažnost zraka od 80 posto kako bi na njemu zarasle sve rane nastale prilikom vađenja te kako ne bi trunuo. S 300 komada rasade po čemu je ova  obitelj najveći proizvođač batata u Požeštini očekuje urod od 500 do 600 kilograma. Dio će prodati na kućnom pragu i to po cijeni od 10 kuna po kilogramu što je vrlo povoljno s obzirom da se u trgovačkim centrima prodaje po 15 kuna.

Supruga Marija otkrila nam je da se batat kuha vrlo kratko, dovoljno mu je 10 do 15 minuta, a njezina obitelj posebno ga voli paniranog. –Stavljam ga gotovo u sva variva kao što su mahune, grašak i slično i to pred kraj kuhanja, a pripremam jela i samo od batata. I njegovo lišće je također ukusno. Bere se mlado lišće koje se priprema kao špinat, a znam ga nasjeckati i u krumpir salatu – objasnila je Marija Grizelj.

Batat koji je porijeklom iz Srednje Amerike je veoma bogat beta-karotenom koji mu daje karakterističnu žutu ili narančastu boju te bjelančevinama pohranjene u korijenu koje pružaju snažnu antioksidativnu zaštitu. Ima škrobast, sladak okus. Meso batata može biti od bijele preko žute do narančaste boje. Boja kore može biti bijela, žuta, narančasta, crvena ili ljubičasta. Pored toga što je velik je izvor vitamina A isto tako je dobar izvor vitamina C i E. Zahvaljujući dijetalnim vlaknima ima nizak glikemički index čime pomaže ljudima s dijabetesom da stabiliziraju razinu šećera u krvi. Gotovo da ne sadrži masti.

( v.p. i a.t.)

POŽEGA – Svi smo pratili naše rukometaše na Olimpijadi u Londonu, a posebno našeg Požežanina Marka Kopljara, koji se s Olimpijade vratio sa brončanom medaljom. Dočekali smo i njegov dolazak u Požegu, a svečani prijem za našeg olimpijca upriličio je požeški gradonačelnik Zdravko Ronko u gradskoj vijećnici.

Dočekali su ga i čestitali u ime RK Požega Rudolf Maček, Požeškog sportskog saveza Željko Mitrović i trener koji ga je trenirao u njegovim početcima Zlatko Kraker, a naravno i mnoštvo djece na ulazu koji su strpljivo čekali autogram i mogućnost fotografiranja s Markom.

- Svi smo imali snove kao djeca, ali nisam vjerovao da će mi se većina njih i ostvariti. To je neopisivo iskustvo. Bio sam uzbuđen kao malo dijete - rekao je Marko Kopljar, govoreći o svojim impresijama s Olimpijade, koji je gradonačelniku darovao jednu rukometnu loptu s kojom se igralo na Olimpijskim igrama u Londonu.

MINISTARSTVO ZDRAVLJA UKINULO KAZNU PAKRAČKOJ BOLNICI  -

PAKRAC -  Novi ravnatelj pakračke bolnice Krunoslav Kelemen ovo ljeto provodi radno pripremajući sa suradnicima reorganizaciju te ustanove. Istovremeno, Ministarstvo zdravlja ukinulo je bolnici kaznu. Podsjetimo, nakon nekoliko obavljenih nadzora u bolnici, zbog uočenih propusta, Ministarstvo je u lipnju zatražilo od Upravnog vijeća da dr. Ivana Marijanovića razriješi dužnosti ravnatelja te je kaznilo bolnicu. Nakon toga ravnatelj je sam podnio ostavku. Prije manje od mjesec dana za novog je ravnatelja izabran Krunoslav Kelemen nakon čega je ministarstvo povuklo kaznu. - Prema toj kazni trebali smo ostati bez jedan posto novca koji dobivamo iz ministarstva što bi do kraja godine iznosilo 250 tisuća kuna. To je za ovako malu bolnicu puno. Sada su nam obećali vratiti i novac za prošli mjesec koji su nam već odbili – kazao je Kelemen.

Nakon izbora, Upravno vijeće je pred novog ravnatelja postavilo dva osnovna zadatka, otkloniti nepravilnosti uočene prilikom obavljenog nadzora i kadrovski se ekipirati. Tako je u pripremi nova organizacija bolnice koja predviđa i uvođenje novog odjela palijativne skrbi. Kad bude gotov, prijedlog reorganizacije bit će poslan na usklađivanje u Ministarstvo zdravlja i HZZO. - Zbog odlaska u mirovinu ili u druge bolnice mi smo ostali bez dijela liječnika i hitno nam trebaju četiri za čije zapošljavanje sam već zatražio suglasnost Ministarstva. Nedostaju nam kirurg, anesteziolog, oftamolog i neurolog. Trebat ćemo i medicinske sestre jer unazad godinu dana nismo dobivali suglasnost za zapošljavanje a nekima je u međuvremenu istekao ugovor – dodao je Kelemen. O svim promjenama u bolnici ravnatelj Kelemen bi trebao razgovarati na sastanku u ministarstvu ovog mjeseca.

Inače, nakon preuzimanja dužnosti novi je ravnatelj predložio i izabrao svoje najbliže suradnike pa je tako dr. Nenad Pejić postao zamjenik ravnatelja, dr. Alen Dumančić pomoćnik za kvalitetu a medicinska sestra Ljerka Švajghart je imenovana pomoćnicom ravnatelja za sestrinstvo.   (vm)

NA PAKRAČKO-LIPIČKOM PODRUČJU INTENZIVNO SE ČISTE ZAPUŠTENI BUNAREVI A PREDNOST IMAJU POVRATNICI I IZBJEGLICE  -

PAKRAC / LIPIK - Već neko vrijeme Krunoslav Slivar i Vjenceslav Pigl među najtraženijima su osobama na pakračko-lipičkom području i za njihove usluge postoji lista čekanja. Oni se naime, bave rijetkim, ali sve traženijim poslom čišćenja bunara što je organizirano preko Crvenog križa. Prednost pritom imaju sela u kojima žive povratnici i izbjeglice, kao i oni bunari s kojih više ljudi nosi vodu. Nestrpljivo ih ovog ljeta očekuju i u Donjim Grahovljanima. - U selu ima pet nastanjenih kuća a u njima su sve stari ljudi. Najmlađih je nas nekoliko koji smo prešli 60 godina, nekima je i 80. Imamo dva bunara koja nisu čišćena od rata do sada, ovako stari, moramo na izvor do kojega ima kilometar hoda – požalio se Mile Prodanović.

Osim na užem području Lipika i Pakraca, Slivar i Pigl su čistili bunare u Donjoj i Gornjoj Obriježi, Prekopakri, Velikim i Malim Budićima i još nekim naseljima – U bunarima pronalazimo različitih stvari a prosto je nevjerojatno da su u njih bacali građevinski materijal nakon obnove. Valjda su pretpostavljali da se više nikada neće koristiti. Česte su i lešine uginulih životinja a u Derezi smo pronašli i dva ljudska leša o čemu smo odmah obavijestili policiju. Preuzela ih je potom ekipa pukovnika Grujića – kazao je Slivar.

Bunari u udaljenijim selima, posebno na području gdje su vođene borbe, nerijetko su spremište za razne vrste mina, granata i streljiva no, o toj opasnosti nerado se govori. - Za svaki silazak u bunar pripremamo se kao da idemo u minsko polje no, za taj smo se posao odlučili i čemu se žaliti – dodao je Slivar. Da bi se pripremilo čišćenje bunara i obavio posao potrebno je oko 3 sata pa u jednom danu Slivar i Pigl očiste dva bunara. Zanimljivo je da njihove usluge sve više traže i građani koji su imali svoje bunare a priključili su se na gradski vodovod jer se nadaju kako bi im oni u vrijeme suše i mogućih redukcija mogli dobro doći. Čišćenje bunara za povratnike, izbjeglice i one koji nemaju vodovod je besplatno a sve troškove podmiruje HCK. Građani koji žele da im se očisti bunar stoga se i trebaju javiti pakračkom Crvenom križu.     (vm)

ZA 150 DJELATNIKA OSIGURAN POSAO U DVIJE NOVE TVRTKE  -

PLETERNICA – Vlasnik tvrtke Tofrado d.o.o. iz Pleternice Franjo Lucić sazvao je tiskovnu konferenciju na kojoj je javnosti priopćio da je odlukom Trgovačkog suda u Slav. Brodu otvoren stečaj te pojasnio sve okolnosti koje su dovele do toga, ali i demantirao brojne dezinformacije koje kruže o tome da su djelatnici ostali bez posla.

- Tvrtka koja je osnovana 1991. godine zapošljavala je od 150-200 djelatnika, a poslovala je  do 30.11.2011. god, kada dolazi do blokade – kaže Franjo Lucić, do tada kao stabilna tvrtka i nije nikada bila blokirana, sa prihodima od 120 milijuna kuna, koja je još 2008. uložila u razvoj proizvodnje 25 milijuna kuna, no onda dolazi svjetska kriza i recesija u kojoj je tvrtka Tofrado nastradala.

Kako je rasla svjetska kriza tako su se gomilali i problemi u tvrtki Tofrado koja je proizvodila i prodavala građevni materijal, a gradnja i tvrtke građevinskog sektora su stale sa radom, pojašnjava Lucić. Drugi udarac došao je sa problemima u drvnoj industriji, jer čak dva pogona u Tofradu bavila su se primarnom preradom drveta, a kriza nastala u vinarstvu pred Tofrado kao velikog proizvođača drvenih bačvi za vino stavila je problem plasmana proizvedenih bačvi.

- Od 01.12. prošle godine formirane su dvije nove tvrtke, prva Elvio s talijanskim partnerom i druga Tofrado trgovina u kojima je zaposleno svih 150 djelatnika. Nitko od djelatnika nije ostao bez posla, da su uredno svima isplaćeni osobni dohodci i doprinosi za 2011. god. Do danas su izvršena i sva plaćanja do 90% svih dobavljača. To je bitno jer u ovim teškim vremenima zatvoriti 90% dobavljača je puno. Ostale su samo obveze prema dvije poslovne banke, koje imaju osiguranje u nekretninama Tofrada. Naša obveza je bila pokrenuti stečaj i ja kao vlasnik sam to učinio – istakao je Franjo Lucić, očekujući da će prolaskom krize i novim tvrtkama krenuti bolje poslovanje, posebno što tvrtka Elvio već sada svu proizvodnju izvodi u potpunosti. - Ja sam kao vlasnik najveći gubitnik u ovom slučaju, no ja sam to sam sa sobom rasčistio i razmišljam da izvršim što više svojih obveza. Zadovoljan sam što prema zaposlenicima nemam nikakvih obveza – dodao je Lucić.

IGRAČ NK KAMEN VETOVO  -

Nekadašnji igrač Kamena iz Vetova, a dosadašnji Mladosti iz Cernika potpisao je profesionalni ugovor na 3 godine za Cibaliu iz Vinkovaca. - Nakon što je Josip proveo šest dana na probi, te odigrao dvije utakmice protiv slovenskog prvoligaša Luke Koper i Slobode iz Tuzle na 21. Memorijalnom turniru Zvonko Mikolčević u Ruščici, te zadovoljio stručni stožer i trenera Cibalije Samira Toplaka potpisan je ugovor. Sad je na njemu da se dokaže, jer igrao je i protiv prvoligaške mađarske momčadi Lombard Papa koju su pobijedili s 3:1. Prvenstvo u 1. HNL kreće već 21. srpnja kada u Vinkovce dolazi Slaven Belupo – istakao je otac i njegov trener u Kamenu iz Vetova, Stipo Martinović.

Njegov put nije bio lagan, igrao je za Eminovce, Jakšić, Kamen iz Vetova. Prije dvije godine bio je na probi u Slaviji iz Pleternice, ali nije zadovoljio trenerove kriterije, te je otpušten kao neperspektivan. Međutim uporni Josip potpisao je za Mladost iz Cernika, gdje je pružio odlične igre, pa je sada izborio prigodu da u Cibaliji dokaže svoju pravu vrijednost i potencijal.

- Samo da ga mimoiđu ozljede, nadam se da će uspjeti, makar će trebati vremena da se nametne i aklimatizira u novoj sredini. Najvažnije da se uklopi u koncepciju igre Vinkovčana, te da izbori mjesto u prvoj postavi, tek onda će moći pružiti puni učinak i pokazati svoju pravu igračku vrijednost i kvalitetu. Sigurno sa svoje 22 godine treba još puno poraditi da napravi karijeru, što je svakom nogometašu san i primarni cilj. Sad je tek na početku, a puno stvari se treba posložiti da se uspije kao nogometaš. Makar uz sve nogometno znanje, moraš imati i dozu „sreće“ da ostvariš svoje želje – dodaje Stipo Martinović.

U Cibaliji igra još jedan mladi nogometaš, Matej Mitrović iz Lukača koji je došao iz Papuka, te je uspješno igrao za mladu reprezentaciju Hrvatske U-19, na nedavno završenom Evropskom prvenstvu u Estoniji, gdje su izborili plasman na Svjetsko prvenstvo 2014. godine“.

NK Kamen se oslanja samo na svoje snage

Zamolili smo trenera Kamena iz Vetova Stipu Martinovića da nam kaže što očekuje od svoje momčadi u sljedećoj sezoni: - Najvažniji nam je ostanak u ligi, a krajnji domet nam je sredina ljestvice. Moram istaknuti da ćemo se i u predstojećem sezoni prvenstveno oslanjati na vlastite mlađe snage (juniore), kao i u protekloj sezoni. Isti su zauzeli izvrsno drugo mjesto iza dominantnih i neprikosnovenih juniora Papuka iz Velike. Od te juniorske ekipe koju trenira i vodi igrač David Jolić uzet ću za seniorski sastav Marka Kljajića-Gene koji mi je bio najbolji juniorski strijelac, te Danijela Jukića. Oni su izlazno godište i nemaju pravo više igrati za juniore. Osim njih od sadašnjih juniora računam još na Juricu Kljajića, Antu Martinovića, Petra Zlatkovića, Andreja Botičkog i vratar Tonija Hercega. Mladi Filip Jakobović na koga sam računao prešao je u Papuk iz Velike. Sve u svemu na mladim nogometašima je da se nametnu, te da maksimalno iskoriste datu prigodu. Treba samo imati volje i ambicije, te vjerovati da se može uvijek bolje. Jer bez napornog rada (treniranja) i odricanja ne možete uspjeti, a da naši igrači ipak mogu zaigrati i u jačim sredinama, najbolji je dokaz mladog Mateja Mitrovića i Josipa Martinovića - kaže na kraju trener Stipo Martinović.

Jo.B.      

NAJAVLJENA MANIFESTACIJA "PJESMOM KROZ SLAVONIJU"  -

BRESTOVAC - Kao i ranijih godina sredinom kolovoza ovo mjesto će biti domaćin Revije tamburaške glazbe "Pjesmom kroz Slavoniju" koju organizira udruga "Požeška zlatna dolina", a pokrovitelj je općina Brestovac. Četvrta po redu priredba bit će u nedjelju 12. kolovoza od 20 sati u dvorištu brestovačkog Vatrogasnog doma, a okupit će brojna imena naše tamburaške scene. Tako se očekuje nastup dvadesetak tamburaških sastava i vokalnih solista iz cijele Slavonije pa će ova priredba biti dobar uvod u požeški Glazbeni festival Slavonije pokraj kolovoza i početkom rujna.

- Dogovoren je nastup gosta večeri Stjepana Jeršeka Štefa, solista Ane Baketarić, Stjepana Japarića, Sanje Krnić i drugih, kao i niz tamburaških sastava među kojima su Zvona i Slavonski san iz Đakova, Garavuše, Bekrije, Castrrum, Da capo i mnogi drugi - ističe Stjepan Andrić, predsjednik udruge "Požeška zlatna dolina".

Organizatori uz pomoć brojnih sponzora pripremaju bogatu ugostiteljsku ponudu domaćih specijaliteta, a program će voditi Boris Benčić.      (T)

KVALITETNIJA VODOOPSKRBA ZA STANOVNIKE JAKŠIČKOG KRAJA  -

JAKŠIĆ – Proteklog tjedna nastavljeni su radovi na gradnji magistralnog cjevovoda – C2, Eminovci-Svetinja-Bertelovci-Jakšić, koji se financira sredstvima Hrvatskih voda i proračuna općine Jakšić u suradnji s komunalnim poduzećem Tekija d.o.o.

- Završetkom gradnje ovog cjevovoda osigurat će se kvalitetna vodoopskrba mještana naselja Svetinja i Bertelovci, a ujedno će se poboljšati vodoopskrba naselja Jakšić – istakao je načelnik općine Ivica Kovačević.

Ukupna vrijednost cjelokupnog projekta je oko 1,3 mil. kuna, izvođač radova je tvrtka Gradex&Co. iz Zaboka.

UDRUGA ZA SPORT I REKREACIJU GRBAVICA PLETERNICA  -

PLETERNICA – Sada već tradicionalno po 10. puta Udruga za sport i rekreaciju Grbavica iz Pleterničke ulice Eugena Podupskog organizirala je Memorijalni malonogometni turnir u sjećanje na poginulog branitelja Predraga Marketanovića, dečka iz ulice. On je poginuo 1992. godine kao 22-godišnjak, pripadnik Tigrova na Dubrovačkom ratištu. Prije turnira svi su zajedno s obitelji položili cvijeće na pleterničkom groblju na grob Predraga Marketanovića.

- Početni udarac na otvorenju turnira ispucao je njegov sin Hrvoje, koji je rođen nakon pogibije oca. Na turniru se natjecalo 15 ekipa - istakao je predsjednik Udruge Drago Samardžija. U finalnim utakmicama koje su odigrane već pred kraj dana prvo mjesto osvojila je ekipa „Ulica dr. M. Budaka“ Pleternica, koja je pobijedila s 1:0 ekipu „Grincajg“ iz Pleternice koja je osvojila drugo mjesto. Treće mjesto izborila je ekipa „SMC Dederi“ iz Buka prošlogodišnji pobjednici koji su u borbi za 3. mjesto pobijedili ekipu „Djedina Rijeka“ s 4:3.

U pauzi između utakmica upriličeno je i povlačenje užeta za sve ekipe, što je izazvalo posebno veliku pozornost svih gledatelja i burno navijanje. Nakon međusobnih povlačenja na kraju je premoćno sve prevukla domaća ekipa Grbavica, koji su i inače bili dvostruko teži na vagi od ostalih ekipa.

UDRUGA "VRIJEME JE ZA POŽEGU" PREDLAŽE  -

POŽEGA – Članovi Udruge „Vrijeme je za Požegu“ na svojoj tiskovnoj konferenciji istakli su potrebu ugradnje energetski učinkovite javne rasvjete u gradu Požegi, koja neće svjetlosno onečišćavati okoliš.

Neophodno je izmijeniti ne ekološku rasvjetu sa ekološkom koja ne utječe na biološku raznolikost, koja ne vrši rasipanje i preko 30% svjetlosti i što je najvažnije koja usmjerava svoje svjetlo na površinu koju treba osvijetliti. Nedopustivo je da u 2012. God., još uvijek imamo rasvjetnih žarulja sa živom i tražimo da se što hitnije i posljednja zamijeni, te da se zamijene sva rasvjetna tijela u obliku kugle koja su u nekim zemljama već danas zabranjena za upotrebu – kaže predsjednik udruge Nino Smolčić.

Neke od načina reguliranja i upravljanja javnom rasvjetom koja bi na taj način učinkoviti osvjetljavala kad treba, štedjela kad nema potrebe za rasvjetom, a time i smanjila svjetlosno onečišćenje predložio je Marijan Živković, profesor na Tehničkoj školi, koji je o tome pripremio i prezentaciju za javnost.