U četvrtak, 16. veljače 2017. godine, oko 6 sati u naselju na kutjevačkom području zapalila se obiteljska kuća u vlasništvu 69-godišnjaka uslijed pregrijavanja električnih vodova koji su nestručno spojeni na glavni vod prije  brojila.

 Isti dan tijekom poslijepodneva temeljem naloga Županijskog suda u Slavonskom Brodu pretražena je opožarena građevina  i još jedna obiteljska kuća na kutjevačkom području koje je koristio 33-godišnjak i tom prilikom je u podrumu jedne od kuća pronađena prostorija s opremom za unutarnji uzgoj cannabis marihuane (lampe, tajmeri, ventilatori i dr.) te 53 stabljike cannabis marihuane visine od 50 do 90 centimetara i dvije puške. U obje kuće pronađena je i veća količina raznog streljiva.

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 33-godišnjakom utvrđeno je da ga se sumnjiči za kazneno djelo iz čl. 190. Kaznenog zakona „Neovlaštena proizvodnja i promet drogama“ i iz čl. 331. „Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari“, a u vezi krađe električne energije kriminalističko istraživanje se nastavlja, stoji u priopćenju PU Požeško-slavonske. 

Četiri slavonske županije svrstane su u najnižu kategoriju bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku

Prema podacima koji je objavio Državni zavod za statistiku, BDP je iznosio 43.145 kuna po stanovniku u Virovitičko-podravskoj županiji i ujedno je najniži u Hrvatskoj. Slijedi Brodsko-posavska županija s 43.191 kune po stanovniku, Požeško-slavonska županija s 44.458 kuna, te Vukovarsko-srijemska županija s BDP-om od 44.993 kune po stanovniku. Najbolje su Primorsko–goranska županija s 95.743 kune, Istarska županija s 97.083 kune te grad Zagreb sa 136.640 kuna po glavi stanovnika. Tako stanovnik Požeško-slavonske županije ima tek 33% od stanovnika grada Zagreba.

U posljednjih šest godina broj stanovnika Hrvatske smanjen je za 300 tisuća stanovnika, što zbog ekonomske migracije, što zbog negativnog prirodnog prirasta, što se svakako odnosi i na produktivnost županija, piše o tome Glas Slavonije.

Na razini cijele Hrvatske bruto domaći proizvod po stanovniku je u 2014. godini iznosio 77.456 kuna. Pri tome je zagrebački bio čak 76 posto veći od državnog prosjeka, a iznad prosjeka još su Istarska (26 posto više) te Primorsko-goranska s 23 posto više od prosjeka.

Požeško-slavonska županija je po BDP-u na 57,4 posto hrvatskog prosjeka, Brodsko-posavska na 55,8, Osječko-baranjska županija na 79,2, Vukovarsko-srijemska na 58,1 posto, a Virovitičko-podravska županija na 55,7 državnog prosjeka.

Prosječni BDP po stanovniku pet slavonskih županija iznosi dakle 47.433 kune i manji je za čak 87.207 kuna po stanovniku u odnosu na Zagreb.

ZAGREB - Udruga Sigurnost u prometu (SUP), u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, organizirala je okrugli stol naziva ''Aktualno stanje sigurnosti cestovnog prometa''. U 2016. je prema podacima MUP-a bilo 32.757 prometnih nesreća, što je za 186 više u odnosu na 2015. Poginulo je 307 osoba, što je za 41 manje u odnosu na 2015. Zabilježeno je i povećanje smrtnog stradavanja pješaka, putnika na motociklima i u teretnim vozilima, a svi ostali trendovi su u opadanju.

- Nakon pozitivnog trenda smanjenja broja smrtno stradalih osoba od 2011. do 2014. godine u 2015. godini došlo je do značajnog pogoršanja stanja (348 poginulih), a 2016. broj poginulih u prometnim nesrećama identičan je onom iz 2014. (307) što ukazuje na stagnaciju, odnosno izostanak nastavka pozitivnog višegodišnjeg trenda smanjenja broja smrtno stradalih, čulo se na okruglom stolu.

Do 2020. potrebno značajno smanjiti stradavanja

Najviše je osoba stradalo prilikom sudara iz vozila iz suprotnog smjera i slijetanja vozila s ceste, što čini više od polovice nesreća. Nedopuštena brzina i dalje je ključan problem kod okolnosti prometnih nesreća. Prioritetan cilj je sukladno spomenutom Nacionalnom programu smanjenje broja poginulih osoba za 50 posto. Broj poginulih u prometnim nesrećama 2020. u RH ne smije biti veći od 213 poginulih, ističu iz MUP-a.

Hrvatska po sigurnosti među najgorima

U periodu 2010. do 2015. broj poginulih na cestama smanjen je za 15 posto. S 51.5 poginulih na milijun stanovnika Europa je najsigurnija regija svijeta. Za usporedbu, u SAD-u je broj poginulih na milijun stanovnika 106, a svjetski je prosjek 174. Troškovi društvene zajednice vezano uz prometne nesreće na nivou EU procjenjuju se na više od 100 milijardi eura. Najmanji broj poginulih na milijun stanovnika imaju Švedska (27), Nizozemska (28) i Velika Britanija (29), dok je najviše poginulih u Rumunjskoj (95), Bugarskoj (95), Latviji (94) i Hrvatskoj (82). Akcijski plan EU kaže da se godišnje broj poginulih mora smanjivati za 6.7 posto – naglasio je Lisicin iz SUP-a.

Europsko vijeće za sigurnost prometa je objavilo podatke o poginulima u prometu u europskim metropolama. Nažalost, Zagreb je na posljednjem mjestu s najviše poginulih (6) na 100.000 stanovnika. Najsigurnija metropola je Stockholm (0,7 poginulih) a slijede Beč (1,1), Berlin (1,2) i Dublin (1,2). Među najlošije rangiranim su još i Rim (4,8) i Nikozija (4,6). Ovi podaci upućuju na zaključak kako je šest puta veća vjerojatnost fatalnog stradavanja u Zagrebu nego u Stockholmu.

442.267 neispravnih automobila, prosječna starost 13.76 godina

Starost hrvatskog voznog parka za sva vozila u prošloj je godini iznosila 13.76 godina, a za osobne automobile 12.76 godina. Negativan trend porasta prosječne starosti vozila u stalnom je porastu, pogotovo od 2013. godine tj. ulaska Hrvatske u EU, što zahtjeva poduzimanje dodatnih mjera. Više od 2 milijuna vozila u prošloj je godini bilo na tehničkom pregledu. Od toga je 442.267 bilo tehnički neispravnih, najčešći razlozi neispravnosti su sustavi za kočenje i osvjetljenja koji čine polovicu. Imali smo i 140.009 novih registracija, ali je od toga 76.079 rabljenih od čega je značajna brojka starijih od 10 godina.

Eksterni gubici iznose oko 8 milijardi kuna

Prema izvješću iz 2011. koje obuhvaća 27 zemalja EU, te Norvešku i Švicarsku eksterni troškovi prometa čine 4 posto ukupnog BDP-a. Prometnom se nesrećom stvaraju i eksterni troškovi, a oni godišnje mogu činiti do 5 posto BDP-a. Da bi se to izbjeglo, treba poraditi na kvalitetnijoj prometnoj infrastrukturi. Eksterni gubitci u Hrvatskoj, iznose oko 8 milijardi kuna za 2016. godinu.

Potrebno je provesti analizu dosadašnjeg provođenja i efekata mjera za poboljšanje sigurnosti cestovnog prometa, treba vršiti pritisak na zakonodavce i političare, a policija treba povećati broj kontrola, te pooštriti penalizaciju prekršaja i kaznenih djela u prometu. Potrebna je veća medijska podrška s temama prometne preventive, kao i organiziranje besplatnih edukacija sudionika prometa. U cilju rješavanja problema alkoholiziranosti, pogotovo mladih vozača, kontrolama alkoholiziranosti vozača u prometu na godišnjem nivou treba obuhvatiti minimalno 20 posto vozačke populacije. U objekte u kojima se konzumira alkohol treba postaviti fiksne alkotestere u svrhu samotestiranja vozača - zaključak je sudionika okruglog stola.

Unose li naša djeca previše soli u organizam?

Idealna prehrana djece – raznolikost uz ograničen dnevni unos soli i šećera

Slijedeći međunarodne preporuke i nacionalne smjernice na kojima se temelje „Prehrambeni standardi za planiranje prehrane u dječjim vrtićima“ te „Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama“ Republike Hrvatske, prehrana djeteta u rastu i razvoju treba biti raznolika sa zastupljenim svim namirnicama. To uključuje žitarice, povrće, voće, meso, ribu, kvalitetne masnoće te ostale proizvode životinjskog podrijetla poput jaja, mlijeka, fermentiranih mliječnih proizvoda i sl., a naglasak bi trebao biti na prehrani s ograničenim dnevnim unosom soli i šećera u organizam.

Preporučen unos soli ovisi o dobi

Preporučen dnevni unos soli u organizam ovisi o dobi djeteta: za djecu u dobi od 1 do 3 godine iznosi manje od 1,5 grama, za djecu od 4 do 6 godina 1,6 grama, za djecu od 7 do 13 godina 3,6 grama, a za adolescente od 14 do 18 godina 4 grama soli na dan.

Hrvatski građani u prosjeku dnevno unesu 11,6 grama kuhinjske soli, a što je dvostruko više od preporučenog dnevnog unosa koji iznosi 5 do 6 grama. Tijelo, naime, treba soli u malim količinama, tek oko 2 do 3 grama na dan, dok kod djece o unosu soli u organizam treba posebno voditi računa. Višak kuhinjske soli može uzrokovati mineralnu neravnotežu u tijelu jer natrij iz soli remeti ravnotežu kalija i kalcija - minerala iznimno bitnih za pravilan rast i razvoj djece. Upravo zato, uravnotežena prehrana važna je od najranijih dana.

Savjeti za smanjenje soli u pripremi hrane za djecu i adolescente:

• Osvijestite važnost smanjenja soli i razgovarajte o tome s djecom - nakon nekog vremena, hrana s manje soli bit će ukusnija jer će se bolje osjećati njen primarni okus.
• Čitajte deklaracije na proizvodima, provjerite oznaku usporedbe količine soli u različitim proizvodima hrane i pića te izaberite one s nižim udjelom soli.
• Pripremite hranu sami, kada god je to moguće.
• Ograničite količinu dodavanja soli u hranu prilikom kuhanja, pečenja ili za stolom.
• Začinite hranu raznim biljnim začinima (origano, bosiljak, majčina dušica i sl.) .
• Prednost uvijek dajte svježem ili smrznutom povrću.
• Kod konzerviranih namirnica uvijek ih prvo isperite.
• Odaberite nesoljene grickalice (kikiriki i sl.).
• Za sendviče uvijek birajte kruh, namaz i mesne nareske s manje soli, primjerice proizvodi poput PIK narezaka sa smanjenim udjelom soli odličan su odabir za pripremu obroka djeci.

Djetinjstvo i adolescencija su osjetljiva razdoblja u razvoju djece te zahtijevaju iznimno visoku nutritivnu kvalitetu hrane, jer su fiziološke potrebe za hranjivim tvarima relativno visoke u odnosu na energijske potrebe. Pravilna i uravnotežena prehrana stoga bi trebala imati prioritet u svakom vrtiću i školi, zbog pozitivnog utjecaja na dječje zdravlje kao i izravnog utjecaja na bolje usvajanje novih znanja i pozitivnih uspjeha u učenju.

Tekst pripremila: Eva Pavić, mag.spec., dipl.ing.

NAJAVLJENI DANI MATICE HRVATSKE POŽEGA 2017. -

POŽEGA – Od sljedećeg tjedna po treći put obnovljen požeški Ogranak Matice hrvatske uključuje su u manifestaciju Dani Matice hrvatske vrlo bogatim programom koji traje 14 dana, najavila je predsjednica ogranka dr. sc. Vesna Vlašić. Tradicionalno program obuhvaća razna događanja namijenjenog građanima, srednjoškolcima i kulturnoj javnosti.

- Započinjemo sa susretom s prof. dr. sc. Lahorkom Plejić Poje koja će održati u požeškoj Gimnaziji predavanje o Antunu Kanižliću. Susret se održava u ponedjeljak 20. veljače od 13 sati. Već 23. veljače od 19 sati na programu je značajan događaj, recital Skićući predjelima Cesarićeve i Peićeve duše, koji su pripremili i izvode članovi požeškog Ogranka MH, a bit će izveden u prostorima Caffe bara Mačak – istakla je predsjednica Vlašić.

Samo dan kasnije, 24. veljače od 18 sati u Knjižnici Gimnazije bit će upriličen susret s književnicom Ivanom Šojat, koja je upravo izdala novu knjigu pripovjedaka i o kojoj se puno govori. Godišnja Izvještajna skupština požeškog Ogranka MH je na programu 28. veljače od 18 sati u dvorani HGK ŽK Požega, a u nastavku od 19 sati održat će se predavanje Tomislava Šulja „Važnost stranih dragovoljaca u Domovinskom ratu“, kojem će nazočiti i dragovoljac Steve Gaunt koji je ostao živjeti u Hrvatskoj.

Predstavljanje knjige Damira Jelića „Deset zapovjedi božjih“ na programu su 3. ožujka od 19. sati u Dvorani sv. Terezije Avilske. Osim autora predstavljanju knjige nazočit će vlč. Antun Sent i fotograf Zvonimir Greber. Dan kasnije u subotu 04. ožujka od 11 sati održat će se predavanje dr. sc. Vesne Vlašić „Ispred ženskog zrcala – požeška snaha Hermina Tomić. U suradnji s Paneuropskom unijom 06. ožujka u 12 sati na povijesnoj lokaciji Sokolovca održat će se Povrat zvona fra Luke Ibrišimovića, koje je nestalo s te lokacije, ponovno se našlo i sada je obnovljeno. Istog dana u 18 sati održat će se i predstavljanje matičine tiskovine Hrvatska revija povodom obilježavanja 175. godina Matice hrvatske.

Tekst/foto: Vladimir Protić

NEUMOLJIVA STATISTIKA GOVORI DA NAS JE SVE MANJE -

POŽEGA – Neumoljivi statistički podatci govore da nas je sve manje, a u našoj maloj županiji ti trendovi su još vidljiviji. Nestaju čitavi razredi u svim školama, od osnovnih do srednjih, naša sela i zaseoci ostaju pusti, sve više kuća potpuno zatvorenih i pustih, čak i pitke vode trošimo manje nego prije nekoliko godina. Uz negativne demografske trendove, sve više ljudi, posebno mladih napuštaju našu sredinu, odlazeći trbuhom za kruhom, a ovim prostorima prijeti potpuna pustoš. Osim najmanjeg broj poroda u 2016. godini u požeškoj bolnici, sve više zabrinjava činjenica o velikom broju umrlih u Požeštini. Već pokazatelji za siječanj pokazuju da nas je iz dana u dan sve manje, čak neuobičajeno manje nego prijašnjih godina.

Naime, u siječnju ove godine, samo na području Požeštine, umrlo je 121 osoba. Da je situacija više nego zabrinjavajuća potvrđuje usporedba s brojem preminulih u siječnju 2016. godine. Tada je, naime umrlo 80 osoba, dakle 41 manje nego u prvom mjesecu 2017. godine.

U Velikoj je, uspoređujući siječanj 2016. s 2017. godinom u ovoj godini preminulo 16 osoba više. Iza Velike je Požega gdje je 13 umrlih više nego u siječnju 2016. Zabrinjavajuća je brojka i za područje grada Pleternice gdje je u 2017. preminulo 8 osoba više. Područje Brestovca je na istom dok je u Jakšiću ove godine umrlo četvero, a lani u siječnju nijedna osoba. Jedino Čaglin bilježi manji broj, jer je u siječnju 2016. umrlo devet, a ove godine u siječnju šest osoba.

Tekst: Vladimir Protić Foto: ilustracija

791 PODUZETNIK U RH SE BAVI PROIZVODNJOM KRUHA, SVJEŽIH PECIVA I KOLAČA -

POŽEGA – U Republici Hrvatskoj za djelatnost proizvodnje kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača registrirano je i poslovao 791 poduzetnik. Najviše ih je registrirano u gradu Zagrebu, ukupno 146, a najmanje u Požeško-slavonskoj županiji, samo 9. Iako cijela branša bilježi povećanje obima poslovanja i financijski rast od 5,7% u odnosu na prethodnu poslovnu godinu, preko 70% poduzetnika bilježi dobit u poslovanju, pekarski poduzetnici u Požeško-slavonskoj županiji bilježe gubitak od 31.000 kuna.

Najveći prihod u branši imao je Mlinar od 439 milijuna kuna, koji je i veliki izvoznik pekarskih proizvoda, a u grupi velikih su još Pan-Pek, Pekare Klara, PIK Rijeka, Babić pekare Split, Pekara Dubravica, Radnik Opatija, Bobis Split, Centar Škojo Osijek, Jedinstvo iz Istre. Pekarski proizvodi sve više se i uvoze, pa tako uvoz u 2016. godini iznosi 6,5 milijuna eura, a istovremeno izvoz od samo 678 tisuća eura. Tržište je preplavljeno stranim pekarskim proizvodima, posebice zamrznutih pekarskih proizvoda. U proizvodnji kruha sve više se uključuju trgovački lanci, koji organiziraju vlastitu proizvodnju, a istovremeno malim proizvođačima nameću niske cijene, traže velike rabate, a preferiraju jeftine proizvode iz uvoza.

Pekari se susreću i s povećanjem asortimana, traže se veliki broj različitih proizvoda, pa je nekada bilo dovoljno 10 proizvoda u pekarskoj prodavaonici, a danas takve prodavaonice bilježe i 100 različitih proizvoda, no taj povećani asortiman ne rezultira uvijek s povećanom prodajom.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

JEDAN POŽEŠKI PODRUM POSTAO IZNAJMLJENI LABORATORIJ -

POŽEGA - Sudeći po posljednja dva slučaja, dileri su za uzgoj droge odlučili angažirati “nadničare”. Šefovi narkodilerskog lanca vlasnicima i korisnicima kuća nabavljali bi opremu te materijal za sadnju i uzgoj marihuane i za to im pristojno plaćali, objavljuje Glas Slavonije.

To su i otkrili djelatnici Odjela za droge Policijske uprave požeško-slavonske, prijavivši kazneno trojicu muškaraca. Prema priopćenju Općinskog državnog odvjetništva Požega, njihovi su djelatnici ispitali 48-godišnjaka i dvojicu 46-godišnjaka, nakon čega su za njih predložili određivanje istražnog zatvora zbog uzgoja marihuane. Sudac istrage Županijskog suda u Slavonskom Brodu taj je prijedlog odbio, no odvjetništvo je na tu odluku najavilo žalbu. Pri istrazi je pronađeno 11 kilograma marihuane.

Pedantna poljoprivreda

Odvjetništvo sumnjiči 48-godišnjaka i jednog 46-godišnjaka da su tijekom ožujka 2016. godine po prethodnom zajedničkom dogovoru napravili adaptaciju zidova, stolarije, električnih instalacija i dovoda vode u podrumu obiteljske kuće u vlasništvu trećeosumnjičenog 46-godišnjaka. Nakon toga prva dvojica nabavila su sjemenke indijske konoplje te opremu i materijal potreban za sadnju i njezin uzgoj. Odvjetništvo ih sumnjiči da su zajedno zasadili 90 sjemenki za koje se trećeosumnjičenik, pod nadzorom i uputama prve dvojice, redovito brinuo tako da je kontrolirao temperaturu zraka, dotok vode, kiselost tla, prihranu umjetnim gnojivom.

- Na opisan način uzgojili su 90 stabljika indijske konoplje visine 140 - 150 cm čije listove su prva dvojica osumnjičenika porezala i s pomoću ventilatora i radijatora osušila, a trećeosumnjičenik je miješao ubrano lišće i cvjetne vrhove. Osnovano se sumnja da su prva dvojica osumnjičenika za korištenje prostora i nadzor nad uzgojem biljaka isplatila trećeosumnjičeniku naknadu u iznosu od 15.000 kuna te da su prodala ubrano i osušeno lišće i cvjetne vrhove - navodi se u priopćenju Općinskog državnog odvjetništva u Požegi.

Droga za Njemačku

Slično priopćenje odaslao je i Uskok koji je zbog proizvodnje i prodaje marihuane pokrenuo istragu protiv četvorice Hrvata (u dobi od 37, 27, 26 i 42 godine) te 32-godišnjeg srpskog državljanina. Uskok sumnjiči 37-godišnjaka da je od kraja prošle do 10. veljače ove godine u Zagrebu povezao ostalu trojicu radi kontinuirane proizvodnje i skladištenja većih količina marihuane te njezina krijumčarenja i prodaje na području Njemačke. Nakon što su 37-godišnjak i 27-godišnjak unajmili obiteljsku kuću u kojoj su postavili improvizirani laboratorij, za uzgoj, branje i pakiranje marihuane angažirali su 42-godišnjaka i 32-godišnjaka. Za to je toj dvojici 37-godišnjak mjesečno plaćao po 1000 eura.

Prema uputama 37-godišnjaka, 27-godišnjak je angažirao 26-godišnjaka koji je unajmljenim automobilima, u kojima su okrivljenici skrivali drogu u paketima od po 500 grama, krijumčario marihuanu u Njemačku. Tamo ju je, prema uputama 37-godišnjaka i 27-godišnjaka, predavao prethodno dogovorenim kupcima. Kod okrivljenika je pronađeno i oduzeto ukupno 20,28 kilograma marihuane, 522 stabljike konoplje, 2,06 kilograma praškaste tvari bijele boje, dvije vage za precizno mjerenje i razna tehnička sredstva za indoor uzgoj marihuane. Uskok je sucu istrage Županijskog suda u Zagrebu predložio određivanje istražnog zatvora, navodi Glas Slavonije istražujući temu.

Pronađeno 11 kilograma osušenog lišća marihuane

Dvojicu 46-godišnjaka i 48-godišnjaka odvjetništvo sumnjiči i da su sredinom listopada prošle godine zasadili 110 sjemenki indijske konoplje, a da se trećeosumnjičenik za dogovorenu naknadu od 15.000 kuna brinuo oko uzgoja tako da je izraslo 110 stabljika visine 140-150 centimetara od kojih je kod trećeosumnjičenika pronađeno 550 grama osušenih cvjetnih vrhova te jedanaest kilograma osušenog lišća marihuane.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska/Glas Slavonije

OSIJEK - Festival kulenove seke koji po 3. puta organizira tjednik Kronika požeško-slavonska promovirao se na 14. Donjogradskoj kobasijadi, ocjenjivanju domaće slavonske kobasice u Osijeku i 8. ocjenjivanju kulenove seke u Osijeku. Udruga Donjogradski kobasičari, koja je organizator sa zadovoljstvom su prihvatili poziv da budu gosti 3. Festivala kulenove seke koji se održava 04. ožujka u Velikoj. Predsjedniku Udruge Damiru Lukaću, urednik tjednika Kronika požeško-slavonska, Vladimir Protić uručio je pozivnice za članove, ali i natjecatelje iz šireg područja Osijeka i Osječko baranjske županije.

Na kobasijadi je sudjelovalo 44 proizvođača slavonske kobasice, a na ocjenjivanje kulenovih seka prispjela su 24 uzorka. Ocjenjivačka komisija imala je dosta posla, jer su se od poslijepodnevnih sati do navečer ocjenjivale prvo tanke kobasice, pa onda kulenove seke.

Pozivnice za 3. Festival kulenove seke su sa zadovoljstvom prihvaćene, tako da se očekuje više natjecatelja iz tog dijela Slavonije.

Tekst/foto: Vladimir Protić 

IZBORNA SKUPŠTINA ZAJEDNICE ŽENA HDZ KATARINA ZRINSKI POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

POŽEGA – Svoju Redovnu i Izbornu skupštinu održala je Zajednica žena HDZ-a „Katarina Zrinska“ Požeško-slavonske županije u dvorani stranke, na kojoj su se okupile članice i izaslanice općinskih i gradskih organizacija Zajednice žena. Za predsjednicu je jednoglasno izabrana Anamarija Blažević iz Pakraca, inače gradonačelnica grada Pakraca i kandidatkinja na slijedećim lokalnim izborima u svibnju za gradonačelnicu. Izbornoj skupštini nazočili su predsjednik ŽO HDZ-a Franjo Lucić, župan Alojz Tomašević, zamjenik župana Ferdinand Troha, tajnik GO HDZ-a Požega Anto Brkić i predsjednik Drako Puljašić, te članica središnjeg odbora ZŽ Katarina Zrinski Antonija Jozić.

Novoizabrana predsjednica se zahvalila na povjerenju kojem joj je dano da vodi ovu organizaciju žena slijedeće četiri godine, koja nosi ime jedne heroine. – Zadaće i ciljevi zajednice žena HDZ-a su afirmirati ženu ne samo u političkom životu, nego isto tako i u gospodarskom, društvenom životu, ukazati na sve ono što žene danas muči i vidjeti kako napraviti i pokušati napraviti kao bi se žene osjećale ravnopravno u ovom društvu s muškarcima. Naš župan je jako ponosan što u svojoj županiji ima i dvije gradonačelnice, jer je i to dokaz da i žene mogu zauzeti jednu poziciju u političkom životu i raditi za svoje sredine. Svakako planiramo raditi i na humanitarnom radu koji je i do sada zauzimao veliku poziciju u radu Zajednice žena - istakla je novoizabrana predsjednica Anamarija Blažević.

Na skupštini su imenovane i članice Županijskog odbora: Marija Vuković, Davorka Ružička, Marijana Matijević, Dijana Adžijević, Ivana Pejnović, Nikolina Rezo – Lucić, Josipa Šojat, Anamarija Sikirić, Ljerka Marukić, Nikolina Nikolaš, Maja Sontaki i Davorka Rodić,te izabrane izaslanice za sabor Zajednice žena HDZ-a “Katarina Zrinski” koji će e održati 25. veljače u Zagrebu.

Marijana Matijević predsjednica ZŽ za grad Požegu

Prije Županijske skupštine svoje izborne skupštine održale su općinske i gradske organizacije ZŽ Katarina Zrinski. Za predsjednicu požeške ZŽ izabrana je Marijana Matijević, mlada profesorica povijesti koja je ukratko iznijela njihov plan. – Cilj je usavršiti, poraditi i bolje se organizirati na području društvenog i humanističkog rada, da pokažemo da smo jake, da pomognemo našem predsjedniku gradskog odbora i novoizabranoj predsjednici županijske Katarine Zrinske – istakla je Marijana Matijević, kojoj je podršku osobno dao i Darko Puljašić, predsjednik GO HDZ-a grada Požega.

Tekst/foto: Vladimir Protić