U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je 27. dan bez novooboljelih osoba, te od 22. travnja u županiji nema ni jedne potvrđene pozitivne osobe. U samoizolaciji se trenutno nalazi 264 osobe te je ukupno testirano 313 osoba.

Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio je četiri Odluke radi izvršenja mjera koje su planirane za prvu fazu, a koje će se primjenjivati od 27. travnja

Odluka o radnom vremenu i načinu rada djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19

Odluka o nužnim mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19

Odluka o odvijanju i načinu organizacije javnog prometa za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID – 19

Odluka o dopunama Odluke o posebnom načinu rada tržnice za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 

Temeljem nove odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, e-propusnice više nisu potrebne za kretanje unutar županije. Odluku pogledati ovdje.

Stožer civilne zaštite Požeško – slavonske županije donio je odluku i o individualnom sportskom ribolovu, možete je pogledati ovdje.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske u svrhu sprječavanja širenja zaraze novim korona virusom

Sustav e-propusnice dostupan je na adresi epropusnice.gov.hr te omogućuje građanima jednostavno slanje zahtjeva za izdavanje propusnica korištenjem usluga e-Građani i NIAS (Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav).

Detaljnije o e-propusnicama pročitajte ovdje, a ostale upute možete pronaći na web stranici Požeško-slavonske županije pod dokumentima.

Kontakti za sve upite – COVID-19, također pozivom na broj 113 svakim danom od 7 do 22 sata možete dobiti sve informacije o korona virusu.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, u dogovoru sa Stožerom za civilnu zaštitu Republike Hrvatske, moli hrvatske državljane, koji privremeno ili stalno žive i rade izvan zemlje, da do daljnjega odgode putovanja u Republiku Hrvatsku koja nisu nužna, kako bi se što manje izlagali i time smanjili rizik od zaraze korona virusom za sebe, vlastitu obitelj, ali i okolinu.

Ističemo kako svi oni koji se upute prema Hrvatskoj, s namjerom kratkotrajnog boravka, trebaju biti svjesni da se situacija u drugim državama mijenja te da određena pravila vezana uz prelazak graničnih prijelaza ili putovanja u zračnom prometu mogu biti bez prethodnih najava promijenjena, a što svakako može otežati ili onemogućiti povratke hrvatskih državljana u države u kojima žive i rade.

Skrećemo pozornost i na epidemiološke mjere u Hrvatskoj koje su uvedene za sve one koji ulaze na područje Republike Hrvatske iz drugih zemalja. Slijedom toga, bit će upoznati s mjerom obveznog smještaja u karantenu na razdoblje od 14 dana ili će morati provesti obveznu mjeru samoizolacije u razdoblju od 14 dana. 

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Dovršeno kriminalističko istraživanje otuđenja 124 stabla

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 62-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Cernika kojeg se sumnjiči da je u razdoblju od 1. listopada 2019. do 20. travnja 2020. u šumi u blizini mjesta Ivandol, posjekao i otuđio 124 stabla drveta bukve, graba, hrasta, cera i klena, a u vlasništvu „Hrvatskih šuma“. Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

Šumska krađa u Kuli

U razdoblju od 19. do 26. travnja 2020. u šumi u blizini mjesta Kula, nepoznati počinitelj (ili više njih) je posjekao i otuđio stabla u vlasništvu „Hrvatskih šuma“. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Pronašao protupješadijsku rasprskavajuću minu

U petak 24. travnja 2020. oko 18 sati u mjestu Skenderovci (kod Lipika), 55-godišnjak je prilikom čišćenja dvorišta pronašao jednu protupješadijsku rasprskavajuću minu za koju je utvrđeno da je zaostala iz Domovinskog rada i  koju je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i pohranio u prostorije policije do uništenja.

Požar na stambenom objektu i dva na otvorenom prostoru

U subotu 25. travnja 2020. tijekom dana u blizini mjesta Poljanska, na neutvrđeni način je došlo do požara na otvorenom prostoru u kojemu je izgorjela suha trava i nisko raslinje.

Istoga dana oko 20.45 sati u mjestu Poreč, u obiteljskoj kući u vlasništvu 56-godišnjaka zbog odbacivanja neugašenog opuška na suhu travu došlo je do zapaljenja suhe trave nakon čega se požar proširio na drvena ulazna vrata, a potom i na krovište kuće koje je nagorjelo. Slijedi daljnje utvrđivanje svih okolnosti navedenog požara.

U nedjelju 26. travnja 2020. oko 22 sata u blizini mjesta Kantrovci, na neutvrđeni način je došlo do požara na otvorenom prostoru u kojem je izgorjela suha trava i nisko raslinje.

U petak 24. travnja 2020. oko 8.50 sati u mjestu Komarovci u dvorištu obiteljske kuće, 48-godišnjak je pod vidnim utjecajem alkohola (odbio alkotest) prilikom postupanja omalovažavao i vrijeđao policijske službenike. Također je utvrđeno da je 48-godišnjak kršio i mjeru samoizolacije te je uz optužni prijedlog priveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Požegi gdje mu je određeno zadržavanje u zatvoru u Požegi u trajanju do 4. svibnja 2020, dok u svezi kršenja mjere samoizolacije slijedi obavijest o počinjenom prekršaju sanitarnom inspektoru.

U subotu 25. travnja 2020. oko 17 sati na državnoj cesti D-38 između mjesta Paka i Slobodna Vlast, 57-godišnji vozač koji je upravljao motociklom marke „Yamaha“, osječkih registarskih oznaka, zbog neprilagođene brzine i stanja ceste (zavoj) izgubio je nadzor nad vozilom te sletio u kanal gdje je došlo do prevrtanja motocikla. U prometnoj nesreći 57-godišnjak je lakše ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog. Također je utvrđeno da kod sebe nije posjedovao propusnicu za kretanje van svoje županije.

Ugrožavali promet

U nedjelju 27. travnja 2020. oko 2 sata u Požegi u Ulici kralja Zvonimira, policijski službenici su prilikom kontrole prometa zatekli 40-godišnjaka koji je pod utjecajem alkohola od 1,79 promila upravljao osobnim automobilom.

Istoga dana, oko 19.45 sati u mjestu Gradište, prilikom kontrole prometa zatečen je 55-godišnjak koji je upravljao osobnim automobilom pod utjecajem alkohola od 1,55 promila.

Oba počinitelja su smještena u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njih slijedi prekršajni nalog.

Stožer Civilne zaštite RH priopćio je danas, 26. travnja, na redovnoj tiskovnoj konferenciji u 14 sati, da u posljednjih 24 sata bilježimo samo 14 novo oboljelih osoba, što ukupno iznosi do sada 2.030 zaraženih osobe korona virusom u Hrvatskoj. Prosjek zaraženih je 51,26 godina a više od 53,7 posto su ženskog spola. Preminula je još jedna osoba u KBC Split, ukupno 55 osoba umrlo je od posljedica korona virusa u Hrvatskoj. Svi umrli su uglavnom s kroničkim i teškim pridruženim bolestima, te uglavnom starije osobe. Hrvatska ima jedan od nižih postotaka umrlih osoba sa korona virusom od EU država.

Stožer priopćuje da je ukupno testirano 31.622 osoba, 709 osoba testirana samo jučer. Trenutno je na respiratoru 23 bolesnik, a bilježimo i 69 novih osoba oporavljenih od bolesti, ukupno 1.103 osoba koje su se oporavile od korona virusa. Ukupno hospitaliziranih je 314 osoba zaraženih korona virusom, a 710 osoba se liječi kod kuće.

Ukupno je manje od 12 tisuća osoba u samoizolaciji i još uvijek ima onih koji krše mjere samoizolacije, pa i pokušavaju nabaviti i e-propusnici. 

UPITNIK FORUMA ZA SLOBODU ODGOJA  -

Kako je bilo najavljeno, Vlada je na svojoj sjednici donijela Zaključak koji sadrži plan aktivnosti za ublažavanje mjera koje su uvedene kako bi se spriječilo širenje koronavirusa. Jedna od mjera je i da se od 11. svibnja omogući „rad predškolskih ustanova i razredne nastave od 1. do 4. razreda te posebnih razrednih odjela i rad s djecom s teškoćama koja imaju pomoćnika u nastavi“.
S obzirom na to da se od početka epidemije sve mjere uvode zahvaljujući mišljenju i savjetima struke, Forum za slobodu odgoja je proveo kratki upitnik kako bi saznao što odgojno-obrazovni radnici (OOR) – učitelji/ce, nastavnici/ce, profesori/ce, stručni/e suradnici/e, ravnatelji/ce – misle o ovakvom planu o početku nastave. U upitnik je stavljena i mogućnost da svoje mišljenje izraze i roditelji.

Tko je ispunio upitnik ?

Analiza 3.663 upitnika pokazala je kako 64% ispitanika protiv početka održavanja nastave u svibnju.

Dvije trećine i odgojno-obrazovnih radnika (OOR) točnije njih 64% i 67% roditelja ne podržava takvu odluku.

Odluku o početku nastave u svibnju najviše neodobravanja nalazi kod odgojno-obrazovnih radnika iz Koprivničko-križevačke županije, Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske i Zagrebačke županije, a najmanja je potpora kod ispitanika iz Brodsko-posavske i Ličko-senjske županije.

Najčešći razlozi protiv početka nastave

U školama je nemoguće održavati fizičku distance;

U pojedinim školama određeni broj učenika i učitelja su putnici;

Problem usklađivanje rada u školi i rada na daljinu za one koji neće dolaziti na nastavu;

Veliki rizik za učenike i učitelje koji su rizična skupina;

Nepoštovanje prema učiteljima;

Dodatni stres za učenike i učitelje.

Zaključci istraživanja
Analiza 3.663 upitnika pokazala je kako 64% ispitanika protiv početka održavanja nastave u svibnju. Dvije trećine i odgojno-obrazovnih radnika i roditelja ne podržava takvu odluku.
Analizom odgovora može se zaključiti kako je odluka loša i neprovediva, a jedini razlog toga je što donositelji te odluke – Vlada i nadležno ministarstvo – nisu poslušali glas učitelja i roditelja oko početka nastave.
U ovako osjetljivom trenutku kada svaki krivi korak može značiti širenje zaraze te produženje strogih protuepidemijskih mjera, vrlo je važno da se kod odluka sluša glas onih koji će sudjelovati o provođenju tih odluka. Upravo je suradnja učitelja i roditelja okosnica svake aktivnosti kako bi se učenike vratilo u škole i razrede.
Ako se posljednjih mjeseci mogla uspostaviti dobra praksa savjetovanja sa stručnjacima oko upravljanja epidemijom vjerujemo da se moglo naći i vremena i načina da se nadležne vlasti savjetuju sa stručnjakinjama i stručnjacima – učiteljima/cama, nastavnicima/ama, profesorima/cama, stručnim suradnicima/ama i ravnateljima/cama – kao i s roditeljima kako bi se mogle donijeti odluke koje će biti smislene, provedive i koje će imati podršku onih koji će ih provoditi.

 – SDP je predstavio svoje hitne mjere za poljoprivredu, koje idu u smjeru opskrbe građana prehrambenim namirnicama. Ističu da je epidemija pokazala da poljoprivreda treba biti strateška grana što trenutno nije te da kriza ne treba biti problem već izazov.
Na samom početku konferencije saborski zastupnik Peđa Grbin reagirao je na odluku Stožera o zabrani rada nedjeljom, istaknuvši da su se počele donositi mjere koje nemaju epidemiološku podlogu. - Pitanje je širi li se virus drugačije nedjeljom nego ostalim danima, je li opasniji, ili iza odluke Stožera postoje drugi razlozi koji nisu epidemiološke podloge, nego političke prirode. Jasno je da se to radi s ciljem podizanja rejtinga HDZ-a i dodvoravanju radikalno desnom i konzervativnom biračkom tijelu. SDP više neće bezuvjetno podržavati ono što Vlada radi. Ovo je prevršilo svaku mjeru - rekao je Grbin, istaknuvši da to nije jedini problem s odlukama koje su donesene.

Naveo je odluku Vlade kojom se među ostalima zadnje otvaraju vrtići i škole. - Kafići i mise su im važnije od toga, a nitko nije postavio pitanje gdje će roditelji s djecom koji od ponedjeljka moraju natrag na posao. Tražili smo od Vlade da donese odluku koja će barem jednom roditelju omogućiti da ostane doma s djecom, plaćeni dopust, no Vlada to nije prihvatila. Djecu sada nema tko čuvati - rekao je Grbin. Naveo je kako je Ustavni sud već dva puta rušio zabranu rada nedjeljom te da vjeruje da će biti slično i u ovom slučaju. SDP će od Ustavnog suda tražiti da se očituje o ustavnosti zakona o izmjenama i dopunama o zaštiti pučanstva o zaraznih bolesti, što će biti prilika Ustavnog sudu da se očituje o svim mjerama Stožera.

Član Savjeta za poljoprivredu SDP-a Sebastijan Svat predstavio je četiri SDP-ove hitne mjere za poljoprivredu, kojima bi se trebalo olakšati poljoprivrednim proizvođačima:
1. Dodati još 20 posto sredstava iz nacionalnog proračuna i isplatiti poticaje u 100 posto iznosu najkasnije do 1. svibnja;
2. Hitan interventni otkup presadnica cvijeća i viškova povrća;
3. Oslobađanje plaćanja zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta za 2020. godinu (država, jedinice lokalne i regionalne samouprave) OPG-ova ekonomske vrijednosti do 150.000 EUR;
4. Smanjivanje stope PDV-a na poljoprivredni repromaterijal sa 13 na 5 posto.
 - To će pomoći poljoprivrednim proizvođačima, posebice onim malim i srednjim da barem malo lakše prebrode krizu. Epidemija je pokazala da poljoprivreda treba biti strateška grana, što trenutno nije - kazao je Svat.
Saborski zastupnik Alen Prelec rekao je da vladajući u moru mjera nisu ništa napravili za poljoprivrednike. Ministrica ne komunicira s javnošću i ne radi ništa da pomogne poljoprivrednicima, ističe. - Svake godine u poljoprivredi je sve gore. Nažalost nama se mora dogoditi nekakva kriza da bi se zapitali je li nam poljoprivreda samodostatna, što nije. 60 posto poljoprivrednih proizvoda je samodostatno za Hrvatsku. Vlada i Ministarstvo ne čine ništa, ni za poljoprivrednike ni za građane, koji i dalje jedu lošu uvoznu hranu. Zato ćemo mi u SDP-u dati niz mjera da dignemo poljoprivredu, da je stavimo na one grane koje su bile devedesetih. Kriza nam ne treba biti problem, već izazov. Nadam se da ćemo zajednički pomoći poljoprivrednicima i poticati građane da jedu domaću hranu.
Predsjednik SDP-ovog Savjeta za gospodarstvo Josip Tica komentirao je napise u medijima po kojima Hrvatska zbog nepravilnosti u ekološkoj proizvodnji mora vratiti 98 posto poticaja EU, odnosno oko 3 milijarde kuna u zadnje tri godine. - U tom kontekstu izuzetno je važno naglasiti koliko je u ovom trenutku sektor poticaja poljoprivrede i sve ono regulatorno što prati poljoprivredu zapušten i koliko ne funkcionira. 3 milijarde kuna u ovom trenutku je ogromna količina novca. To je veliki pokazatelj koliko Vlada zakazala po tom pitanju i koliko je sektor zapušten. Važno je uozbiljiti taj sektor i uložiti napore kako bi počeo normalno funkcionirati od strane onih koji ga prate, reguliraju i potiču.

Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske je donio četiri nove Odluke radi izvršenja mjera koje su planirane za prvu fazu, a koje će se primjenjivati od sutra 27. travnja

• Odluka o radnom vremenu i načinu rada djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19
• Odluka o nužnim mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19
• Odluka o odvijanju i načinu organizacije javnog prometa za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID – 19

     -  Odluka o dopunama Odluke o posebnom načinu rada tržnice za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19

POŽEGA - Započeli su radovi na nastavku izgradnje kanalizacijske mreže u Ulici Jagodnjak u Požegi. Riječ o radovima vrijednima 3,9 milijuna kuna koji bi trebali biti završeni u razdoblju od dvije godine. Prva faza radova koja će se izvoditi u 2020. godini vrijedna je 2,3 milijuna kuna. Radovi će se izvoditi u dužini od 2.708 metara, a veći dio dionice se izvodi u okviru uređenja potoka Vučjak, dok će se preostali dio raditi u trasi same prometnice.

Radovi koje izvodi požeška tvrtka Presoflex gradnja obišli su gradonačelnik Požege Darko Puljašić i direktor Tekije d.o.o Anto Bekić te zamolili sugrađane za razumijevanje dok traje radovi budući da će zbog njihovog izvođenja doći do otežanog prometovanja u tom dijelu ulice.

Nastavno na današnje medijske objave kako je Europska komisija utvrdila da Hrvatska mora vratiti 3 milijarde kuna poticaja za ekološku poljoprivredu te da je tek 2% prijavljene ekološke proizvodnje zadovoljava ekološke uvjete, Ministarstvo poljoprivrede ističe kako su obje navedene informacije neprovjerene i potpuno netočne. Također, nejasna nam je informacija da je Upravni odbor raspravljao o prijedlogu solidarnog snošenja tereta nepostojećeg povrata. 

Od 2015. godine za ekološki uzgoj je kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. godine osigurano 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna ukupno za sedmogodišnje razdoblje, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna, a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. 

Zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji, a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu, osigurana sredstva u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za ekološku proizvodnju. Također, u pregovorima s Europskom komisijom za veću omotnicu, o čemu je ovih dana riječ, izvršena je i revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade te smo, slijedom revizije, izmjenama Pravilnika o izravnim plaćanjima i IAKS mjerama Programa ruralnog razvoja, predložili potporu za orah u visini od 384,47 eur/ha, odnosno za lijesku 625,62 eur/ha, sukladno analitičkoj podlozi koju je izradio Agronomski fakultet u Zagrebu 2015. godine. S tim u vezi, Ministarstvo poljoprivrede je 2015. godine, unatoč spomenutoj podlozi s prijedlogom pojedinačnih potpora po voćnim vrstama, donijelo pravilnik s jedinstvenom potporom od 723 eur/ha bez obzira na utvrđene razlike za pojedine vrste voćnih vrsta dokazane u znanstvenoj i stručnoj analizi. Prilično je izvjesno da je iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima orašastog voća posljedica stimulativnog iznosa potpore iznad stručno utemeljnog prijedloga.  

Osim što su potpuno netočne i neistinite informacije koje se danas prenose o nepostojećoj prijetnji oduzimanja 3 milijarde kuna RH, dodatno je tvrdnja da je  98 posto hrvatskih ekoloških proizvođača „lažno“ i vrlo nepravedna prema njima. 

Nepravilnosti u korištenju sredstava potpore su nažalost prisutne. Međutim, kroz redovite kontrole na terenu i inspekcijske nadzore takvi se slučajevi identificiraju i sankcioniranju sukladno razmjeru utvrđene nepravilnosti, što je s vremenom značajno smanjilo broj nepravilnosti. Kontrolama na terenu prihvatljivosti površina za ekološki uzgoj pod višegodišnjim nasadima oraha i lijeske utvrđene su neprihvatljivosti za plaćanja u smislu potpunog zarasta višegodišnjeg nasada u šikaru i šumsku vegetaciju uslijed djelomičnog ili potpunog neprovođenja poljoprivredne aktivnosti te kršenja višestruke sukladnosti. Također, zbog neprovođenja agrotehničkih mjera na određenim površinama je utvrđen nedovoljan sklop biljaka. Za proizvodnu 2017. i 2018. godinu ukupno je za navedene kulture utvrđeno 283 hektara neprihvatljivih za plaćanja tj. izuzeti su iz potpora te utvrđeno 283 hektara neprihvatljivih površina za  potporu za ekološki uzgoj pod višegodišnjim nasadima oraha i lješnjaka, čime je spriječen negativan financijski učinak na državni proračun u iznosu od 2,3 milijuna kuna.

Većina naših poljoprivrednika su vrijedni proizvođači koji teško i vrijedno rade i kojima kroz sustav potpora iz EU, ali iz državnog proračuna nastojimo osigurati održiv dohodak i potaknuti opstojnost i razvoj poljoprivredne proizvodnje i održavanje vitalnosti ruralnih zajednica. Svi dionici u ekološkoj poljoprivredi u Hrvatskoj (od samih proizvođača i potrošača, nadzornih certifikacijskih tijela, pa do zakonodavca) imaju kontinuiranu zadaću stvarati pretpostavke i preduvjete s ciljem korištenja komparativne prednosti ovakvog načina bavljenja poljoprivredom, ali istovremeno brinuti o vjerodostojnosti kontrolnog sustava, očekivanjima potrošača i pravilnim usmjeravanjem uloženog javnog novca, koji će rezultirati konkretnim količinama vrijedne ekološke hrane - stoji u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.