U okviru planiranih zadaća Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, piloti 191. Eskadrile lovačkih aviona 91. krila će u srijedu, 6. svibnja 2020. godine, u vremenu od 10.00 do 12.00 sati provoditi redovite letačke aktivnosti tijekom kojih se može očekivati probijanje zvučnog zida.

Letovi će se provoditi na području Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Sisačko-moslavačke, Požeško-slavonske i Zagrebačke županije na visini iznad 10 000 metara, uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera.

POŽEGA - U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je 36. dan bez novooboljelih osoba, te od 22. travnja u županiji nema ni jedne potvrđene oboljele osobe. U samoizolaciji se trenutno nalazi 305 osoba, 41 uzorak je poslan na analizu, te ju ukupno testirano 601 osoba.

Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio je Odluku o izmjeni Odluke o nužnim mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19

Hrvatski zavod za javno zdravstvo donio je Preporuke za rad fizioterapeuta u vanbolničkoj okolini i salona za masažu tijekom epidemije COVID-19 

Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio je četiri Odluke radi izvršenja mjera koje su planirane za prvu fazu, a koje su primijenjene od 27. travnja

Odluka o radnom vremenu i načinu rada djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19

Odluka o nužnim mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19

Odluka o odvijanju i načinu organizacije javnog prometa za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID – 19

Odluka o dopunama Odluke o posebnom načinu rada tržnice za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19

Temeljem nove odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, e-propusnice više nisu potrebne za kretanje unutar županije. Odluku pogledati ovdje.

Uputa Nacionalnog stožera civilne zaštite za e-propusnice ovdje.

Stožer civilne zaštite Požeško – slavonske županije donio je odluku i o individualnom sportskom ribolovu, možete je pogledati ovdje.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske u svrhu sprječavanja širenja zaraze novim korona virusom

Sustav e-propusnice dostupan je na adresi epropusnice.gov.hr te omogućuje građanima jednostavno slanje zahtjeva za izdavanje propusnica korištenjem usluga e-Građani i NIAS (Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav).

Detaljnije o e-propusnicama pročitajte ovdje, a ostale upute možete pronaći na web stranici Požeško-slavonske županije pod dokumentima.

Kontakti za sve upite – COVID-19, također pozivom na broj 113 svakim danom od 7 do 22 sata možete dobiti sve informacije o korona virusu.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, u dogovoru sa Stožerom za civilnu zaštitu Republike Hrvatske, moli hrvatske državljane, koji privremeno ili stalno žive i rade izvan zemlje, da do daljnjega odgode putovanja u Republiku Hrvatsku koja nisu nužna, kako bi se što manje izlagali i time smanjili rizik od zaraze korona virusom za sebe, vlastitu obitelj, ali i okolinu.

Ističemo kako svi oni koji se upute prema Hrvatskoj, s namjerom kratkotrajnog boravka, trebaju biti svjesni da se situacija u drugim državama mijenja te da određena pravila vezana uz prelazak graničnih prijelaza ili putovanja u zračnom prometu mogu biti bez prethodnih najava promijenjena, a što svakako može otežati ili onemogućiti povratke hrvatskih državljana u države u kojima žive i rade.

Skrećemo pozornost i na epidemiološke mjere u Hrvatskoj koje su uvedene za sve one koji ulaze na područje Republike Hrvatske iz drugih zemalja. Slijedom toga, bit će upoznati s mjerom obveznog smještaja u karantenu na razdoblje od 14 dana ili će morati provesti obveznu mjeru samoizolacije u razdoblju od 14 dana. 

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pripravnost epidemiološke službe
098/9829-204

Zamislite bilo koju drugu zemlju na svijetu u kojoj je moguće da najviši pravosudni dužnosnik drastično krši ograničenje brzine, ignorira izravne naredbe prometne policije, zloupotrebljava pravosudnu proceduru i prođe nekažnjeno.

A kad biste pitali odgovorne u Švedskoj, Švicarskoj, Njemačkoj… je li moguće da najviši policijski službenik privatnim automobilom više od trostruko prekorači brzinsko ograničenje u naselju i prođe nekažnjeno, to bi njima apsurdno pitanje shvatili kao provokaciju.

U takvim zemljama ne postoji mogućnost cestovnih utrka, u kakvoj su sinoć, na Liburnijskoj obali u Gradskoj luci u Zadru, u izlijetanju sumanuto jurećeg Audija A6 s ceste, preko nogostupa u more poginuli 20-godišnji vozač i 17-godišnji putnik iz vozila, a drugi 17-godišnji putnik teško ozlijeđen.

Ne postoji mogućnost da o takvim sumanutim ‘utrkama’ mjesecima bruji cijeli grad, Facebookom kruže videosnimke, a da policija ne poduzima ništa. A zašto i bi, kad se lokalni policijski moćnik u sličnoj situaciji izvukao bez kazne, što je u civiliziranom svijetu valjda moguće jedino u Hrvatskoj, zašto neiživljenim klincima, u tko zna kakvom stanju, to ne bi bilo omogućeno?!

Ovaj slučaj stravične jurnjave gradskom ulicom usporediv je s još pravosudno neriješenim (!) slučajem kad je krajem kolovoza 2018. Marin Kamenički Mercedes-AMG-om snažnijim od 500 KS jurio 195 km/h zagrebačkom Ilicom i usmrtio dvije osobe. Razlika je jedino što nije bilo poginulih drugih sudionika u prometu izvan inkriminiranog vozila. Mladi par koji je šetao nogostupom, pred kojim je zadarski Audi nekontrolirano fijuknuo u more, za dlaku je izbjegao smrt.

U prva četiri mjeseca 2020. na našim je cestama smrtno stradalo 68 osoba, u usporedbi sa 74 iz 2019. Poboljšanju trendova u travnju zasluga je, očito, drastično smanjena mobilnost građana zbog pandemije koronavirusa. U prva tri mjeseca bilo 52 poginulih na cestama, u usporedbi s 48 u istom razdoblju.

U svakom zlu ima i nešto dobroga pa je tako ova nesreća potvrdila koliko je bilo štetno ukidanje kategorije ‘mladih vozača’, do navršene 24. godine, za koje je vrijedilo ograničenje snage motora. Trebalo bi ga vratiti, ali uz ograničenje snage motora automobila kojeg smiju voziti na 70 kW (95 KS), a ne višoj, pogotovo ne nelogičnoj od 81 kW (110 KS), kojom se svojedobno pogodovalo velikom uvozniku, koji je jedini imao dizelske limuzine srednje klase u tom rangu snage.

Također se pokazalo da od autoškola ima malo koristi, jer ova tragična nesreća, a i praktički sve druge tragične ne nastaju zbog manjka vještine vožnje, nego zbog neodgovornog, protupravnog, pa i krimogenog obrasca ponašanja u vožnji.

Zbog toga bi dugoročno trebalo redefinirati sustav autoškola, obrazovnu komponentu prebaciti u školski sustav, a, po američkom modelu smanjiti broj potrebnih sati vožnje. Sjećate li se kada je netko poginuo, i je li ikad, zbog manjka vještine vožnje, a ne zbog teškog kršenja prometnih propisa. I to često zato, kao očito 20-godišnjak jučer u Zadru, jer se nije plašio da će biti kažnjen.

Dakle, ako se promijeni obrazac ponašanja, slobodno možemo primijeniti američki model, gdje praktički roditelji djeci mogu izdati vozačku dozvolu, koja se formalno verificira provjerom samo osnovnih vještina vožnje, a satovi vožnje nisu obvezni. Ali, kad ste sjeli za volan, ako vas američka policija zateče alkoholiziranog…

Uh. Ruke na leđa, lisice i – zatvor. Pokušajte u SAD-u, Kanadi ozbiljnije prekršiti brzinsko ograničenje, čak ni približno kao nekažnjeni ‘junaci’s naših prometnica. Ako se ikad zatečete tamo, neka vam to ne padne na pamet, sjetite se odmah da niste u Hrvatskoj…

No, treba uvesti mehanizam privremene vozačke dozvole, koja bi vrijedila tri godine (u slučaju težih prekršaja bi se poništavala), a potom bi se izdavala trajna. Apsolutno je najvažnije povećati izvjesnost kažnjavanja, prvenstveno postavljanjem radarskih kamera certificiranih za pravosudne postupke.

Da su policijske kamere bile postavljene na Liburnijskoj obali u Gradskoj luci u Zadru, gdje su višestruko korisne, sinoćna tragična nesreća se ne bi ni dogodila. Pogotovo ako bi se istodobno bitno unaprijedilo pravosuđe, čija neučinkovitost i nepoštenje potiču na nasilje u prometu.

Edukacija, autoškole, Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa… Nula bodova! Ništa od toga nije spriječilo 20-godišnjeg vozača u sumanutoj vožnji, koja je pukom srećom završila samo s dvoje poginulih.

Fokusirajmo se na ove tri mjere: 1. Povećanje izvjesnosti kažnjavanja, 2. Povećanje izvjesnosti kažnjavanja, 3. Povećanje izvjesnosti kažnjavanja. A za to je važno, osim premrežavanja svih prometnica i opasnih mjesta, unaprijediti pravosuđe.

Dok to ne riješimo, možemo slobodno suspendirati sve druge mjere i Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa.

Željko Marušić

Epidemiolog Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije dr. Ante Vitalia, osvrnuo se na dosadašnju situaciju u županiji i načine rada i života od proglašenja pandemije, te na daljnji tijek održavanja dobrog stanja koje trenutno imamo.

Epidemiološka situacija u Požeško-slavonskoj županiji dobra je od samog početka proglašenja pandemije. Jeste li očekivali tako dobar rezultat i suradnju građana?

- „Na samome početku nismo imali vremena razmišljati kakvo će biti stanje i koliki će biti broj pozitivnih osoba u našoj županiji i u kojemu će se smjeru kretati pandemija. Radili smo po preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Nacionalnog stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, iz dana u dan, od 24. veljače 2020. kada su mjere stupile na snagu mi radimo na tome principu. Ovaj mali broj osoba koje su bile pozitivne na korona virus je dokaz dobrog rada županijskog Stožera civilne zaštite, kao i odgovornosti naših građana. Nismo znali što očekivati, možda je bilo nerealno očekivati samo tri slučaja, no sada vidimo da smo radili dobro. Osim suradnje i  zalaganja cijelog Županijskog Stožera i svih njegovih sastavnica, vrlo je važno što su se ogromna većina građana pridržavala svih zadanih mjera i sve to je doprinijelo ovomu što imamo sad, a to je 36 dana bez ijedne novooboljele osobe i od 22. travnja nemamo pozitivnih osoba na korona virus. Ukupno testiranih osoba je sa današnjim danom 560. Ukoliko netko misli da smo testirali mali broj ljudi,važno je reći da nije tako. Testirali smo sve ono što je bilo potrebno po epidemiološkim i kliničkim kriterijima, a temeljeno na tome da nismo imali puno pozitivnih osoba, a stoga ni puno bliskih kontakata pozitivnih osoba. Dio testiranja odnosi se na djelatnike pružatelja socijalnih usluga (domovi za starije i ostali).“

Požeško-slavonska županija nema oboljelih i ušli smo u drugu fazu popuštanja mjera, no trebaju li se građani opustiti u potpunosti i nadati prekidu pandemije u potpunosti ili još nije gotovo?

- „Ušli smo u drugu fazu popuštanja mjera, ali ne smijemo se još uvijek opustiti, nije još gotovo, virus i dalje cirkulira u populaciji među nama. Mi smo donekle zemlja s lokalnom transmisijom, a sada se pogotovo trebamo pripaziti da ne bi eventualno zaostali pojedinačni slučajevi ili dolazak osoba iz inozemstva izazvao novooboljele slučajeve. Također želim napomenuti kako nisam zadovoljan sa novom mjerom koja omogućava dolazak ljudi iz inozemstva na 72 sata, budući da ti ljudi nikako ne mogu znati svoje zdravstveno stanje, koliko god se oni dobro osjećali te postoji mogućnost da oni nisu razvili simptome, a zaraze svoje bližnje koji ostaju ovdje u Hrvatskoj.“

Jučer su otvorene uslužne djelatnosti koje zahtijevaju bliski kontakt, poput frizerskih salona, smatrate li da će to stvarati problem kod pridržavanja mjera i stvarati dojam opuštenosti, te da li je zabilježen broj kršenja istih?

- „Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je niz preporuka za rad uslužnih djelatnosti, a također reaktivirao se i  zdravstveni sustav, bolnički sustav te primarna zdravstvena zaštita. Držimo se tih preporuka, to je onaj jedan minimum u sprječavanju izloženosti virusu ako već mora doći do bliskog kontakta.

Svakodnevno se trebamo pridržavati socijalne distance, nošenja zaštitne maske, rukavica, pranja i dezinficiranja ruku, tako i u uslužnim djelatnostima postoje određene mjere. Svi moraju biti svjesni tih mjera te svoje djelatnosti prilagoditi radu na principu naručivanja, kako se ne bi stvarale gužve, odnosno veliki broj ljudi na jednom mjestu. Smatram da takve uslužne djelatnosti dalje mogu nastaviti s radom nesmetano držeći se tih mjera.“

Očekuje nas sve ljepše vrijeme i mnogi građani će htjeti provoditi vrijeme kao što su to činili prošle godine, očekuje li se normalan način ljetovanja i provođenja godišnjih odmora na javnim bazenima ili je to još daleko za reći?

- „Respiratorne, kapljične infekcije manjeg su intenziteta u toplijem dijelu godine, u ljetnom dijelu, a ono čemu smo se nadali od početka je da virus ima sezonski karakter. Ljudi izlaze van na svježi zrak, sportske terene i ostalo, ali i dalje se treba pridržavati mjera o socijalnoj distanci i okupljanjima, da ti izlasci na svjež zrak ne budu tulumi na otvorenom.  Kod takvih okupljanja uvijek postoji rizik da se osobe koje ne pokazuju simptome bolesti druže sa ostalima te da na taj način dođe do zaraze, a samim time se, jasno, povećava rizik za širenjem virusa između svih stanovnika. Kada govorimo o ljetovanju na našoj obali, još se sa sigurnošću ne može ništa reći i u ovom trenutku o tome je rano govoriti. U situaciji pandemije svaki dan donosi neke nove spoznaje, no nadamo se da idemo prema popuštanju mjera i prema normalizaciji života.“

Smatrate li da postoji šansa da se virus vrati krajem godine?

- „Sigurno da postoji šansa, to su predviđanja kao i za gripu, tako i za korona virus. Ukoliko je korona virus sezonskog karaktera kako se trenutno smatra, onda neće biti prekida tog ciklusa i valova pandemije dok se ne pronađe cjepivo. Intenzivno se u svijetu kao i kod nas radi na otkrivanju cjepiva te na efikasnim metodama liječenja.

Na kraju bih se želio zahvaliti svim žiteljima naše županije, koji svojim svakodnevnim savjesnim ponašanjem doprinose ne širenju virusa, kao i svima onima koji se trude upozoravati, usmjeravati i nadzirati da se propisane mjere i poštuju. “

Rukometašica u pokretu“ naziv je skulpture koja će od nedjelje, 10. svibnja krasiti Sportsku dvoranu Tomislav Pirc. Naime, na inicijativu gosp. Branka Tokića i nekolicine sugrađana, te uz potporu gradonačelnika Požege Darka Puljašića, akademski kipar Krešimir Rod izradio je skulpturu rukometašice izrađenu od bronce, granita i armiranog betona, postavljenu na postament od granita.

Skulptura će biti svečano otvorena u nedjelju 10. svibnja u 11 sati.

MIHALJEVCI - Oko 7,15 jutros došlo je do požara vozila Renault, požeških registracijskih oznaka na putu prema Požegi. Kako priča vozač, on je osjetio nekakav smrad neposredno prije, no onda su mu vozači koji su vozili iza njega signalizirali da mu vozilo gori. Zaustavio je vozilo i iz njega su neozlijeđeni izašli vozač i dvije suputnice. Alarmirali su vatrogasce i ubrzo je došlo vozilo s vatrogascima JVP Grada Požege, koje je ubrzo ugasilo, već dobrano zaplamtjelo vozilo. Na predjelu motora požar je najviše zahvatio vozilo i motor i okolni dijelovi su izgorjeli.

Očevid je napravila PU Požega, a promet se odvija normalno.

POŽEGA - Sukladno Odluci Stožera civilne zaštite RH o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja, a vezano za sprječavanja širenja zaraze korona virusom, nismo u mogućnosti organizirati tradicionalni prijem gradonačelnika za novorođene bebe i njihove roditelje koji se trebao održati u travnju. Tako će ovoga puta naknade za bebe roditeljima biti uplaćene putem tekućeg računa i to tijekom ovoga tjedna. Dar će dobiti 43 novorođene bebe, rođene u kolovozu, rujnu i listopadu 2019. godine. Prema odluci o povećanju naknada za novorođene bebe na području Grada, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2020. za prvo dijete Grad Požega daje 2.000 kuna, za drugo 3.000 kuna, za treće 4.000 kuna, za četvrto 5.000 kuna i tako dalje.

ZAGREB – S obzirom na situaciju s pandemijom korona virusa u svijetu, do izražaja je još jednom došla važnost neprestanog ulaganja u znanost i izvrsnost. Svijet više nego ikad treba inovativnost i znanstvena rješenja, a jedan od programa koji podupire takav stav je i Nacionalni programa stipendiranja „Za žene u znanosti“. Program se provodi u organizaciji L'Oréala Adria i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture već četrnaestu godinu zaredom, a potiče izvrsnost mladih hrvatskih znanstvenica u razvoju znanosti. Tako je i ove godine Izborno povjerenstvo sastavljeno od uglednih hrvatskih znanstvenika odabralo četiri talentirane znanstvenice iz područja prirodnih znanosti. Ovogodišnje stipendistice su Lidija Kanižaj (Institut Ruđer Bošković u Zagrebu), Antonia Ressler (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu), Anamarija Šestak (Medicinski fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku) i Nataša Vučemilović-Alagić (Institut Ruđer Bošković u Zagrebu).

Ovogodišnje stipendistice nagrađene su za svoj doprinos u stvaranju društva znanja jednokratnom pojedinačnom stipendijom od 5.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Mlade nade hrvatske znanosti odabralo je Izborno povjerenstvo programa na čelu s akademikom Zvonkom Kusićem te renomiranim članovima hrvatske akademske zajednice, akademkinjom Vidom Demarin, akademikom Krešimirom Nemecom, akademikom Vladimirom Paarom, prof. dr. sc. Helenom Jasnom Mencer, prof. dr. sc. Đurđicom Ugarković, prof. dr. sc. Ivanom Vickovićem i dr. sc. Katicom Biljaković.

Predsjednik Izbornog povjerenstva „Za žene u znanosti“ akademik Zvonko Kusić istaknuo je kako je izbor ovogodišnjih stipendistica bio težak i zahtjevan jer je zaprimljen veliki broj izvrsnih i kvalitetnih prijava. - Ovogodišnje stipendistice istaknule su se svojim dosadašnjim znanstvenim radom, ali i velikim potencijalom za razvoj uspješne karijere u znanosti. Time će zasigurno uvelike pridonijeti i cjelokupnom razvoju hrvatskog društva jer su upravo znanost, znanje i istraživanja presudni za razvitak svake države“, naglasio je akademik Zvonko Kusić, predsjednik Izbornog povjerenstva programa.

„Stipendija Nacionalnog programa L'Oréal-UNESCO „Za žene u znanosti“ predstavlja veliko priznanje za dosadašnji rad, ali ponajviše je poticaj za ustrajnost u radu u znanosti. To je izazovan posao koji zahtjeva vrijeme i strpljenje uz zadržavanje entuzijazma unatoč mnogim neuspjelim laboratorijskim eksperimentima. Ova nagrada poručuje da se predani rad i želja za napretkom prepoznaju i nagrađuju te sam sigurna da je pravi poticaj za mnoge znanstvenice u Hrvatskoj“, istaknula je stipendistica Antonia Ressler s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

Svijet treba znanost, a znanost treba žene

Prema izvješću UNESCO-va Zavoda za statistiku za 2019. godinu, udio žena među istraživačima na globalnoj razini iznosi svega 29,3 posto, dok je prema podacima objavljenim u statističkom izvješću Europske komisije She Figures 2018. u Europskoj uniji samo jedna trećina žena istraživačica. Iako su u većini zemalja EU žene rjeđe od muškaraca zaposlene kao znanstvenice ili istraživačice, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojima su te razlike manje od 0,5 posto.

Toj pozitivnoj statistici zasigurno je pridonio i Nacionalni program stipendiranja L'Oréal - UNESCO „Za žene u znanosti“ koji je zaključno s ovom godinom nagradio 54 izvanredne hrvatske znanstvenice u završnoj fazi izrade doktorskih disertacija iz prirodnih znanosti, uključujući i interdisciplinarna područja.

„Znanje i znanost su podloga za razvoj novih tehnologija ili usavršavanje postojećih i bez njih nema napretka ni povećanja kvalitete života ljudi. Važno je poticati rad znanstvenika diljem svijeta jer razni znanstvenici različito razmišljaju te donose nove ideje koje mogu omogućiti pronalazak najboljeg rješenja za neku situaciju. Kontinuirano ulaganje u znanost može nas bolje pripremiti na situacije poput epidemije korona virusa te nam pomoći da preveniramo i brže reagiramo na krizne situacije, bez obzira o kojem području se radilo“, naglasila je stipendistica Lidija Kanižaj s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu.

L'Oréal – UNESCO-ov program „Za žene u znanosti“ uvelike pridonosi poboljšanju položaja i zastupljenosti žena u znanstvenim zanimanjima te nadahnjuje mlade znanstvenice diljem svijeta. Jedna od njih je i doc. dr. Petra Klepac, Hrvatica koja je dobila stipendiju međunarodnog programa L'Oréal-UNESCO „For Women in Science“ 2007. godine u Parizu. Doc. dr. sc. Klepac danas radi na glasovitoj Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu te je članica Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije korona virusa Vlade RH. Također, doc. dr. sc. Klepac radi na istraživanju proučavanju širenja korona virusa od trenutka njegove pojavnosti te je najbolji dokaz kako mlade znanstvenice treba poticati u svim fazama njihove istraživačke karijere.

Anamarija Šestak 

                                                                                                              Nataša Vučemilović Alagić

PAKRAC - Požeško-slavonska policija dojavila je da je prilikom obrade poljoprivrednog zemljišta u selu Omanovac, kod kućnog broja 14., oko 10,25 sati došlo do prevrtanja traktora. U tom prevrtanju došlo je do smrtnog stradanja jedne muške osobe.

Trenutno policija PP Pakrac provodi očevid, a detaljnije o događaju izvijestit ćemo po izvješću PU požeško-slavonske.

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju provodi Europski centar za vremenske prognoze srednjeg dometa, u ime Europske komisije, redovito objavljuje mjesečne biltene o klimatskim promjenama u kojima se izvještava o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperature zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološkim varijablama. Svi podaci temelje se na računalno generiranim analizama koristeći milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških stanica širom svijeta.

Površinska temperature zraka u travnju 2020. godine:

Globalno, travanj 2020. Izjednačen je s prethodnim najtoplijim zabilježenim travnjem (travanj 2016.).

Temperature su bile posebno iznadprosječne iznad sjeverne i središnje Euroazije, dijelova Grenlanda i Antarktike, ali znatno ispod prosjeka u velikim dijelovima Sjeverne Amerike. U Europi su temperature bile znatno iznad prosjeka u mnogim zapadnim zemljama, ali ispod prosjeka na sjeveroistoku.

Kartografske i citirane vrijednosti su iz ERA5 baze podataka ECMWF Copernicus službe za klimatske promjene. Površinski prosjeci temperature za europsku regiju odnose se na samo kopno sa sljedećim granicama zemljopisne dužine/zemljopisne širine: 25W-40E, 34N-72N.