U posljednja 24 sata zabilježena su 834 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 6.922 -

Među njima su 982 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 90 pacijenata.
Preminulo je 20 osoba a ukupno do sada imamo 5.773 preminule osobe od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 257 639 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 244 944 osoba od toga 809 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 22 914 osoba.
Do danas je ukupno testirano 1 475 016 osoba, od toga 6 884 u posljednja 24 sata.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

POŽEGA - U Dvorani sv. Terezije Avilske, okupili su se stipendisti Zaklade Požeške biskupije za pomoć učenicima i studentima kojima su odobrene stipendije za školsku i akademsku godinu 2020./2021. Program na kojem je sudjelovao i biskup Antun Škvorčević započeo je pjesmom koju su glazbeno pratili Lovro Tkalčec na trubi i Fran Lisec na klaviru. Pozdravljajući stipendiste i njihove roditelje biskup je izrazio radost što se nakon određenog vremena ponovno mogu ne samo vidjeti, nego i susresti. Napomenuvši kako ne zna do kraja reći što je to »susret«, naglasio je kako znade da se on događa po onome što se zbiva u nama, u našim srcima: pogled, stisak ruke koji sada u okolnostima pandemije ne smijemo razmjenjivati, kao i drugi znakovi pomažu nam u tome, a najviše prava, topla i iskrena riječ. Ustvrdio je da takav susret možemo ostvariti i s Bogom, napose u korizmi koja je posebno pogodno vrijeme za takvo nastojanje.  Podsjetio je da Isus odgovara napasniku, koji ga  nagovara da se bavi samo materijalnim stvarima, kako »ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta« te da je potrebno u svom srcu dati dovoljno prostora Božjoj riječi.

Pročitao je potom nekoliko redaka iz Poslanice Galaćanima, u kojima apostol Pavao nastupa kao navjestitelj Božje riječi: »Doista vi ste, braćo, na slobodu pozvani! Samo neka ta sloboda ne bude izlikom tijelu, nego – ljubavlju služite jedni drugima. Ta sav je Zakon ispunjen u jednoj jedinoj riječi, u ovoj: Ljubi bližnjega svoga kao sebe samoga! Ako li pak jedni druge grizete i glođete, pazite da jedni druge ne proždrete. Hoću reći: po Duhu živite pa nećete ugađati požudi tijela! Jer tijelo žudi protiv Duha, a Duh protiv tijela.« Biskup je pozvao stipendiste da potaknuti navedenim Pavlovim riječima provjere kako su i jesu li slobodni. Ustvrdivši da se Apostol zauzima za slobodu kao istinu o našem postojanju, naglasio je da sloboda nije raditi što hoćemo, nego birati i raditi ono što nas kao ljude najviše potvrđuje u našem dostojanstvu. Sv. Pavao nas uvjerava da najveću slobodu ostvarujemo onda kad ljubimo, najprije Boga, a potom svoga bližnjega kao sebe samoga. Ljubav je najveća sloboda, jer nas ona oslobađa od nas samih, a zarobljenost samima sobom najveća je nesloboda, ustvrdio je biskup. Kazao je još da se ta zarobljenost čovjeka samim sobom naziva narcisoidno stanje, individualizam, a u svom najtežem obliku – sebičnost, upozorivši kako možemo postati neslobodni, a da to niti ne primijetimo. Naprotiv, kad se trudimo oko toga da budemo prema drugima otvoreni, da druge razumijemo, poštujemo i da za druge živimo, to je ljubav prema bližnjima i u njoj je najveća čovjekova sloboda.

Osim naše vlastite sebičnosti, postoje i mnoge materijalne stvari koje nas mogu zarobiti, a koje nam zapravo i nisu nužne za  naš život, kako se pokazalo tijekom pandemije Covida-19, ustvrdio je biskup. Naglasio je da je sloboda za drugoga, koja se naziva i ljubav, usko povezana sa slobodom od svih onih stvari koje nas zarobljavaju. Još im je rekao da sloboda nije nešto što smo mi ljudi izmisli, nego je ona Božja činjenica i njegov dar nama ljudima. Poželio im je da otkrivaju ljepotu svoga bića i smisao svoga postojanja upravo u dinamizmu slobode. Zahvalio im je što svojim studijem nastoje stjecati znanja koja su im potrebna za život, naglasivši kako je od toga mnogo važnije njihovo nastojanje da se oslobode od svega onoga što ih zarobljava. Podsjetio ih je kako je ljubav povezana s povjerenjem u drugoga, i da je to razlog zbog kojeg Isus od svojih učenika uvijek traži da vjeruju. Vjera je preduvjet da se u nama mogu ostvarivati čudesne stvari. Nevjera je okrenutost čovjeka prema sebi samome, nemoć duha, a vjera je oslobođenost od sebe samoga i okrenutost prema drugome. Stoga je biskup pozvao stipendiste da se ove korizme ohrabre  imati povjerenja u Boga, te mu na taj način omoguće da ostvaruje velike stvari koje je s njima naumio. To je osobito važno u trenutnim okolnostima, da zbog pandemije Covida-19 ne bismo život sveli na neku malu i usku mjeru. Covid je vanjska okolnost o kojoj moramo voditi računa, ali ona ima posljedice za našu izvanjsku slobodu, dok se istinska sloboda ili zarobljenost odvija na razini našeg duha, srca i savjesti, te je potrebno o tome voditi računa, ustvrdio je biskup. Poručio im je da, dokle god Bog bude bio na obzoru njihova života, nikada neće doći u napast pomisliti kako su oni bića osuđena na neku malu i sitnu mjeru života, nego bića velike osobne i Božje šanse. Zahvalio je svima onima koji im omogućuju da žive svoju slobodu, a to je ponajprije ljubav i požrtvovnost njihovih roditelja. Zahvalio je Caritasu Požeške biskupije na čelu s ravnateljem Ivanom Popićem i tajnicom Katarinom Paulić, koji vode brigu o više projekata, među kojima je i projekt Zaklade za pomoć učenicima i studentima. Izrazio je uvjerenja da će im biti pruženo sve ono što im je prošle jeseni od Zaklade obećano i ugovorom zajamčeno, napomenuvši da je ovaj susret također prigoda provjeriti i eventualne poteškoće u vezi s time. Poželio im je ugodne trenutke u daljnjem programu ovog susreta, i zazvao na njih Božji blagoslov.

Potom je voditelj Zaklade Ivan Popić zahvalio biskupu na poticajnim riječima i ohrabrenjima te što unatoč smanjenim financijskim prihodima Požeške biskupije uzrokovanih pandemijom koronavirusa, ni ove školske i akademske godine nije izostala pomoć te Zaklada materijalno potpomaže oko 150 učenika i studenata.

Uslijedilo je kratko izlaganje psihologinje iz Katoličke gimnazije u Požegi Nikoline Bodolović pod nazivom „Biti učenik/student u vrijeme pandemije koronavirusa“. Psihologinja je predstavila istraživanje provedeno među učenicima Katoličke gimnazije u Požegi s obzirom na njihove strahove i odnose na koje je utjecala trenutna pandemija te je ponudila konkretne načine suočavanja, modele prihvaćanja, osmišljavanja i način života u situaciji pandemije. Istaknula je i pozitivne strane pandemije i života u svojevrsnoj izoliranosti potaknuvši mlade da ne odustaju od rada na sebi, vlastitoj osobnosti, tjelesnoj, psihološkoj i duhovnoj dimenziji vlastite osobe. Pri koncu je voditelj Zaklade Popić zahvalio svim sudionicima, stipendistima i njihovim roditeljima, osobito mladim glazbenicima Lovri Tkalčecu i Franu Lisecu, na dolasku te im poželio sretne uskrsne blagdane i puno uspjeha u studijskim obvezama.

KAPTOL - Sukladno planu i programu rada, djeca se od najranije dobi pripremaju za život. Upoznavanje sa specifičnim zanimanjima ali i opasnostima svakako su djeci zabavna i interesantna. Povodom toga, u posjet Dječjem vrtiću Bambi u Kaptolu došli su vatrogasci te prezentirali vatrogasnu opremu i rad vatrogasnog vozila.

Prezentaciju je vodio Marko Ašenbrener, voditelj Savjeta mladeži pri Vatrogasnoj zajednici županije. Djeca su uvijek zainteresirana za vatrogasce i njihovu opremu, a posebno im je bilo veliko zadovolkjstvo vidjeti vatrogasna vozila i probati nositi vatrogasnu kacigu.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno su aktivna 104 slučaja zaraze korona virusom (COVID-19), 93 osobe nalaze se u kućnoj izolaciji, a 11 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 453 osobe, a ukupno je testirano 32924 osobe. Na posljednjem testiranju obrađeno je 159 uzoraka, od kojih je 10 pozitivnih.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe  098/9829-204

ZAŠTO PLAN TROŠENJA MILIJARDI IZ EUROPSKE UNIJE NIJE TRANSPARENTAN?

Sredstva koja dolaze iz Europske unije za oporavak i otpornost šansa su za to da se Hrvatske napokon pomakne sa začelja EU, no plan trošenja tih sredstava Vlada skriva kao zmija noge, a mi se pitamo što to imaju kriti?

Odbor za EU fondove udruge Glas poduzetnika početkom ožujka poslao je dopis Predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću u kojemu smo tražili transparentno objavljivanje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Osim toga, predstavili smo nekoliko prijedloga jer je iz nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti vidljivo da nikakva značajnija sredstva nisu usmjerena na privatni sektor što je zabrinjavajuće.

Već smo istaknuli da trenutni nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ne pruža adekvatan odgovor za gospodarski oporavak. Sva relevantna istraživanja pokazuju da ulaganja u privatni sektor u zemljama kao što je Hrvatska značajnije djeluju na gospodarski rast od javnih investicija. Također, Vlada Republike Hrvatske dobila je vrijedne smjernice Europske komisije koje potvrđuju da se moraju provesti značajne reforme kako bi se ojačala konkurentnost.

No, prema onim dijelovima nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za koje je javnost saznala, vrlo mali dio sredstava je planiran za privatni sektor. Kao opravdanje za to Vlada je istaknula izmišljenu odredbu Europske unije, pa je i Europska komisija morala demantirati Vladu RH.

Vlada Republike Hrvatske mora objaviti cjelokupni dokument Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Osim toga, navedeni dokument mora se objaviti u eSavjetovanju kako bi se održale konzultacije sa stručnom, ali i sa zainteresiranom javnosti. Mnogobrojni stručnjaci žele se uključiti u izradu dokumenta, kako ova kriza ne bi postala gora od one 2008. godine. Ističemo da Vlada RH u izradu dokumenta ponovno nije uključila poduzetničke udruge i poduzetnike. Sve druge zemlje Europske unije uključile su poduzetnike u izradu planova za oporavak i otpornost, stoga ne razumijemo iz kojeg razloga Vlada RH uporno skriva NPOO.  Znači li to da u njemu stoje mnoge stvari s kojima javnost neće biti zadovoljna? Trebamo li ponoviti kako smo upravo mi poslodavci Vlade RH i kao takvi imamo svako pravo znati kakva će biti naša budućnost!

Udruga Glas poduzetnika traži da minimalno 50% sredstava od 24 milijarde eura bude usmjereno privatnom sektoru, za poticanje poduzetništva, digitalizaciju, razvoj poslovanja, inovativnost i slično, čime će se stvoriti nova radna mjesta, pojačati izvoz i pokrenuti gospodarstvo.

 - Inzistiranje svih relevantnih poduzetničkih udruga, pa tako i UGP-a, je da minimalno 50% najavljenih sredstava iz EU bude inkorporirano u privatni sektor. Osim što je navedeno nužno, pokušaj je to i spašavanja hrvatske budućnosti. Osim toga, na taj način će se smanjiti utjecaj koruptivnog miljea koji vlada javnim sektorom. Ovo je šansa za spas jedinog sektora koji u Hrvatskoj stvara nove vrijednosti. Razvoj poduzetništva je naša šansa, tu šansu ne smijemo propustiti. Ne smijemo postati u cijelosti neefikasna birokratska “prćija” na zapećku Europske unije - rekao je Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika. 

NOVE PRIGODNE MARKE IZ SERIJE „HRVATSKA FAUNA“ HRVATSKE POŠTE  -

Zagreb – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 22. ožujka 2021. nove prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatska fauna“. Motivi prikazani na poštanskim markama su glavata želva, dobri dupin i golub uhan, a autorica maraka je Nataša Odak, dizajnerica iz Zagreba. Marke su izdane u arcima od 20 maraka i karnetima od 10 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC) te tri maksimum-karte. Marke su tiskane u nakladi od 50 000 primjeraka po motivu u arcima te je otisnuto i 8000 karneta po motivu. Poštanske marke mogu se kupiti u poštanskim uredima i u internetskoj trgovini Hrvatske pošte, www.epostshop.hr. Žig prvog dana bit će u uporabi 22. i 23. ožujka 2021. na filatelističkom šalteru Poštanskog ureda 10000 Zagreb, Branimirova 4.

Glavata želva (Caretta caretta) – nominalna vrijednost: 6,50 kn

Glavata želva najbrojnija je morska kornjača u Jadranu i Sredozemlju. Koštani ovalni oklop crvenkasto-smeđe boje može, u odraslih jedinka, biti veći od jednog metra. Glavata želva doživi i do 60 godina, a zrelost dostiže u dobi od 15 do 20 godina. Svake tri do četiri godine ženke na pješčanim plažama na kojima su se izlegle polažu jaja. Tijekom sezone polažu tri do četiri gnijezda s 80 do 120 jaja u svakom. Najvažnija područja gniježđenja glavate želve nalaze se u Grčkoj, Cipru i Turskoj. Nakon izlijeganja malene kornjače jure prema moru i idućih dana gotovo bez prestanka plivaju prema sigurnosti otvorenog mora.

Ova se kornjača hrani različitim morskim beskralješnjacima, kao što su spužve, meduze, moruzgve, ježinci, mekušci, školjkaši i rakovi. Zbog obilja plijena sjeverni Jadran iznimno je važno područje i za odrasle i za mlade kornjače koje ondje dolaze uglavnom s gnjezdišta iz Grčke. Istraživanja su pokazala kako se u Jadranu zadržavaju i više godina.

Dobri dupin (Tursiops truncatus) – nominalna vrijednost: 3,30 kn

Dobri dupin sisavac je iz skupine kitova zubana. Ima prepoznatljiv vretenasti, hidrodinamičan oblik tijela koji mu omogućava brzo plivanje. Snažna repna peraja služi za plivanje, prsne peraje za skretanje i zaustavljanje, a zakrivljena leđna peraja stabilizira tijelo. Zrak udiše kroz nosni otvor na vrhu glave. Uglavnom je tamnije, sivoplave boje po leđima, dok je trbuh svjetliji. U Jadranu obično naraste do tri metra dužine i dosegne težinu oko 200 kg. Životni vijek dobrog dupina je više od 30 godina, a spolnu zrelost doseže s oko 6 do 7.

Priobalna područja u Jadranu i Sredozemlju naseljavaju manje rezidentne zajednice dobrih dupina. Unutar takvih zajednica dupine najčešće susrećemo u skupinama s u prosjeku od pet do šest jedinka. Odrasle mužjake uglavnom srećemo u manjim skupinama ili u parovima. Ženke s malim mladuncima obično su u većim skupinama od 8 do 10 jedinka kako bi im osigurale zaštitu. U takvim skupinama ženke su često povezane i srodstvom. Najdulje istraživanje jedne rezidentne zajednice dobrih dupina u cijelom Sredozemlju provodi se na Lošinju još od 1987. godine.

Golub uhan (Mobula mobular) – nominalna vrijednost: 3,30 kn

Golub uhan riba je hrskavičnjača koja spada u porodicu morskih golubova. U narodu je poznat i pod nazivom „morski vrag“ zato što dvije glavene peraje ili nastavci koji se nalaze na glavi ribe podsjećaju na rogove. Golub uhan može imati raspon peraja i veći od tri metra i težiti do 300 kg. Obitava u pelagičkim vodama otvorenog mora. Hrani se planktonskim organizmima, račićima i sitnom ribom koje procjeđuje plivajući otvorenih usta.

S obzirom na to da obitava u pelagijalu golub uhan vrlo se rijetko opažao, a njegova prisutnost u Jadranu bila je gotovo nepoznata. Znanstvenici iz Instituta Plavi svijet istraživanjima su utvrdili da se u otvorenom dijelu Jadrana golub uhan redovito pojavljuje u toplijem dijelu godine kada se povećava organska produkcija i rastu količine planktonskih organizama kojima se hrane. Sa zahladnjenjem i nestankom plijena golub uhan migrira prema toplijim dijelovima Sredozemlja u potrazi za hranom. Na temelju novih studija procjenjuje se kako ljeti iz Sredozemnog mora u Jadran uđe više od 3000 uhana. Iako ne postoji procjena brojnosti populacije u Sredozemlju, pretpostavlja se da je golub uhan prisutan u malom broju.

Tekstove u povodu izlaska novih prigodnih maraka pripremili su doc. dr. sc. Draško Holcer i Renata Brezinščak, dipl. ing.

Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske poslao je Uputu svim županijskim stožerima, o pojačanom nadzoru nad ugostiteljskim objektima.

Tendencija širenja bolesti COVID-19 posljednjih nekoliko dana ponovno je postala izraženija te kako bi se spriječio daljnji rast oboljelih poslana uputa prema kojoj svi stožeri civilne zaštite i područni uredi Ravnateljstva civilne zaštite moraju organizirati pojačani kontinuirani nadzor pridržavanja epidemioloških mjera na svojem području.

U uputi stoji kako posebnu pozornost treba obratiti na nedopuštena okupljanja, a poseban naglasak je i na eventualnom nedopuštenom radu ugostiteljskih objekata u zatvorenim prostorima. Prema navedenome, gosti se mogu usluživati samo na otvorenim terasama, odnosno na drugim otvorenim prostorima za usluživanje na kojima može strujati zrak te da usluživanje gostiju na terasama koje su zatvorene staklenim, plastičnim ili drugim pregradama nije dopušteno. Nadzor će se vršiti i nad eventualnim kršenjem propisanog radnog vremena.

Stožer civilne zaštite Požeško – slavonske županije u suradnji sa Državnim inspektoratom, Policijskom upravom Požeško - slavonske žuapnije i Službom civilne zaštite Požega, a temeljem Upute Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i povećanog broja oboljelih na području Županije, provodit će pojačani nadzor nad navedenim objektima te stoga molimo subjekte koji su predmet Upute Nacionalnog stožera da se pridržavaju svih mjera.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.186 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 6.917 -

Među njima je 931 pacijent na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 89 pacijenata.
Preminulo je 10 osoba a sada imamo ukupno 5.753 preminule osobe od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 256 805 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 244 135 osoba od toga 685 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 23 427 osoba.
Do danas je ukupno testirano 1 468 132 osobe, od toga 6 595 u posljednja 24 sata.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju u Republici Hrvatskoj, kao i u okruženju donesene su upute stožerima civilne zaštite

• Uputa stožerima civilne zaštite – mjere za pripremu turističke sezone

• Uputa stožerima civilne zaštite i područnim uredima – pojačani nadzor pridržavanja epidemioloških mjera

Iako smo mi nešto malo stariji u školi učili da proljeće dolazi 21. ožujka, zadnjih 20 godina to se malo promijenilo. Tako sada proljeće dolazi malo ranije, čak 13 i pol sati ranije. Očekujemo ga danas 20. ožujka u 10 sati i 27 minuta. Ovo se temelji na astronomskim istraživanjima koja prate odnos i položaj Zemljine orbite u odnosu na Sunce. Zemljina rotacijska os danas je na 23,5 stupnjeva u odnosu na orbitu oko Sunca i upravo nam dolazi i astronomsko proljeće, toćno u 10,27 sati.

U starom se Rimu prvi dan proljeća slavio kao početak jedne nove godine. Davno prije Rimljani i Kelti su slavili prvi dan proljeća kao uskrsnuće Sunca. Proljeće je za mnoge imalo značenje buđenja,stvaranja i rađanja nečeg novog. Dobar primjer za to je popularna građevina Stonehenge. On je konstruiran na jedinstven način, pa se tako u zoru prvog dana proljeća Sunce izdiže točno iznad menhira. U staroj Grčkoj početak proljeća je označavao Dionizovo ponovno rođenje.

Postoje tri razdoblja kroz proljeće: pretproljeće počinje u vrijeme pojavljivanja proljetnica, često zvanih "vijesnici proljeća";rano proljeće razdoblje je kad se pojavljuju cvjetovi i listići na drveću, a pravo proljeće razdoblje je u kojem lista mnoštvo listopadnog drveća.

Sretan vam prvi dan proljeća.