Urbano zelenilo smanjuje smrtnost građana, povećava i čuva mentalno i fizičko zdravlje, no unatoč tomu mali broj načelnika, gradonačelnika i župana vodi računa o ovom važnom segmentu života svojih birača -

Izbori su festival demokracije, ali i prilika podsjetiti na goruće probleme hrvatskih općina, gradova i županija, koji imaju iznimnu važnost za zdravlje i živote građana, a o kojima se ne vodi dovoljno ili gotovo nikako računa.

U prvom redu život u zagađenom okolišu u općinama, gradovima i županijama, napose jer takvi egzistencijalni uvjeti, stvaraju indikacije težih kliničkih slika, kao i više stopa mortaliteta. Koliko i s kojim aktivnostima aktualna lokalna vlast u Hrvatskoj - u županijama, gradovima i općinama, ali i svi budući obnašatelji lokalne vlasti istinski vode računa o urbanom zelenilu, analizira i upozorava član Centra poduzetnica Fran Poštenjak iz Jastrebarskog - prvi hrvatski doktor za drveće, sveučilišni bachelor hortikulture i poduzetnik.

Provedena istraživanja pokazuju da dugotrajna izloženost zagađenom zraku ima negativan utjecaj ne samo na respiratorne organe, već i na ostale organske sustave. Samim time jasno je da ukoliko se lokalno djeluje na smanjenje količine emisija štetnih tvari da je moguće poboljšati kliničke teške posljedice kroničnih i akutnih bolesti. Iz tog razloga jasno je da strategija smanjenja i izbjegavanja emisija štetnih tvari može biti učinkovita. Međutim, istraživanja povezana sa utjecajem zelenila na zdravlje ljudi neosporno ukazuju na pozitivan učinak zelenila na ljudsko mentalno i fizičko zdravlje. Zbog toga je jako bitno da se, osim redukcije, koristi i metoda aktivnog uklanjanja štetnih tvari iz zraka koju zelenilo radi u okolišu, a neke vrste su izrazito u tome učinkovite.U zadnjem periodu vidljiva je tendencija i globalno, a i na našim prostorima, da se na razini lokalne samouprave rade projekti ozelenjivanja urbanog okoliša što je svakako pozitivno i može imati pozitivan učinak na zdravlje i kvalitetu života stanovnika urbanih prostora – poručuje ovaj stručnjak.

Zelenilo može imati izrazito pozitivan utjecaj na kreiranje zdravog urbanog okoliša, no postavlja se pitanje čine li osobe kojima na lokalnim izborima poklanjamo svoje povjerenje, dovoljno da to ne samo razumiju, nego i da to primjenjuju u našim lokalnim sredinama.

Dostupnost sredstava za financiranje obnove i podizanje novih elemenata urbane zelene infrastrukture potaknulo je aktivnosti lokalne uprave i samouprave te su se u proteklom periodu intenzivirali navedeni projekti. Ono što se mora naglasiti je važnost multidisciplinarnog pristupa u navedenim projektima jer oslanjanjem samo na jednu struku može se izgubiti multidimenzionalnost urbanih zelenih prostora. Zelene površine u gradovima imaju višestruke uloge koje je potrebno potencirati, a one mogu biti jedinstvene za svaki projekt. Dugoročno, puno je isplativije ulaganje u preventivu i kvalitetu zelenih urbanih površina, nego u povećane izdatke koji nastaju životom u nekvalitetnom okolišu. Volimo se često hvaliti kako je Hrvatska biser netaknute prirode pa nas šokiraju rezultati kvalitete zraka pogotovo u zimskim periodima kada je pojačano onečišćenje zraka iz grijanja na drva. To je još jedan pokazatelj kojeg moramo pratiti i raditi na tome da je kvaliteta zraka zadovoljavajuća i u tim slučajevima - tvrdi Poštenjak.

U vrijeme najstrože izolacije zbog korona pandemije javio se fenomen spontanih odlazaka ljudi u parkove i ostale urbane zelene oaze te prostore rekreacije u gradovima što je pokazalo kolika je važnost takvih lokacija za urbani život građana. Boravak u zelenim prostorima ima višestruko povoljan utjecaj na čovjekovo psihičko i fizičko zdravlje. No u izbornim programima nema dovoljno znanja o ovom fenomenu kao niti smjernica djelovanja u pravcu ovog segmenta iznimno važnoga za urbani život građana.

Profil obrazovanja ljudi na vodećim funkcijama u lokalnoj upravi vrlo je šarolik, međutim, vidljivo je da postoje pozitivni primjeri koji pokušavaju preslikati pozitivne primjere iz naprednijih zemalja.  Na tim pozitivnim primjerima moguće je ukazati na dugoročne koristi zelenila na mentalno zdravlje i rapidni oporavak kognitivnih sposobnosti ljudi koji borave u prostorima koji su bogati raznovrsnim zelenilom. Na taj način možemo rukovodećim ljudima privesti pažnji ulogu zelene infrastrukture i poticati ih da aktivno rade na dugoročno održivom razvoj zelene infrastrukture u svojim gradovima - ističe poduzernik Fran Poštenjak, prvi hrvatski doktor za drveće.

Analizira ujedno i stanje danas u parkovima diljem Hrvatske, jer su oni „zelena pluća“ urbanih sredina.

Povećanjem intenziteta klimatskih promjena i vremenskih ekstremnih događaja urbana zelena infrastruktura sve je više ugrožena iz godine u godinu. Ovo proljeće velik broj stabala u kontinentalnom dijelu Hrvatske je pretrpio značajne štete jer je počeo sa listanjem i pupanjem što je stradalo zbog iznimne hladnoće. Učestalost tih događaja je sve češća što opterećuje biljni organizam i dovodi do propadanja stabala koje je još potencirano ako imamo duga vruća i sušna razdoblja koja predviđaju za ovo ljeto. Kolege koji na terenu održavaju zelenilo najčešće imaju adekvatna znanja i kompetencije, međutim, suočeni su sa nizom problema od kojih je sigurno najveći nedostatak stručnog kadra koji bi na adekvatan način i pravovremeno izvodio zahvate njege i detaljne dijagnostike stabla. Zbog nedostatka radne snage najčešće se kasni sa zahvatima na stablima što negativno utječe na biljni organizam i u sinergiji sa navedenim štetnim posljedicama može imati katastrofalan učinak na dugoročnu održivost urbane zelene infrastrukture. Iz tog razloga potrebno je ciljano djelovati da se spasili vrijedni primjerci stabala koji obitavaju u parkovima naših gradova - naglašava prvi hrvatski doktor za drveće.

Također dodaje kako se klimatske promjene na globalnoj razini ne mogu riješiti urbanim zelenilom, međutim, adekvatnim planiranjem i pozicioniranjem zelene infrastrukture možemo uvelike poboljšati urbane životne uvjete jer je jako izražen utjecaj zelenila na mikrolokaciju u kojem je ono postavljeno.

Pravilno koncipirano podizanje urbanog zelenila, pravovremeno održavanje zelene infrastrukture i srazmjerno budžetiranje sredstava za održavanje dugoročno su ključ uspjeha u kreiranju kvalitetnog urbanog okoliša u kojem će i buduće generacije moći prosperirati i ostvariti svoje planove - zaključuje prvi hrvatski doktor za drveće i poduzetnik Fran Poštenjak.