GOST POŽEŠTINE DAVOR IVO STIER, ZASTUPNIK REPUBLIKE HRVATSKE U EUROPSKOM PARLAMENTU S LISTE HDZ – ČLAN EUROPSKE PUČKE STRANKE -
VAŠI KUTJEVAČKI VINARI IMAJU VELIKU PRILIKU NA EUROPSKOM INTERNET TRŽIŠTU VINA
Prilikom svoga posjeta gradu Požegi, razgovarao je s požeškim gradonačelnikom Vedranom Neferovićem, obišao EU ured, posjetio manifestaciju Pokladnog jahanja u Zagrađu i razgovarao sa županom Alojzom Tomaševićem, razgovarao s kutjevačkim vinarima, susreo se s braniteljskim udrugama županije i održao tribinu „Hrvatska i Europa nakon krize“ za poduzetnike, obrtnike i mlade. Eurozastupnik Davor Ivo Stier dao je i odgovore na nekoliko pitanja tjednika Kronika požeško-slavonska.
Jedan ste od aktivnijih eurozastupnika Hrvatske, na što najviše polažete pažnju u zastupanju Hrvatske?
- Važno je da se hrvatski glas čuje u Europi i utječe na zajedničku europsku politiku. Primjerice, u Vanjskopolitičkog odboru Europskog parlamenta uspjeli smo u prvih sedam mjeseci članstva otvoriti pitanje položaja hrvatskog naroda u BiH te osuditi separatizam ali i unitarizam u toj državi. O tome se prije nije govorilo, a sada smo donijeli prvu rezoluciju Europskog parlamenta u kojoj su naši stavovi jasno artikulirani i dobili potporu natpolovične većine zastupnika. Na našu su inicijativu europski zastupnici također odali počast vukovarskim žrtvama 18. studenog, a u suradnji s njemačkim kolegom Berndom Posseltom organizirao sam i prvu izložbu o padu Vukovara u Europskom parlamentu. Naravno, u središtu pažnje je uvijek pitanje gospodarskog razvoja i otvaranje novih radnih mjesta. U tom pogledu sam se usredotočio na pripremu zakonodavstva koje potiče digitalnu ekonomiju, to jest grane gospodarstva koja najbrže raste, povećava konkurentnost i zapošljava mlade. Dakle, dosadašnji rad je obuhvatio niz područja, od očuvanja naših vrijednosti i solidarnosti prema hrvatskom narodu u BiH do gospodarskih pitanja. Ukratko, mogli bi glavne aktivnosti rezimirati u tri riječi koje označavaju smjernice mog zastupničkog programa: dignitet, solidarnost, razvoj.
Većina građana od članstva u EU je puno očekivala, ima li tu previše optimizma ili je to realnost?
- Mi, kršćanski demokrati, uvijek gledamo s optimizmom na situaciju koja je pred nama, pa se to odnosi i na naše članstvo u Europskoj uniji. Naravno, u EU ima i dobrih i loših stvari, ali je za Hrvatsku ipak bolje to što je ušla svojim samostalnim putem od toga da je ostala u čekaonici zajedno sa susjednim zemljama na Balkanu. Sad je na nama da iskoristimo instrumente koje nam EU daje za potrebne gospodarske reforme, kao i za jačanje našeg položaja na ovim prostorima. Iako nitko neće umjesto nas učiniti domaću zadaću, možemo nešto naučiti od iskustava drugih. Pogledajte na primjer Poljsku, koja je nakon ulaska u EU postala puno utjecajnija država na kontinentu te povećala životni standard svojih građana. Zato je potrebno izabrati kompetentne ljude u europskim institucijama ali i u Vladi Republike Hrvatske, koji će znati iskoristiti prilike koje na EU pruža za ostvarivanje nacionalnih interesa.
Mislite li vi da će Hrvatska pozitivno iskoristiti članstvo u EU, gdje griješimo u sporom privlačenju sredstava, što učiniti da to popravimo?
- Za uspjeh u povlačenju fondova je potrebna kombinacija političke volje i stručnosti. Kod nas je sustav takav da su fondovi u nadležnosti potpredsjednika Vlade Grčića, koji se očito u tome ne snalazi, pa u nekim segmentima nedostaje stručnost a u drugima volja za otklanjanje političkih prepreka za pojedine projekte. Slovenci su, na primjer, imali drugi pristup. Imenovali su nestranačkog stručnjaka za državnog tajnika za EU fondove koji je uživao potporu premijera i šefa oporbe. Na taj način su spojili stručnosti i potrebnu političku potporu.
Slavonija, a posebno Požeško–slavonska županija, najlošije su ekonomski pozicionirane u Hrvatskoj, može li članstvo u EU to popraviti?
- Kohezijska i zajednička poljoprivredna politika EU mogu biti vrlo korisni instrumenti za razvoj Slavonije, a posebice Požeško-slavonske županije. O tome sam razgovarao s dužnosnicima u županiji, gradonačelnikom Požege, obrtnicima te malim i srednjim poduzetnicima. S vinarima u Kutjevu smo dogovorili organizaciju posebnog okruglog stola u Bruxellesu i afirmacije Graševine kao slavonskog i hrvatskog brenda.
Hrvatska je u velikim ekonomskim problemima, što donosi digitalna ekonomija koju vi propagirate?
- Za nekoliko godina će pola svih kupoprodajnih transakcija u Europi ići
putem interneta i Hrvatska se mora pripremiti za takvu digitalnu ekonomiju budućnosti kroz ulaganja u širokopojasni i brzi internet diljem Hrvatske te kroz edukaciju naših ljudi u ICT vještinama. Ta digitalna ili internet ekonomija unatoč krizi raste stopama od 8 posto godišnje i otvara nova radna mjesta, povećava konkurentnost i izvoz. Spomenuo sam maloprije vinare u Kutjevu. I s njima sam razgovarao o tome kako se danas jedna od svakih deset boca vina u Europi prodaje putem interneta, a veliki je trend rasta internet prodaje. Ulaskom u EU, Hrvatskoj se otvara tržište od 505 milijuna potrošača u zajedničkom tržištu bez carina. To je velika prilika za naše vinare koji nemaju masovnu proizvodnju ali imaju vrhunsku kvalitetu. Kroz razvoj internet ekonomije i stvaranja europskog digitalnog tržišta oni će moći lakše riješiti probleme prodaje i distribucije svog vrhunskog vina diljem EU, i to za višu cijenu.
Ističete da se treba normalizirati odnos sa Srbijom, ali tražite da se ne zaboravi isplata ratne štete Hrvatskoj?
- Srbija mora proći katarzu i suočiti se s agresorskom politikom Slobodana Miloševića. To je nužno zbog izgradnje nove arhitekture mira u jugoistočnoj 
Europi. Zato sam dao amandman za otvaranje arhive JNA i rješavanje pitanje nestalih osoba, a povjereniku za proširenje Fueleu sam uputio zastupničko pitanje sa zahtjevom da se inzistira na implementaciji članka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa koji regulira pitanje ratne odštete. Taj je sporazum Beograd potpisao 1996. i važno je da Srbija ispuni obveze koje je sama prihvatila. Bilo bi nelogično da se od Srbije traži normalizacija odnosa sa Kosovom (što svakako pozdravljam) ali da se zaboravi na ispunjavanje sporazuma s Hrvatskom. Na tome moraju inzistirati hrvatske vlasti i zastupnici u Europskom parlamentu s jasnim ciljem izgradnje trajnog mira na ovom dijelu Europe
Član ste odbora za Građanske slobode i ljudska prava i branite svoje mišljenje da dostojanstvo ljudskog života počinje od začeća do prirodne smrti, te dostojanstvo svakog čovjeka kroz borbu za temeljna ljudska prava?
- Pravo na život je temeljno pravo svakog čovjeka, a kao član Odbora za građanske slobode zauzet ću se i dalje za promicanje kulture života i poštivanja digniteta svake ljudske osobe. Primjerice, u ovom smo sazivu zaštitili pravo na priziv savjesti liječnika, medicinskih sestara i primalja koji ne žele sudjelovati u pobačajima. To pravo je socijalistička zastupnica Edith Estrela pokušala značajno ograničiti ali smo njenu rezoluciju odbacili većinom glasova na plenarnoj sjednici.
Hoćete li biti na listi kandidata za EU parlament na predstojećim izborima i što ćete poručiti građanima Hrvatske, zašto baš da zaokruže Vaše ime?
- Odluku o listi donosi u prvom redu Predsjedništvo HDZ-a, koji će to učiniti u narednom razdoblju. Nisam niti malo opterećen tom listom jer vjerujem da se Hrvatskoj može služiti iz bilo koje pozicije. Ono na čemu ću ustrajati jest na razvoju demokršćanske politike koja će uz afirmaciju vrijednosti i tradicije hrvatskog naroda promovirati socijalno tržišno gospodarstvo kao model koji može vratiti proizvodnju u Hrvatsku i otvarati nova radna mjesta.
Razgovor vodio Vladimir Protić
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Hrvatskoj se otvara tržište od 505 milijuna potrošača u zajedničkom tržištu bez carina. To je velika prilika za naše vinare koji nemaju masovnu proizvodnju ali imaju vrhunsku kvalitetu. Kroz razvoj internet ekonomije i stvaranja europskog digitalnog tržišta oni će moći lakše riješiti probleme prodaje i distribucije svog vrhunskog vina diljem EU, i to za višu cijenu. Rekao sam vinarima u Kutjevu da se danas svaka deseta boca vina prodaje preko interneta, a trend rasta internet prodaje je veliki.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------