Službeni podaci koje je nedavno objavio američki Biro ekonomske analize pokazuju da je realni američki BDP u drugom kvartalu ove godine pao za 0.9%, što je drugi uzastopni kvartal u kojemu najbitnije svjetsko gospodarstvo bilježi silazan trend. Upravo je pad BDP-a dva kvartala za redom uvriježeni kriterij prema kojemu se određuje je li neko gospodarstvo ušlo u recesiju pa je opravdano zaključiti kako se Sjedinjene Američke Države nalaze u novoj recesiji koja bi se mogla preliti na čitav svijet.

Da bi ulazak u recesiju bio i službeno potvrđen, potrebna je odluka američkog Nacionalnog ekonomskog istraživačkog biroa, skupine od osam ekonomista kojoj u pravilu treba više mjeseci, a nekad i više od godine dana, da takvu odluku donese. Iako određeni američki političari i ekonomisti tvrde da je potrebno čekati njihovu odluku prije nego se zaključi da je SAD u recesiji, dva uzastopna kvartala u kojima realni BDP pada govore sami za sebe.

Dizanje kamatnih stopa se usporava

Američki Sustav federalnih rezervi, svojevrsna središnja banka SAD-a, na dugo iščekivanom jučerašnjem sastanku objavio je kako će se intenzitet dizanja kamatnih stopi u narednom periodu smanjiti, što bi značilo da je jučerašnje dizanje stope za 0.75% zadnje intenzivno dizanje u ovoj godini.

Dizanje kamatnih stopa je mehanizam kojeg Fed koristi kako bi suzbio visoku inflaciju, ali ono u isto vrijeme i usporava gospodarstvo zbog skupljeg posuđivanja novca. Najavljeno smanjivanje intenziteta podizanja kamatnih stopa stoga ukazuje na to da i Fed očekuje recesiju i smanjivanje gospodarstva, uz sveprisutnu inflaciju koju zasad ne uspijeva smanjiti.

Utjecaj na Europu i svijet

Iako je Europska unija u prvom kvartalu ove godine jedva izbjegla pad BDP-a (narastao je za samo 0.4%), situacija na starom kontinentu nije ništa bolja nego u Americi, što znači da i Europi prijeti recesija. Dapače, moglo bi se reći da je u Europi situacija još neizvjesnija, ponajviše zbog rusko-ukrajinskog rata i posljedične energetske krize čije će se posljedice sve više osjetiti kako se zima bude približavala.

Uz sve to, visoka inflacija ne jenjava i u mnogim europskim državama, uključujući i Hrvatsku, probija dvoznamenkaste brojke. Kombinacija inflacije i usporavanja gospodarstva naziva se stagflacija i predstavlja izrazito nepovoljnu pojavu u kojoj kupovna moć građana vrijedi sve manje, potrošnja pada, štednja gubi svoju vrijednost, a u isto vrijeme raste i nezaposlenost te padaju realne plaće.

Upravo je zato prošli mjesec Svjetska banka izdala priopćenje u kojemu navodi kako očekuje pad europskog BDP-a od 2.9% u 2022. godini, a na svjetskoj razini očekuje značajno usporavanje rasta te stagflaciju u srednje i nisko razvijenim državama.

Recesija i zlato

Poznato je kako za vrijeme recesija, ulaganje u mnoge investicijske instrumente poput dionica i nekretnina postaje posebno rizično. Istovremeno, visoka inflacija svakim danom umanjuje vrijednost ušteđenog novca kojeg nije isplativo držati u obliku novca pa se postavlja pitanje - što napraviti s novcem prije pojave recesije?

Sve popularniji način štednje i ulaganja otpornog na recesiju je investicijsko zlato koje tradicionalno predstavlja zaštitu imovine u nesigurnim vremenima. To potvrđuje i činjenica da je cijena zlata u proteklim recesijama u pravilu rasla, a posebno se ističe recesija koja je krenula 2008. godine za čije je vrijeme cijena žutog plemenitog metala narasla za više od 200% u svega nekoliko godina, što je svima koji su štedjeli u obliku zlatnika i zlatnih poluga donijelo pozamašan prinos.

S obzirom da je pred nama nova recesija, a dizanje kamatnih stopa se usporava, za očekivati je daljnji rast cijene zlata u narednom periodu. Nedavni pad cijene uzrokovan dizanjem kamatnih stopa stoga predstavlja odličnu priliku za kupnju zlata po nižoj cijeni, što sve više ulagača trenutno koristi.

Autor: Josip Kokanović, operativni direktor Centra Zlata

Novi prigodni poštanski blok s motivom impresivnoga formacijskog leta akrobatske grupe Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva -

ZAGREB – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 3. kolovoza 2022. novi prigodni poštanski blok čiji je motiv impresivni formacijski let zrakoplova akrobatske grupe Krila Oluje. Autor prigodnog bloka je Orsat Franković, dizajner iz Zagreba, a fotografiju je snimio satnik Darko Belančić, vođa akrobatske grupe Krila Oluje. Vrijednost maraka označena je slovnom oznakom B što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u međunarodnom prometu. Prigodni blok tiskan je u nakladi 30.000 primjeraka i čine ga dvije marke. Hrvatska pošta otisnula je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Krila Oluje su akrobatska grupa Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva (HRZ) čija je zadaća prezentacija vještina, discipline te timskog rada i visokog stupnja obučenosti pripadnika Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i Oružanih snaga RH. Akrobatska grupa Krila Oluje službeno je predstavljena javnosti 5. kolovoza 2005. u Kninu povodom obilježavanja 10. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluja” po kojoj je i dobila ime. Od tada je zabilježila više od 200 službenih javnih nastupa u Republici Hrvatskoj te u inozemstvu. Svoj program prezentirali su na najprestižnijim zrakoplovnim manifestacijama u brojnim europskim državama uključujući Rumunjsku, Sloveniju, Mađarsku, Njemačku, Austriju, Češku, Slovačku, Belgiju, Italiju, Tursku, Poljsku, Dansku, Švicarsku, Ujedinjenu Kraljevinu i Francusku. Na brojnim domaćim i međunarodnim aeromitinzima nastupe Krila Oluje pratili su milijuni gledatelja i zaljubljenika u akrobatsko letenje. Zbog složenosti elemenata od kojih se sastoji letački program, Krila Oluje našla su se u samom vrhu svjetskoga akrobatskog letenja, a za svoje nastupe osvojili su brojne nagrade i priznanja.

Krila Oluje djeluju u sastavu 392. eskadrile aviona 93. krila HRZ-a u Vojarni „Pukovnik Mirko Vukušić“ u Zemuniku. Piloti Krila Oluje lete na avionu Pilatus PC-9M. Tijekom izvođenja programa avioni lete na međusobnoj udaljenosti manjoj od tri metra pri brzinama do 550 km/h, a opterećenje koje piloti podnose tijekom pojedinih elemenata kreće se od -2.5 g do +6.5 g. U okviru svog programa na vojnim manifestacijama i obljetnicama Krila Oluje izvode i specifičan manevar – prelet Missing man. To je tradicionalan način odavanja počasti u svijetu zrakoplovstva, a izvodi se tako da se jedan od aviona tijekom manevra izdvoji iz glavne formacije odajući počast svim nestalim i poginulim hrvatskim braniteljima.

Tekst u povodu izlaska novih prigodnih maraka napisalo je Ministarstvo obrane Republike Hrvatske.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.038 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 8.309 -

Među njima su 673 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 26 pacijenata. 

Preminulo je 10 osoba a ukupno do sada imamo 16.336 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.187.825 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 1.163.180 osoba od toga 1.059 u posljednja 24 sata. 

U samoizolaciji je trenutno 4.580 osoba.

Do danas je ukupno testirana 5.053.891 osoba, od toga 3.673 u posljednja 24 sata. 

Zaključno s 1.8.2022 utrošeno je 5.264.857 doza cjepiva, a cijepljeno je 59,57% ukupnog stanovništva, odnosno 70,85% odraslog stanovništva. Na dan 1.8.2022 utrošeno je 270 doza cjepiva, a od toga je 60 osoba cijepljeno prvom dozom. Zaključno s 1.8.2022 2.316.486 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.246.443 osoba (2.042.699 osoba cijepljeno s dvije doze te 203.744 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 68,81% odraslog stanovništva. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti, jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr. 

PLETERNICA - Pleternica je i službeno dobila svoju prvu skulpturu u prostoru – Friedricha Solomona Kraussa „Šapni mu svoj bećarac”!  Riječ je o Pleterničaninu, etnologu, folkloristu i filologu, skupljaču bećaraca čiji je lik u bronci napravila požeška akademska kiparica Tatjana Kostanjević.

Otkrivanju skulpture, što su učinili mladi članovi KUD-a „Orljava”, prethodio je prigodni program koji je organizirala Javna ustanova Pleternica u suradnji s Gradom Pleternicom, Poduzetničkim centrom Pleternica i TZ Grada Pleternice. U tome su im potporu dala i Kulturno-umjetnička društva „Orljava”, „Svilenka” i „Rama” koji su pjevali, plesali i posjetitelje počastili pogačicama, kuhanim kukuruzom, kruhom namazanim s mašću i naravno, raznim pićima.
O Kraussu, njegovoj skulpturi, Muzeju bećarca čije se otvorenje uskoro očekuje, ali i o pleterničkim projektima za koje se uglavnom koriste sredstbva EU, govorili su direktorica Javne ustanove Jasna Hoffmann, povjesničar, arhivist i voditelj Muzeja bećarca Mario Katić, kiparica Tatjana Kostanjević, gradonačelnica Marija Šarić i županica Antonija Jozić.

Postavljanje Kraussove skulpture na Trgu bećarca dio je velikog projekta “Svijet graševine" u koji su uključeni gradovi Kutjevo i Pakrac a vrijedan je 65 milijuna kuna. Čak 85 posto novca osigurano je iz EU a od navedenog iznosa 30 milijuna kuna odnosi se na aktivnosti u Pleternici.
Nakon otkrivanja skulpture, mnogi su se pošli fotografirati uz nju i nešto prišapnuli Kraussu a to će sada vjerojatno činiti i oni koji budu dolazili u Pleternicu, u obližnju Terra Panonicu ili kakvo događanje kojih je tijekom godine mnogo. Uslijedio je nastup KUD-a “Orljava”, koji se sprema za nastup u Sjevernoj Makedoniji, a na kraju, kako je to već postao običaj, u zajedničkom kolu su im se pridružili posjetitelji na Trgu bećarca.

tekst i fotografije Vesna Milković

Dovršetkom ovog projekta korak smo bliže cilju u tom segmentu, a to je izgradnja ili rekonstrukcija nogostupa u našim naseljima - istaknula je Marija Šarić, gradonačelnica Pleternice. 

Nogostupi su jedan od stupova sigurnosti pješaka posebice ako se radi o državnim cestama. Jedan takav upravo je izgrađen na DC525 kroz naselje Bilice vrijednosti 1,5 milijuna kuna.

– Želimo biti partner svim državnim tvrtkama, a realizacijom ovog projekta mogu konstatirati da se dobra suradnja sa Hrvatskim cestama nastavila. Dovršetkom ovog projekta korak smo bliže cilju u tom segmentu, a to je izgradnja ili rekonstrukcija nogostupa u našim naseljima – istaknula je Marija Šarić, gradonačelnica Pleternice.

Navodi kako je pred visokom fazom izvođenja nogostup kroz naselja Buk, Resnik i Svilna te priprema za rekonstrukciju nogostupa u naselju Gradac.

– Također kroz rekonstrukciju ceste u naseljima Frkljevci i Kadanovci izgraditi će se i taj nogostup, a tu je izvođač radova već uveden u posao i čeka se početak radova na tom projektu – dodaje gradonačelnica Šarić.

POŽEGA - Večer novih tamburaških pjesama festivala „Zlatne žice Slavonije Požega 2022.“ održat će se u nedjelju 4. rujna uz izravan prijenos u programu Hrvatske radiotelevizije. 

Pozivamo vas da zapratite naš  YOUTUBE KANAL ZLATNE ŽICE SLAVONIJE na kojemu možete poslušati sve pjesme. Evo i popisa izvođača, naziva skladbe, autora glazbe, stihova i aranžera:

SLAVONSKE LOLE – Slavonijo, ravna ledino – 3:02 (Saša Osenički/Goran Orešković – Goran Orešković – Mario Zbiljski)

ŠIMA JOVANOVAC – Slavim dane, godine, starost me ne brine – 3:08 (Šima Jovanovac – Mirko Benčić – Krunoslav Mihaljević)

STJEPAN JERŠEK ŠTEF – Život je lijep – 3:42 (Ivica Plivelić – Ivica Plivelić/Stjepan Jeršek Štef – Ivica Plivelić/Željko Nikolin)

RAVNICA – Pred drvenom kućom starom – 2:58 (Aleksandar Homoky – Željko Krznarić – Aleksandar Homoky/Stjepan Rudinski) 

ŽELJKO BARBA – Dođi kući, pendžere otvori – 3:31 (Željko Barba – Miroslav Škoro/Biljana Pavlović – Ivica Plivelić/Željko Nikolin )

KVARTET GUBEC – Nema kući 7 dana – 3:10 (Rajko Suhodolčan  – Nikola Kristić – Krunoslav Dražić)

ŠOKCI – Nebo iznad Slavonije  – 3:25 (Siniša Đukić – arr. Stjepan Rudinski)

TKANICA – Šokac i tambura  – 3:07 (Tomislav Šokić – arr. Tomislav Šokić/TS Tkanica) 

IVAN ŠTIVIĆ – Čaša za lijek – 3:20 (Ivica Plivelić – Branimir Mikić – Ivica Plivelić)

ŽETEOCI – 40 jeseni, 40 proljeća – 3:29 (Stjepan Knežević – arr. Ivan Priman)

MIROSLAV ŠKORO – Daj još jednu – 3:37 (Ivica Plivelić/Miroslav Škoro – arr. Ivica Plivelić/Miroslav Škoro/Branimir Mihaljević )

LEGE – Spreman sam na sve – 3:32 (Marko Zeljković/Marin Bando – arr. Marin Bando)

KAS – Jedina – 3:28 (Ante Gudelj – Ante Majić – Jurica Hrenić)

POSEGANA – Ljubav – 3:27 (Dominik Blaževac – arr. Posegana)

VRANAC – Zar je stvarno gotovo – 4:21 (Branimir Jovanovac)

GAZDE – Tebe ne zaboravljam – 4:03 (Marko Bujanović – Željko Krznarić  – Marko Bujanović/Predrag Martinjak/Damir Popović)

BOSUTSKI BEĆARI – Svatovska – 3:52 (Željko Zovko – arr. Ivica Murat)

CECILIJA – Lijepa naša u srcu – 3:10 (Danijela Bogdanović – arr. Bojan Dragojević)

CURE IZ CENTRA – Ženski rusvaj – 3:28 (Mirko Šenkovski Geronimo – arr. Jurica Hrenić)

DŽENTLMENI – Zavedi me – 3:15 (Zoran Kuna – Zoran Kuna/Ante Majić – Darko Čuvidić/Željko Nikolin)

LIDIJA BAČIĆ LILLE – Najdraže moje – 3:11 (Ivica Plivelić – Fayo  – Ivica Plivelić/Mislav Sirovina)

SLAVONIA BAND – Kad me isprate ravnice – 3:01 (Željko Zovko/Snježana Perić – arr. Marin Bando)

U prometnoj nesreći biciklistkinja je lakše ozlijeđena -

U ponedjeljak 1. kolovoza 2022. oko 11:10 sati u Požegi na križanju ulica Franje Cirakija i Njemačke u kružnom toku, 83-godišnjak koji je upravljao osobnim automobilom marke „Volkswagen“, požeških registarskih oznaka, pretjecao je biciklistkinju a odmah nakon toga skretao udesno da se nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, nakon čega  je desnim bočnim djelom vozila udario u 72-godišnju biciklistkinju koja je pala na kolnik. Nakon prometne nesreće 83-godišnjak nije pružio pomoć ozlijeđenoj osobi iako je to mogao učiniti bez opasnosti za sebe i drugoga.

U prometnoj nesreći 72 godišnjakinja je lakše ozlijeđena, a protiv 83-godišnjaka slijedi kaznena prijava.

Zabilježene još tri prometne nesreće i tri bijega s mjesta nesreće -

Dogodila su se i tri bijega s mjesta prometne nesreće u Požegi na križanju ulica Pavla Radića i Zrinske i u Ulici doktora Filipa Potrebice, i u Kutjevu u Ulici Vidim.

Dragovoljna predaja eksplozivnih sredstava -

U ponedjeljak 1. kolovoza 2022. u Pakracu, anonimni građanin je policijskim službenicima predao minobacačku minu i pet komada streljiva.

Navedena eksplozivna sredstva je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i pohranio u prostorije policije do uništenja.

Nesreća na radu -

U ponedjeljak 1.kolovoza 2022. oko 19:40 sati u mjestu Velika, 38-godišnjak je prilikom izvođenja radova pao s aluminijskih ljestava te je prevezen na pružanje daljnje liječničke pomoći u OŽB Požega gdje je utvrđeno da je teško ozlijeđen.

foto: ilustracija gospodarski.hr

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivano 114 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 7 osoba je hospitalizirano, 107 osobe nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 0 osoba, a ukupno je testirano 104553 osoba.  Na posljednjem testiranju obrađeno je 40 uzoraka, od kojih je 16 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

POŽEGA - Nešto iza 8 sati putnički motorni vlak na relaciji Požega - Velika naletio je na prijelazu ceste preko željezničke pruge u ulici Juraja Križanića, tzv. vojna cesta, na traktor s prikolicom punoj drva. Vlak je svojim prednjim dijelom udario u zadnji kraj prikolice jer je traktor i veći dio prikolice već prošao željezničku prugu. Na sreću nije stradao niti vozač traktora a ni nitko od osoblja i putnika u putničkom vlaku. 

Policijski službenici PP Požega provode očevid i za sada je promet otežan jer se vozi naizmjence jednom voznom trakom. Ovo je inače prijelaz koji izgleda pregledan, no na njemu se skoro svake godine dogodi po jedan sudar vlaka i vozila, od osobnih pa do kamiona. Iako se svi žalimo da su vlakovi spori izgleda da je ona "Vlak je uvijek brži" točna.