Istraživanje: EU turisti o hrvatskoj turističkoj sezoni koja bilježi rekorde -

Hrvatska je država izuzetne ljepote, različitosti, očuvanih prirodnih resursa i prije svega iznimnih povijesnih znamenitosti. No, Hrvatska je država čiji stanovnici očito o tome (pre)malo vode računa, koji nisu toga izrazito svjesni, koji su čak i ravnodušni prema svoj ljepoti države u kojoj žive. To pokazuje i smeće koje je posvuda, uništava se infrastruktura, betonizacija i apartmanizacija je opće prisutna, posebno na Jadranu, podmeću se požari, te time uništava dragocjena vegetacija, što kvari opći dojam svima koji dolaze u Hrvatsku. Hrvatska je „zaostala“ u mnogim pogledima za brojnim državama Europske Unije, ali to je sada i njezina najveća prednost, jer nije sve komercijalizirano, te u službi industrije i krupnog kapitala – ukratko su rezultati istraživanja kojega je od 01. svibnja do 01. kolovoza ove godine provela futurologinja Sanela Dropulić, idejna začetnica i direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr, specijalizirana za futurologiju poduzetništva i sociološke odnose.

Istraživanje je obuhvatilo 109 državljanki i državljana Europske Unije od 21 do 67 godina starosti, a koji dolaze radi posla, obiteljskih potreba ili godišnjeg odmora u Hrvatsku. Cilj ovog istraživanja bilo je u prvom redu ispitati kako Hrvatsku, kao 27 članicu velike EU obitelji doživljavaju državljani ostalih članica koji nas posjećuju, u ovoj za nas, rekordnoj turističkoj sezoni nakon korone.

Istraživanje je obavljeno u tri mjeseca u 25 mjesta Lijepe naše - Pula, Brijuni, Rovinj, Rijeka, Senj, Vodice, Krasno, Zavižanj, Paklenica, Zadar, Plitvička jezera, Kumrovec, Zagreb, Orebić, Hvar, Božava, Lošinj, Vrbnik, Baška, Split, Ogulin, Čakovec, Varaždinske Toplice, Zaprešić i Gospić.

Rezultati istraživanja koje je provela Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr, pokazali su ne samo što EU državljani koji dolaze ove sezone u Hrvatsku - vole kod nas, nego i što ne vole, a kako bi unaprijedili i popravili sve ono što možemo.

Rezultate istraživanja Sanela Dropulić će iskoristiti i u svojoj najnovijoj (četvrtoj po redu) knjizi posvećenoj poduzetništvu pod nazivom „Biti normalan u nenormalno doba – Poduzetništvo u izazovnim vremenima!“, a koja će biti svečano promovirana 19. 11. 2022 na Svjetski dan poduzetnica u Zagrebu.

Ispitanici su se izjasnili i da vole srdačnost i osjećaj za gostoprimstvo hrvatskih građana, ali da ne vole gramzivost kojega pojedini ispoljavaju, posebice na turističkim štandovima, u restoranima, ali i kod iznajmljivanja smještaja. U istraživanju su poručili i da znaju kada ih „gule“ na cijenama, te da nisu „glupi“ u procjeni je li to povoljno za njih ili nije.

U Hrvatsku su došli jer je ove godine apsolutni hit i prije svega auto-destinacija, te izrazito sigurna država. Došli su i jer je jeftino i to značajnije nego u ostalim mediteranskim državama, poput Italije, Grčke ili Španjolske. Ali vjeruju da tome neće biti tako iduće godine.

U povratak na hrvatsko more 2023. godine ne vjeruje čak 63 posto ispitanika – državljana Europske Unije. Razloge vide uglavnom u ekonomskoj krizi, neizvjesnosti političkih odnosa u Europskoj Uniji spram Rusije, potencijalnom izbijanju novih zaraza, te općem siromaštvu koje bi moglo zavladati Europskom Unijom već na jesen ove godine. Sada su na ljetovanju uglavnom jer troše zalihe tj. ušteđevinu i jednostavno žele malo uživati nakon korone – pojasnila je autorica ovog istraživanja Sanela Dropulić.

Među ispitanicima su bili i belgijski državljani Nele van Hemel (47) i Dirk Vranken (61), koji su ovog ljeta prvi puta u Hrvatskoj, a svoj su godišnji odmor „razbili“ na nekoliko hrvatskih lokacija i kratko zadržavanje na njima – uspjeli su obići more, Velebit, Plitvička jezera... Način na koji su ljetovali - zajednički je za čak 58 posto ispitanika.

Većina ispitanika ove je sezone odlučila iskoristiti mogućnost vožnje ugodnim cestama kroz Hrvatsku i obići što je više mjesta u našoj državi. Zadržavaju se kratko po pojedinoj destinaciji, najviše do tri dana i idu dalje. More im je zanimljivo, ali sve više i unutrašnjost Hrvatske. Raduje ih što smo doista sigurna destinacija u kojoj nema izraženog kriminala, da je sigurno čak i ostaviti otključan automobil, ali se zato boje voziti našim prometnicama, jer ističu, osim gustog prometa, građani Hrvatske ne znaju baš dobro voziti i ne poštuju prometna pravila – istaknula je futurologinja Sanela Dropulić.

Dominik Jurina (46), državljanin Slovenije, poput procijenjenih 80 tisuća njegovih sunarodnjaka ima nekretninu u Hrvatskoj. I u svojoj kući ljetuje već 20 godina, pa je Hrvatsku dobro upoznao. Voli njezinu prirodu, povijesnu baštinu, more, šume i planine, ali ne voli činjenicu da se o tome premalo vodi računa – kako o kvalitetnoj ponudi, tako i zaštiti. I on je sudjelovao u ovom istraživanju.

Hrvatska ima izrazito divnu prirodu, ali punu smeća. Šteta jer to je veliko blago koje treba čuvati, a ne uništavati. Građani Hrvatske su osobe koje puno obećavaju, a malo toga ispunjavaju. Hrvatska administracija je jako spora, neučinkovita i komplicirana kad nešto trebaš od nje, ali kad tebe treba administracija hrvatske države – onda su brzi i ekspeditivni. Radujem se druženjima s hrvatskim građanima jer su gostoljubivi, ali su neki od njih jako nestrpljivi – ocijenio je ovaj gost iz Slovenije u istraživanju.

Najviše znanja o Hrvatskoj, te afiniteta prema nama iskazali su gosti iz Njemačke, Slovenije i Češke, koji su ujedno i među najbrojnijima, a najmanje znanja o Hrvatskoj pokazali su u istraživanju Francuzi, Šveđani i Estonci koji su se zatekli u posjetu Hrvatskoj.

No i jedni i drugi poručuju kako je doista ovog ljeta Hrvatska top turistička destinacija, te ne vjeruju da će se sve to ponoviti i iduće godine. Prazne plaže koje su ovogodišnja turistička zbilja u Crnog Gori, mogle bi se nama dogoditi vrlo brzo. Jer uz opće globalne (ne)prilike, puno toga nije razrađeno u hrvatskom turističkom proizvodu. Obilje toga treba unaprijediti na temeljima činjenica hrvatske iznimne prirodne ljepote, gostoljubivosti ljudi i destinacijske privlačnosti za EU građane, da bi i iduće godine ponovili brojke iz ovogodišnje sezone – zaključila je na ovu temu futurologinja poduzetništva Sanela Dropulić, direktorica Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr. Ističe i kako nam dolaze izazovna vremena u kojima će se svakako morati kvalitetno reorganizirati poslovanje, ponuda i turistički proizvod, a prije svega naš stav prema discipliniranom i kvalitetnom radu, kako bi zadržali barem donekle ovakvu posjećenost koju sada imamo.

U posljednja 24 sata zabilježena su 743 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 7.272 -

Među njima je 628 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 28 pacijenata. 

Preminulo je 12 osoba a ukupno do saada imamo 16.401 preminulu osopbu od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.193.298 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo  1.169.625 osoba od toga 1.464 u posljednja 24 sata. 

U samoizolaciji su trenutno 3.933 osobe. 

Do danas je ukupno testirano 5.069.266 osoba, od toga 2.461 u posljednja 24 sata. 

Zaključno s 6.8.2022 utrošeno je 5.265.639 doza cjepiva, a cijepljeno je 59,58% ukupnog stanovništva, odnosno 70,85% odraslog stanovništva. Na dan 6.8.2022 utrošeno je 13 doza cjepiva, a od toga je jedna osoba cijepljena prvom dozom. Zaključno s 6.8.2022 2.316.607 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.246.606 osoba (2.042.802 osoba cijepljeno s dvije doze te 203.804 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 68,82% odraslog stanovništva. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti, jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr. 

Državni hidrometeorološki zavod izdao je za danas i za 8. kolovoza crveno upozorenje za Velebitski kanal i narančasto upozorenje za splitsku, dubrovačku, kninsku regiju, Kvarner i Kvarnerić

Izvor: DHMZ

Za Velebitski kanal izdano je crveno upozorenje zbog mjestimice jake i vrlo jake bure. Mogući su najjači udari vjetra od 65 do 120 km/h.

Vrijeme je vrlo opasno i podrazumijeva visoku razinu opasnosti za zdravlje, pa i za život opasne situacije, posebice pomorcima. Također, prisutan je i značajan rizik od štete za obalnu infrastrukturu. Budite svjesni opasnosti i obratite pozornost i pratite najnovija vremenska izvješća. Savjetujemo javnost da izbjegavaju putovanja i boravak blizu ugroženih obalnih područja. Vrlo je vjerojatno da trajekti neće ploviti pa ako putujete, pratite informacije o prometu.

Za splitsku i dubrovačku regiju izdano je narančasto upozorenje zbog mjestimice olujnih udara bure od 65 do 90 km/h te toplinski val s maksimalnom temperaturom do 34 °C.

Budite na oprezu zbog krhotina koje lete nošene jakim vjetrom. Mogući su lokalizirani prekidi u aktivnostima na otvorenom. Budite spremni na pojavu zdravstvenog rizika zbog vrućine i visokih temperatura kod osjetljive populacije, ponajprije starijih i male djece. Slušajte i postupajte prema savjetima danima od strane nadležnih službi.

Za kninsku regiju izdano je narančasto upozorenje zbog toplinskog vala s maksimalnom temperaturom do 34 °C.

Budite spremni na pojavu zdravstvenog rizika zbog vrućine i visokih temperatura kod osjetljive populacije, ponajprije starijih i male djece. Slušajte i postupajte prema savjetima danima od strane nadležnih službi.

Za Kvarner i Kvarnerić izdano je narančasto upozorenje zbog mjestimice jake, ujutro i vrlo jake burevs najjačim udarima vjetra od 65 do 95 km/h.

Očekujte i budite pripravni za olujne brzine vjetra u kombinaciji s lokalno visokim valovima koji su se već ili će se tek generirati. Upravljanje plovilom u tim uvjetima zahtijeva veliko iskustvo te adekvatno opremljena plovila. Preporučljivo je da pomorci bez odgovarajućeg iskustva potraže sigurnu luku prije početka potencijalno opasnog vjetra i valova. Vjerojatno je da mnogi katamarani i trajekti neće ploviti pa ako putujete, pratite informacije o prometu.

POŽEGA - Jedna od ikona požeškog festivala i tamburaške glazbe je Krunoslav Kićo Slabinac. Veliki glazbenik napustio nas je 2020. godine, a kao što se Dalmacija prisjeća svoga sina Olivera Dragojevića, tako će se i Požega ove godine odužiti Kići Slabincu za njegov veliki glazbeni doprinos.

Kićo je bio svestran, pa se osim tamburaškom glazbom kroz svoju više od pola stoljeća dugu karijeru iznimno uspješno pronašao i u rock & rollu, šlagerima i drugim popularnim žanrovima.

Njemu u čast ove godine na festivalu Zlatne žice Slavonije u subotu 3. rujna od 20 sati na Trgu Svetog Trojstva u Požegi bit će izvedene njegove uspješnice svih žanrova koje će, u novim aranžmanima, izvoditi bend pod ravnanjem Alena Kovačevića te gudački orkestar proširen s puhačima i tamburašima pod vodstvom dirigenta maestra Alana Bjelinskog.

Pjevačke dionice izvest će izvrsni solisti Ivana Kindl, Jacques Houdek, Ivo Gamulin Gianni, Igor Delač, Bruna Oberan Bošković i Bruno Čolak, a u koncert je uključen kod ovakvih projekata neizostavni Ante Gelo, te nekadašnji Kićin gitarist Drago Laban.

Pjesme koje će biti izvedene na Restrospektivi su:

Zbog jedne divne crne žene (Jacques)
Plavuša (Jacques)
Otiš’o je s mirisima jutra (Jacques)
Slavonijo, ja sam tvoje dijete (Jacques)
Poljubi me za sretan put (Jacques/Ivana Kindl)
Tri slatke riječi (Ivana Kindl)
Ako zora ne svane (Ivana Kindl)
Na kraj sela čađava mehana (Ivana Kindl)
Anuška (Igor Delač)
Rock around the clock/ Rip it up (Igor Delač)
Bećarska noć (Igor Delač)
U dugim noćima (Ivo Gamulin Gianni)
Bila si djevojčica (Ivo Gamulin Gianni)
Serenada (Ivo Gamulin Gianni/ Bruna Oberan Bošković)
Dan koji se pamti (Bruna Oberan Bošković)
Inati se, Slavonijo (Bruna Oberan Bošković)
Vjenčanja neće biti (Bruno Čolak)
Nije moja duša prazna (Bruno Čolak)

Retrospektivu će snimati Hrvatska televizija, i prema najavi, emitirati u večernjem terminu narednog vikenda.

Muzej vlakića Backo Mini Express - Nekoć jedan od najposjećenijih turističkih dragulja glavnog grada -

Posljednjih pet godina svog postojanja Backo Mini Express, najveća maketa željeznice jugoistočne Europe, koja je 2019. godine postala Muzej vlakova, smješten u zagrebačkoj Gundulićevoj ulici br. 4, bio je pravi turistički dragulj glavnog grada, ali i kontinentalne Hrvatske.

Globalna zainteresiranost za ovu malu zagrebačku oazu velike kreativnosti i ručnog rada, koja je iznjedrila impozantne brojke – muzejom danas vozi 150 kompozicija vlakova na više od 1.500 tračnica u 350 četvornih metara izlagačkog prostora, najvećeg te vrste u ovom dijelu Europe, bila je iznimno velika. Ono što je najbolje od svega – gosti su dolazili u svako doba godine, gotovo svakog dana. Kako domaći tako i inozemni turisti, bilo da su u stanom posjetu glavnom gradu Hrvatske, bilo na proputovanju.

Muzej su posjećivale brojne novinarske ekipe, među kojima redovito i one iz daleke Kine, Japana, Koreje, Australije, a priča o malim vlakovima iz male Hrvatske proširila se na veliko po svijetu. Sve je to dovelo i do toga da su mnoga poznata imena također posjetila maketu, među kojima je bio na primjer i Danac Michael Schønwandt, svjetski poznati dirigent.

No ovog ljeta priča je sasvim drugačija. Gotovo tragična – temelji čega su vidljivi u padu životnog optimizma koji je ljude udaljio od putovanja, ratnim zbivanjima u Ukrajini, koroni, rastućoj inflaciji i nesigurnoj gospodarskoj situaciji ...

Backo Mini Express je planiran i realiziran kao projekt u kojemu svatko može pronaći svoj komadić radosti i sreće. U posljednjih pet godina mali i veliki građani Zagreba, gosti glavnog grada, među njima su bili i brojni domaći i strani turisti, s radošću su ga posjećivali, po nekad i po stotinu gostiju dnevno. Danas u Gundulićevoj br. 4 u prostoru najveće makete željeznice jugoistočne  Europe i našeg muzeja te brojke bilježimo na mjesečnoj bazi. Doista je jako loše ljeto, nikada kao do sada u našoj petogodišnjoj tradiciji postojanja. Domaćih gostiju gotovo da i nema, a inozemni gosti su rijetki. Stvar pogoršava i obnova zgrada u srcu grada uslijed potresa, pa je sve u prašini, građevinskim radovima, skelama – opisuje Antun Urbić Backo, idejni začetnik i vlasnik projekta pete najveće makete Europe – Muzeja vlakića Zagreb.

Muzej vlakića Backo Mini Express bio je proteklih pet godina iznimno prepoznatljiv turistički proizvod ne samo Zagreba, nego i Hrvatske, prostor u kojega su odrasli i djeca s radošću "trošila" vrijeme gledajući zaljubljeno u vlakove, bez obzira što današnja tehnologija, internet, svijet pametnih telefona, te brojni gadgeti nude sasvim drugačiji način zabave. Muzej vlakića -  Backo Mini Express, po svojim dimenzijama te sadržaju koji je umanjeni prikaz stvarnog života u omjeru 1:87, spada među dvadeset najvećih u Europi. Plod je isključivo ručnog rada i velikog maketarskog zalaganja idejnog začetnika projekta Antuna Urbića i još četvorice djelatnika makete te je u 80 posto svog sadržaja izvorni hrvatski proizvod.

Na žalost iz dana u dan zbog pada broja posjetitelja koji se osjete posljednjih godinu dana, u prvom redu zbog potresa, korone, ali i ostalih okolnosti koje su globalno zavladali svijetom, sve je izglednije gašenje Muzeja vlakića Backo Mini Express – izvorna hrvatska ideja pretočena u fenomenalni hrvatski turistički proizvod glavnog grada, ali i Hrvatske. 

Dogodila se jedna prometna nesreća -

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi u Njemačkoj ulici.

U subotu 6. kolovoza 2022. oko 15.15 sati u blizini mjesta Straženam, na neutvrđeni način došlo je do požara na otvorenom prostoru gdje je izgorjela vinova loza, stabla voćaka, kukuruz, suha trava i nisko raslinje. Požar su gasila tri Dobrovoljna vatrogasna društva i do večeri je ugašen. 

Uzrok požara se istražuje te utvrđuje materijalna šteta izazvana širenjem ovog požara i na poljoprivredne kulture i trajne nasade.

POŽEGA - Kako je javio OKC Policijske uprave Požeško-slavonske nešto prije 17 sati, upravo traje veliki požar na otvorenom prostoru kod Stražemana. Vatra je već zahvatila površinu veliku 4-5 hektara suhe trave i raslinja, ali se proširio i na vinograd, voćnjak i kukuruze. Gašenje požara je u tijeku.

Pouke dviju stravičnih prometnih nesreća s 14 poginulih i najmanje 22 teško ozlijeđenih: treba se fokusirati na umor vozača u prometu, potom na korištenje mobitela i alkohol, uz bitno povećanje izvjesnosti kažnjavanja za prometne prekršaje

Autor: Željko Marušić, prometni stručnjak

foto: e-varaždin.hr

La commedia è finita (tal. komedija je završena) najsažetiji je zaključak o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje su stupile na snagu 30. srpnja 2022., koji proizlazi nakon stravične u kojoj je jutros u 5:40, na autocesti A4 kod Brezničkog Huma, nakon izlijetanja i udara u potporni zid autobusa s poljskim hodočasnicima na putu za Međugorje, 12 osoba poginulo, a najmanje 19 je teško ozlijeđeno.

Šest dana nakon donošenja izmjena i dopuna zakona o sigurnosti prometa na cestama, po obrascu koji poput Damoklovog mača visi nad sigurnošću dogodila se jedna od najtragičnijih prometnih nesreća u hrvatskoj povijesti.

Stoput smo ukazali na umor stranih vozača autobusa i kamiona, tempiranu bombu hrvatskog cestovnog prometa. Jutros je ponovno eksplodirala! Uz to su jutros, u 6:25, po poznatom obrascu, na izlasku iz Sikirevaca prema Kruševici (Općina Slavonski Šamac), u sumanutoj jurnjavi BMW-om Serije 3 poginula dva 26-godišnjaka, a tri su mladića teško ozlijeđena.

Dosad je 6. kolovoza 2022. izjednačio najtragičniji dnevni rekord u povijesti RH, dakle treba upaliti alarm i zaboraviti na sve što se radilo na cestovnoj sigurnosti u ovoj godini te osmisliti bolje i učinkovitije mjere, koje bi se temeljile na povećanju izvjesnosti kažnjavanja, za najteža i najopasnija kršenja prometne sigurnosti.

Prva ugroza je san – kad zaspite za upravljačem. Druga ugroza je mobitel, a tek na trećoj razini su alkohol, opojna sredstva i medikamenti, ukazivali smo proteklih mjeseci dok je fokus izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama bio tek na trećoj razini ugroza sigurnosti prometa, i to na najmanjoj razinskoj ugrozi (alkohol je znatno veća prijetnja za sigurnost prometa od medikamenata koje vozači ne smiju koristiti), a sve se radilo pogrešno i kontraproduktivno.

Usto se, također kontraproduktivno i sustavno štetno (!) progurala obveza korištenja zaštitne kacige za električne romobile, a nerezonski je podignuta kazna za najčešći, ali u pravilu neprocesuirani prekršaj, neprilagodbu brzine uvjetima (čl. 51. st 1), s 500 na 1000 kn, premda se uzima u obzir samo nakon nesreća. Važnije bi bilo da se zadržao iznos kazne (500 kn, odnosno 250 kn pri plaćanju u tri dana), ali da se sustavno naplaćuje , primjerice kad netko brzinom od 50 km/h prođe gradom kroz raskrižje ili 50 km/h vozi po kiši (umjesto, smanjenom prilagođenom brzinom). Također da se tolerancija policijskog mjerenja brzine “10/10” – 10 km/h do 100 km/h (dakle 33 posto i pješačkoj zoni!) i 10 posto iznad 100 km/h izmijeni na “3/3”.

Koliko je umor opasan u prometu, stoput smo ukazivali. Ako alkoholiziranost, koja je izravno i neizravno uzrok mnogih tragičnih nesreća, uzmemo kao referentni negativni čimbenik, nepropisno korištenje mobitela u vožnji (nažalost, uvelike i propisano) opasnije je, jer vozač povremeno potpuno gubi nadzor nad prometnom situacijom.

A umor, pospanost najopasniji su za prometnu sigurnost, dakle opasniji i pogibeljniji od korištenja mobitela i alkoholiziranosti. Kad vozač zaspi vozilo nekontrolirano skreće izvan ceste, udara u nosače i portale uz cestu, probijaju središnju barijeru i skreću na suprotni trak…

Najveći problem hrvatskog gospodarskog prometa, kojeg generiraju i vozači iz ostalih europskih zemalja, posebice iz središnjeg i istočnog dijela, je težak umor vozača, posljedica rada službenog posla i paralelno jednog ili više neslužbeno (na crno).

Problem je najveći u rutama koje kombiniraju promet u Europskoj uniji i izvan nje. Naime, propisi EU, Uredba EZ br. 561/2006 o vremenima rada i odmora, definira maksimalno vrijeme vožnje od 4,5 sata, pa pauzu od 45 minuta, maksimalno dnevno 9 sati, dvaput tjedno moguće je 10 sati, tjedno maksimalno 56 sati, a u dva tjedna 90 sati.

Teško je u ovu “matematiku” uključiti autobusnu vožnju od 1200 kilometra uz središnje Poljske u Međugorje, koja ljeti može trajati i 20 sati, počinje predvečer te je za vozače nehumana. Veliko je pitanje koliko su sati službene vožnje vozači zlosretnog poljskog autobusa imali prije posljednje, tragične vožnje, a još više što su radili dok su se, službeno odmarali. Dobro je poznato da mnogi tada voze privatne ture, od taksiranja preko internetskih platformi, do raznih vrsta dostava.

Zbog kontrola u Njemačkoj i Austriji, ti vozači nekoliko dana ne voze, ali u danima “odmora” intenzivno voze druge poslove (najčešće “na crno” i u sljedeću vožnju kreću mrtvi-umorni. Najveći im je odmor dok kolega vozi, a svoje voze napola jedva održavajući koncentraciju, pod tempomatom. I tako iz dana u dan, dok se statističkom neminovnošću ne desi tragedija.

Budući da se teško može kontrolirati ukupno vrijeme vožnje tijekom tjedna vozača koji kreće Poljske, Češke, Slovačke…, a posebice iz istočnih zemalja, naša policija treba početi rigorozno kontrolirati ono što se može kontrolirati, na graničnim prijelazima, odmorištima…

Logika kojom su, negativnom sinergijom politike i struke, 30. srpnja 2022. uvedene izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama je kao kad bi se građanima na liniji razdvajanja ratnih sukoba u Ukrajini, kao prioritet, savjetovalo da se do kraja ljeta, tijekom dana, ne izlažu jakom suncu

MJERE ZA POBOLJŠANJE UČINKOVITOSTI I SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA

Umjesto kozmetičkih, neučinkovitih i štetnih mjera, rezultata negativne sinergije politike i struke, za povećanje učinkovitosti i sigurnosti cestovnog prometa treba se fokusirati na sljedećih pet mjera

1. Povećanje izvjesnosti kažnjavanja
2. Smanjenje broja domaćih automobila u prometu
3. Poticanje, umjesto penaliziranja kupnje sigurnih i ekoloških automobila
4. Odustajanje od izgradnje i zamjena najrizičnijih prometnih rješenja (brze ceste izvedbe 1+1 i raskrižja u istoj ravnini)
5. Uvođenje odredbe o ograničavanju snage automobila i privremene vozačke dozvole za mlade vozače

Najteže prometne nesreće u povijesti RH
7. rujna 2008. – na autocesti A1 kod odmorišta Zir kraj Gospića, nakon izlijetanja autobusa sa slovačkim turistima i udarca u betonski potporni stup 14 osoba je poginulo, a 19 ih je ozlijeđeno
25. srpnja 2021. – na autocesti A3, kod Slavonskog Broda, nakon izlijetanja autobusa kosovskih oznaka, na liniji Frankfurt Priština, poginulo 10 osoba, a 45 ih je ozlijeđeno.
23. lipnja 2012. – na autocesti Zagreb-Split kod tunela Krpani u izlijetanju i prevrtanju autobusa s češkim turistima osam osoba je poginulo a 43 su ozlijeđene.

U SR Hrvatskoj, u sklopu SFRJ-a bile su sljedeće tragične nesreće u cestovnom prometu
28. rujna 1983. – autobusna nesreća u Bilaju, 26 poginulih
19. listopada 1954. – tramvajska nesreća u Zagrebu, na tramvajskoj pruzi prema Mirogoju, 19 poginulih
22. rujna 1989. – autobusna nesreća u Pojatnu, 14 poginulih
11. studenog 1967. – autobusna nesreća u Remetincu, 10 poginulih

U subotu, 6. kolovoza u 12 sati, provest će se redovito ispitivanje ispravnosti sirena i sustava za uzbunjivanje korištenjem znaka »prestanak opasnosti«.