Nastavak projekta obilježila je zahvala Lovačkog saveza policiji i ažuriranje promidžbeno-edukativnih sadržaja  -

Koordinativnim radnim sastankom (uz pridržavanje epidemioloških mjera i preporuka), koji je održan u četvrtak 15. travnja 2021., u prostorijama PU požeško-slavonske, na kojemu su nazočili predstavnici Lovačkog saveza Požeško-slavonske županije i to predsjednik Branko Bertelović i dopredsjednik Denis Milošević, te predstavnici PU požeško-slavonske, načelnik Željko Grgić i službenik za prevenciju Goran Matijević, nastavljene su aktivnosti u sklopu projekta „Sigurnost u lovu“.
Preventivni program „Siguran lov“ policija provodi u suradnji s Hrvatskim lovačkim savezom i ostalim relevantnim subjektima na području nekoliko županija, a svrha mu je podizanje više sigurnosne razine u rukovanju vatrenim oružjem kad je riječ o lovcima i uopće sigurnosti u lovištima, sprječavanje protuzakonitog lova i ostalih protupravnih ponašanja u lovstvu te očuvanje okoliša.

Aktivnosti u sklopu ovog projekta i zajednička suradnja policije i Lovačkog saveza Požeško-slavonske županije, započela je 2014., od kada su provođene radionice i edukacije za lovce i policijske službenike, koje su imale za cilj upoznavanje sa zakonskim i podzakonskim odrednicama koje reguliraju sudjelovanje, sigurnost i zakonito ponašanje, te kako spriječiti „nesigurnost“, odnosno nezakonitosti. Za potrebe edukacije i promidžbe ciljeva projekta izrađivani su letci, brošure i ostali preventivni materijal koji su ustupljeni lovcima, policijskim službenicima, ali i ostalim građanima.
Na današnjem sastanku, od strane sudionika je ocjenjeno da je projekt u posljednjih nekoliko godina  ispunio svoje ciljeve i očekivanja, što se temelji na činjenicama da se ne bilježi veći broj kaznenih djela u lovištima, stradavanja u lovu i pri korištenju oružja su također rijetka, čime je zasigurno doprinijela zajednička aktivnost u zajednici.
Kako bi dostignuta razina sigurnosti na ovom planu bila i dalje dobra, u nemogućnosti provođenja radionica i edukacija za lovce i policajce zbog Korona virusa, što će se nastaviti kada epidemiološki uvjeti to dopuste, prišlo se onim aktivnostima koje su moguće, odnosno konkretno, ažuriranju promidžbenih materijala. Tako su predstavnici Lovačkog saveza u suradnji sa službenicima policije, ažurirali ranije izrađenu dokumentaciju za lov (podacima o zakupnicima, kartama, kontaktima itd.), brošuru, koju koriste policajci, lovci, ali i ostali građani, te je predsjednik Bertelović danas načelniku Grgiću uručio 300 primjeraka istih na daljnje korištenje.
Tijekom sastanka, predstavnici Lovačkog saveza i načelnik Grgić, dotaknuli su se i drugih tema vezanih za suradnju policije i Lovačkog saveza. I to od zbrinjavanja divljači stradale u prometnim nesrećama, skrbi i zbrinjavanju divljih životinja zalutalih u gradove i naselja, kao i o provođenju Naredbe o mjerama sprječavanja pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj.

Isto tako, za pomoć i suradnju u provođenju projekta „Sigurnost u lovu“  i ukupan doprinos promicanju lova i lovstva, lovačke kulture i običaja, lovačke etike te lovačke tradicije, predsjednik Bertelović je uručio zahvalnicu za osobni doprinos načelniku PU Željku Grgić, te za sve ostale službenike koji su doprinijeli ovim ciljevima zahvalnicu PU požeško-slavonskoj.

VRHUNSKA 3X3 KOŠARKA PONOVNO U HRVATSKOJ  -

Nakon prošlogodišnje prisilne stanke uzrokovane pojavom korona virusa, u Hrvatsku se vraća vrhunska 3x3 košarka i to zahvaljujući Lipiku koji će 21. i 22. svibnja (petak i subota) biti domaćin 3x3 Challengera, prvog svjetskog 3x3 challengera od studenog 2019. Biti će to i jedini 3x3 challenger koji će biti odigran prije Olimpijskih igara u Tokyu na kojima će, od 24. do 28. srpnja, 3x3 košarka doživjeti olimpijsku premijeru!

Ogromno je to priznanje za Lipik i Udrugu Libox koja već 22 godine organizira turnire 3x3 i ulične košarke u Lipiku, a od 2016. godine imaju status 3x3 challengera i partneri su FIBA 3x3, krovne asocijacije ovog novog olimpijskog sporta. „Lipik je jedan od najvažnijih povijesnih organizatora u novoj igri 3x3, domaćin Challengera od 2016. godine“, piše između ostalog u tekstu koji je objavljen na službenoj FIBA 3x3 stranici.

Na Lipik 3x3 Challengeru 2021. u Lipiku će nastupiti 16 ekipa i sustav natjecanja će biti kao i ranijih godina. Prvog dana su na rasporedu utakmice u dvije kvalifikacijske skupine te razigravanje u 4 skupine glavnog turnira, a u subotu su na rasporedu utakmice knock out faze završni s finalom. Sve utakmice će biti odigrane u Školskoj sportskoj dvorani u Lipiku, uz poštivanje važećih epidemioloških mjera, kako sada stvari stoje vjerojatno bez publike, ali uz live streaming. Uz najbolje europske ekipe, u Lipiku treba očekivati i neke jake interkontinentalne ekipe, prije svega iz Amerike i Azije.

Ekipe iz 20 zemalja, sa 4 kontinenta

Podsjećamo da je u protekla 4 izdanja Lipik 3x3 Challengera u Lipiku nastupilo 40 ekipa iz 20 zemalja i to sa čak 4 kontinenta. Malo koji grad u Hrvatskoj, ali i šire može se pohvaliti da je u protekle četiri godine bio domaćin sportskom događaju na kojem su nastupile ekipe iz Tokya i Utsunomyje (Japan), iz australskog grada Townswilla koji leži na koraljnom grebenu, zatim ekipa iz Princetona koja je i 3x3 reprezentacija SAD-a. Igrale su još i ekipe iz Rusije, Latvije, Poljske, Češke, Litve, Francuske, Španjolske, Nizozemske, Italije, Bugarske, Ukrajine, Švicarske, Begije, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Zbog pojave korona virusa prošle godine u cijelom svijetu nije bilo 3x3 challengera, a odigran je samo završni Masters u Debrecenu. Ove godine je do sada odigran samo WT Masters u Dohi.

U Lipik dolaze i budući Olimpijci

Na Olimpijskim igrama u Tokyu će nastupati samo 8 reprezentacija u muškoj i isto toliko u ženskoj konkurenciji. Na osnovu postignutih rezultata i renkinga, nastup u Tokyu su već osigurali u muškoj konkurenciji Srbija, Rusija, Kina i Japan, a u ženskoj Rusija, Kina, Mongolija i Rumunjska. Za preostala 3 od ukupno 4 mjesta u obje kategorije borit će se po 20 reprezentacija, među njima i Hrvatska muška 3x3 reprezentacija, na kvalifikacijama koje će samo 4 dana nakon Lipik 3x3 challengera biti odigrane u Grazu (Austrija). Stoga možemo očekivati da će neke od budućih olimpijaca igrati na challengeru u Lipiku.

Jedini hrvatski 3x3 challenger

Lipik je već godinama jedini hrvatski 3x3 challengera, a od gradova u regiji status challengera imaju još Ljubljana, Beograd i Novi Sad. Lipik je do sada bio kvalifikacijski challenger za 3x3 WT Masterse u Pragu (Češka), Saskatoonu (Kanada) i Lauseanni (Švicarska). 

U Lipiku su proteklih godina igrali najbolji igrači i ekipe 3x3 košarke iz cijelog svijeta. Jedina ekipa koja je na Lipik 3x3 Challengeru uspjela slaviti dva puta je Novi Sad (2016. i 17.), do ove godine najbolje rangirana ekipa na svijetu. Latvijska Riga, trenutni svjetski broj 1 je u Lipiku slavila 2018. godine, a 2019. je pobjedila ekipa Vrbas iz Srbije.

Od 2016. godine kvalifikacijska natjecanja za plasman na Lipik 3x3 challenger (Sateliti i Questovi) igrani su u Melbourneu, Kopenhagenu, Moskvi, Minsku, Rigi, Lazzateu (Italija), Sarajevu, Beogradu, Vitezu te u Zagrebu, Splitu, Zadru i Varaždinu. 

Na sjednici Vlade RH održanoj 14. travnja 2021. godine usvojen je Program sufinanciranja rada regionalnih organizacija vinara i vinogradara za razdoblje 2021. do 2023. godine, za koji je na trogodišnjoj razini osigurano 6 milijuna kuna u Državnom proračunu, od čega je za 2021. godinu osiguran iznos od 2 milijuna kuna. 

Program sufinanciranja rada regionalnih organizacija vinara i vinogradara za cilj ima podržati njihove aktivnosti rada koje doprinose razvoju marketinga i promocije vinara iz svoje regije, promicati održivu i okolišno prihvatljivu poljoprivredu i povećati udio vina sa zaštićenim oznakama zemljopisnoga podrijetla u RH.

„Ovaj 6 milijuna kuna vrijedan Program pomoći će jačanju konkurentnosti i prepoznatljivosti domaćih vina i vinara. Također, u svjetlu teških uvjeta poslovanja u koronakrizi, konstantno produljujemo trajanje mjera i osiguravamo dodatna sredstva za naše vinare i vinogradare – zbog toga smo na raspolaganje stavili dodatnih 30 milijuna kuna sredstava za nastavak dokazano efikasnih kriznih mjera Destilacija vina u kriznim slučajevima i Potpora za krizno skladištenje vina, a do kraja mjeseca u tijeku su i prijave na natječaj Ulaganja u vinarije i marketing vina “ izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković, te naglasila kako „dijelom i zbog spomenutih kriznih mjera, Vinska omotnica u 2020. godini ima najveće iskorištenje do sada u iznosu od 94 posto, drugim riječima, u hrvatsko vinarstvo i vinogradarstvo u prošloj je godini uloženo oko 76 milijuna kuna.“

Potpore su predviđene za regionalne organizacije vinogradara i vinara koje u skladu sa Zakonom o vinu okupljaju fizičke ili pravne osobe koje se bave proizvodnjom grožđa, mošta ili vina u jednu regionalnu organizaciju za svaku od četiri vinogradarske regije u RH, a korisnici će sredstva moći koristiti za administrativne troškove, najam, režije i uređenje uredskog prostora, kupnju informatičke opreme i tehnologije, bruto plaću zaposlenih djelatnika, edukaciju te pripremu i promoviranje nastupa regionalne organizacije na tržištu.

KUTJEVO - U Gradskoj vijećnici Grada Kutjeva predstavljen je javnosti projekt ˝Zaželi – za bolje sutra˝, održano u skladu s epidemiološkim mjerama. Na predstavljanju su sudjelovali gradonačelnik Josip Budimir, voditeljica projekta Suzana Hora i savjetnica za gospodarstvo, javnu nabavu i projekte Ana Galić.

Prisutnima se obratio gradonačelnik Josip Budimir:  - Drago mi je što se možemo pohvaliti da su ovaj mandat obilježili brojni projekti. Između ostalih, tu je i hvalevrijedan projekt “Zaželi – za bolje sutra” koji je rezultirao višestranim zadovoljstvom. Od početka podržavam ideju provođenja ovog projekta na području Grada Kutjeva i raduje me dosadašnji ishod. Nadam se da će se “Zaželi – za bolje sutra” nastaviti provoditi i ovim putem pohvaljujem sve zaslužne za uspjeh.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda ukupne vrijednosti 1,8 milijuna kuna bespovratnih sredstava i traje 18 mjeseci.

Partneri su Centar za socijalnu skrb Požega i Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega. Cilj je osnažiti i unaprijediti radni potencijal 20 teže zapošljivih žena, pripadnica ranjivih skupina, zapošljavanjem u lokalnoj zajednici. Time će se smanjiti posljedice njihove nezaposlenosti i rizik od siromaštva, a ujedno povećati razina kvalitete života te socijalna uključenost krajnjih korisnika kroz pomoć u dostavi namirnica, pripremi obroka, u održavanju čistoće stambenog prostora, briga o higijeni, pomoć u socijalnoj integraciji, u posredovanju i ostvarivanju raznih prava, pružanje podrške kroz razgovore i druženje te uključivanje u društvo, pratnju i pomoć u raznim društvenim aktivnostima.

Planirano je uključivanje minimalno 120 krajnjih korisnika, a “Zaželi za bolje sutra” ima trenutno 154 korisnika. Projektom su osigurana sredstva za nabavu higijenskih potrepština za krajnje korisnike te je dosad podijeljeno više od 860 paketa koji su od velikog značaja za iste.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 2.927 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 15.307 -

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr 

Pod utjecajem alkohola vrijeđala policijskog službenika

Protiv 52-godišnjakinje slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira  

U srijedu 14. travnja 2021. oko  18.40 sati u Požegi u Ulici Jagodnjak, 52-godišnjakinja je pod vidnim utjecajem alkohola (odbila alkotest) nazvala policiju te vrijeđala policijskog službenika. 52-godišnjakinja uhićena  i smještena u posebnu prostoriju policije te će biti privedena na Prekršajni odjel Općinskog suda u Požegi, a protiv nje slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Pod utjecajem alkohola od 1,86 promila skrivio prometnu nesreću

Protiv vozača slijedi optužni prijedlog

U srijedu 14. travnja 2021. oko 19.20 sati u mjestu Filipovac u Lipičkoj ulici, 69-godišnji vozač koji kod sebe nije imao vozačku dozvolu je pod utjecajem alkohola od 1,86 promila upravljao osobnim automobilom marke „Fiat“ te kotačima prešao na betonsko uzvišenje i desnim bočnim dijelom udario u metalnu zaštitnu ogradu kolnika u vlasništvu „Hrvatskih cesta“ uz koju se nastavio kretati nakon čega je udario u metalnu ogradu, ukrasno cvijeće i drveće te stup terase u vlasništvu 60-godišnjakinje. Vozač je uhićen i smješten u posebnu prostorije policije te će biti priveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Bjelovaru, a protiv njega slijedi optužni prijedlog.
Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodio se bijeg s mjesta prometne nesreće u mjestu Novi Mihaljevci i prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi u Ulici kralja Zvonimira.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava -

U srijedu 14. travnja 2021. policijskim službenicima je prijavio 58-godišnjak da je u razdoblju od 10. do 13. travnja 2021. u Kutjevu u Ulici Vinkomir, nepoznati počinitelj (ili više njih) iz otključane pilane otuđio motornu pilu u vlasništvu trgovačkog društva iz Kutjeva. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno su aktivna 224 slučaja zaraze korona virusom (COVID-19), 206 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 18 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalaze 382 osobe, a ukupno je testirano 37528 osoba. Na posljednjem testiranju obrađena su 252 uzorka, od kojih je 57 pozitivnih.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

POŽEGA - Svečanom sjednicom Skupštine županije Požeško-slavonska županija obilježila je 28. obljetnicu u postojanju Hrvatske i 811. godinu od prvog spomena Požeške županijei. Svečana sjednica Županijske skupštine održana je u Glazbenoj školi Požega, a sjednici su nazočili: izaslanik predsjednika Vlade RH Davor Huška, župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić, predsjednik gradskog vijeća grada Požege Željko Glavić, dugogodišnji saborski zastupnik Franjo Lucić, gradonačelnici i načelnici, predsjednica Županijske skupštine Josipa Miličević te vijećnici Županijske skupštine i nagrađeni laureati.

Svečanu sjednicu otvorila je predsjednica Županijske skupštine Josipa Miličević ističući dobru suradnju i rad svih vijećnika sa županom i županijskim tijelima. - Vremena su teška, ali upravo nam je to bio poticaj da radimo više i bolje i da se zajedno borimo sa svim problemima koji su se pojavljivali. S ponosom mogu reći da smo sve odluke donijeli u dobroj vjeri i namjeri da pružimo bolju i svjetliju budućnost generacijama koje dolaze uz nadu da smo u tome i uspjeli..

Nakon predsjednice Skupštine nazočnima se obratio požeško-slavonski župan Alojz Tomašević: „Ove godine okupili smo se u nešto skromnijem izdanju kako bismo proslavili Dan naše županije i njenu 28. obljetnicu, odnosno 811 godina od prvog spomena. Svakodnevno sa svojim suradnicima činio sam sve, kako bismo doprinijeli razvoju gospodarstva, budući je ono pokretač cjelokupnog razvoja. Prošla godina bila je posebno izazovna, budući smo se po prvi puta susreli sa pandemijom te je posljedično tomu veliki dio gospodarstva prestao s radom. No, godinu dana poslije, možemo reći da se život ponovno pokreće te da smo naučili živjeti, kako je popularno nazvano „novo normalno“.

Brojni OPG-ovi koji postoje u našoj županiji, potaknuli su nas na donošenje programa potpora poljoprivredi. Prvi cjeloviti Program potpora poljoprivredi na području naše županije donesen je za razdoblje 2016-2020 godine. Svake godine je oko 200 OPG-a  s našeg područja iskoristilo neku od mjera. Ukupno isplaćena sredstva, na godišnjoj razini su bila nešto više od 2 milijuna kuna. Također je donesen novi program potpora za razdoblje 2021-2027 godine. Ovdje svakako valja spomenuti i navodnjavanje poljoprivrednih površina. U Županiji postoji dva sustava navodnjavanja, koje koriste deseci OPG-ova i pojedine tvrtke.

U rebalansu proračuna uvrštena je stavka potpore koja se daje poduzetnicima zbog novonastale situaciju i otežanog poslovanja u poduzetništvu, a koja iznosi gotovo 2 milijuna kuna. Sukladno tome donesena je Odluka i raspisan Javni poziv za provedbu mjera ublažavanja posljedica epidemije bolesti COVID-19 u sektoru malog gospodarstva na području Požeško-slavonske  županije u 2020. godini, dok je potporu ostvarilo skoro 300 poduzetnika.

Požeško-slavonska županija kao osnivač osnovnih i srednjih škola radi, u okviru zakonskih mogućnosti, na promicanju i poboljšanju školstva, pa su kroz godine provedeni brojni projekti energetske obnove škola. Kroz 41 projekt energetske obnove obnovljeno ili je u obnovi ukupno 31 zgrada u vrijednosti preko 100 milijuna kuna, od toga više od 53 milijuna za 21 školsku zgradu.

Županija požeško-slavonska vodi brigu o zdravlju svojih stanovnika kroz zdravstvene institucije: bolnice, domove zdravlja, zavod za javno zdravstvo i druge. Kada govorimo o zdravstvu, svakako vrlo važni projekti energetske obnove Opće županijske bolnice u Požegi, te projekt obnove i projekt adaptacije potkrovlja Opće županijske bolnice Pakrac i bolnice hrvatskih veterana u koje je uloženo oko 80 milijuna kuna. S ciljem unaprjeđenja zdravstvene zaštite stanovništva, iz europskih fondova osigurano je i 40 milijuna kuna kroz projekte uređenja i opremanja ambulanti Doma zdravlja te kroz projekt Zajedno do zdravlja, kojim se poboljšao pristup i učinkovitost dnevne bolnice i dnevnih kirurgija u Općoj županijskoj bolnici Požega. Županija je, zajedno sa Domom zdravlja te Zavodom za hitnu medicinu Požeško – slavonske županije sufinancirala nabavku više od 30 novih vozila, čim je obnovljen vozni park tih zdravstvenih ustanova, čija starost je iznosila više od 10 godina, a sada je oko 2 godine. U obnovu voznog parka uloženo je više od 5 milijuna kuna.

Jedan od projekata na koji smo iznimno ponosni, i koji ide sada već nekoliko godina, je svakako sporazum o sufinanciranju troškova prijevoza redovnih studenata i učenika srednjih škola, popularno nazvan „studentski vlak“ koji je potpisan između Županije i Hrvatskih željeznica, temeljem kojega se studenti i učenici besplatno voze na relacijama Banova Jaruga – Daruvar – Virovitica i Požega – Zagreb – Požega, a koji je ispunio sva očekivanja i pomogao mladim ljudima u njihovom životnom putu. Kroz nekoliko godina na ovaj projekt utrošeno je gotovo milijun kuna. Kako je i najavljivano, dogovorili smo sufinanciranje prijevoza i naših studenata koji se školuju u Osijeku te je potpisan ugovor s tvrtkom Arriva o sufinanciranju u omjeru 50 -50.

Projekt koji već tri godine zajedno provode Županija i Turistička zajednica Požeško-slavonske županije je Program poticanja ulaganja u povećanje smještajnih kapaciteta na području Požeško-slavonske županije. Potporu sukladno uvjetima Javnog poziva ostvarilo je više od 30 iznajmljivača te je isplaćena potpora u iznosu od gotovo milijun kuna. Požeško-slavonska županija danas broji 105 smještajnih objekata koji raspolažu sa 1164 kreveta u odnosu na 2014. godinu kada smo na cijelom području županije raspolagali sa 449 kreveta. Ovdje svakako valja spomenuti i lovstvo, koje smo kroz razvoj i unaprjeđenje lovstva, odnosno lovni turizam podignuli na višu razinu te kroz godine uložili preko 2,5 milijuna kuna, a osiguravanjem smještajnih kapaciteta ujedno privukli više gostiju.

Kako bismo turizmu županije dodatno doprinijeli, Požeško-slavonska županija je od Kutjeva d.d. kupila dvorac u Trenkovu te je održana i početna konferencija projekta „Trenkov dvorac – dokumentacija“, čija je vrijednost preko 4 milijuna kuna. Ovo ulaganje je ulaganje u održavanje kulturne baštine i turizam županije.

Kada nadalje govorimo o projektima Županije, kao jedan od najvažnijih projekata, kako egzistencijalnih, tako i kada govorimo o obrani od poplava, o navodnjavanju, a ujedno i kao posebice važan turistički projekt je svakako akumulaciju Kamenska. Zbog poplava, ali naravno i suša, koje su pogađale našu Županiju, u suradnji sa  Hrvatskim vodama radimo na izradi projektne dokumentacije i izgradnji višenamjenske akumulacije Kamenska, koja bi uz zaštitu od voda bila i u funkciji daljnjeg razvoja županije na području poljoprivrede, turizma i energetike, a čija investicija iznosi 400 milijuna kuna. Tako je nakon početnog bušenja u lipnju, održano još nekoliko sastanaka po navedenoj temi. Planirano razdoblje za izradu svih potrebnih dokumenata je do kraja 2021. godine, nakon čega bi se moglo očekivati otvaranje radova na izgradnji akumulacije.

Regionalni koordinator razvoja Požeško – slavonske županije sustavno radi na projektima.  Od osnutka kao Regionalna razvojna agencija Panora, a danas kao Regionalni koordinator razvoja Požeško – slavonske županije:

• četvrta županija smo po sredstvima povučenim iz Europske unije
• trenutno se provodi preko 30 projekata ukupne vrijednosti preko 190 milijuna kuna,
• u pripremi, prijavljeno ili na ocjenjivanju je 30-ak projekata u vrijednosti preko 200 milijuna kuna.

U provedbi je i 8 projekata uključenih u Razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje i Srijema ukupne vrijednosti preko 200 milijuna kuna, a to su:

• projekt „Svijet graševine“ (Spahijski podrum, Muzej bećarca, brendiranje) - 65.770.000,00 milijuna kuna
• „Požeške bolte“ (Požeška kuća i Muzej Požega) – 41.100.000,00 milijuna kuna
• „Terme Lipik“ (Villa Zinke, Narodne kupke, perivoj) – 73.000.000,00 milijuna kuna
• Medicinski centar za edukaciju, istraživanje i zdravstveni turizam u Pakracu – 2.300.000,00 milijuna kuna
• Regionalni centar razvoja poljoprivredne proizvodnje Požeško – slavonske županije – 2.530.000,00 milijuna kuna
• Kuća graševine – 2.913.500,00 milijuna kuna
• Trenkov dvorac – dokumentacija – 4.507.250,00 milijuna kuna
• Geotermalni izvori Požeško – slavonske županije – 1.876.000,00 milijuna kuna

Dobro upravljanje Županijom, dokaz je i petica za transparentnost koju je Županija dobila prethodne tri godine, a koja podrazumijeva potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu i omogućuje kontrolu prikupljanja i trošenja javnog novca. Da dobro upravljamo županijom dokaz je i provedena financijska revizija, prema kojoj je, unatoč problemima koje je Županija naslijedila, o poslovanju i izvještajima Požeško-slavonske županije Državni ured za reviziju izrazio bezuvjetno mišljenje i to dva puta.

Naš najvažniji zadatak svakako je zadržati mlade ljude te poboljšati životni standard u našoj županiji. Samo zajedničkim djelovanjem ka napretku možemo zaustaviti iseljavanje i pružiti mladim ljudima mogućnost da svoju budućnost grade u Požeško-slavonskoj županiji. Požeško – slavonska županija kroz niz proteklih godina stipendirala je studente na području Županije kako bi olakšali studentski život, ne samo njima, nego i njihovim roditeljima.

Požeško-slavonska županija u proteklom razdoblju stipendirala je oko 200 studenata i za to izdvojila oko 3,5 milijuna kuna. Do sada isplaćuje stipendije za 52 studenta koji 10 mjeseci dobivaju 600 kuna. Drugu godinu za redom Županija je raspisala natječaj i za dodjelu stipendije učenicima koji se obrazuju za poljoprivredno – prehrambena zanimanja. Gotovo 150 učenika primilo je stipendiju te je na to utrošeno gotovo milijun kuna.

Projektom „Poticanje izvrsnosti“ Glazbena škola u suradnji sa gradom Pleternicom i Kutjevom nagraditi će najuspješnije učenike iz svakoga razreda, cjelogodišnjim iznosom participacije, odnosno školarine. Tako će Grad Pleternica participirati učenicima područnog odjeljenja Pleternica, Grad Kutjevo učenicima područnog odjeljenja Kutjevo, dok će učenicima matične škole participirati Županija. Glazbenu školu kroz nekoliko posljednjih godina preuredili smo te za uređenje dvorane i nabavku novoga klavira izdvojeno je gotovo 1,5 milijuna kuna.

Posebnu zahvalu želim uputiti gospodarstvenicima, koji su u ovo vrijeme pandemije često bili zakinuti, nisu radili, no borili su se zajedno sa svima nama i nisu se predali. Prethodna godina za njih bila je izuzetno teška. Vaša snaga i vaše sposobnosti daju rezultate koji ostaju zapaženi. Naši poljoprivrednici, obrtnici i radnici, vaš rad i trud naša su obveza kako bi vam na što bolji način uzvratili sve dobro što dajete svome kraju.

Veliko hvala i hrvatskim braniteljima, mojim suborcima, članovima njihovih obitelji koji su nas svojom ljubavlju prema Domovini najviše zadužili.

Zahvaljujem se i Vladi Republike Hrvatske, koja je u Slavoniji, ali i našoj županiji, vidjela potencijale koje imamo.

Želim zahvaliti svima – svakom žitelju naše prelijepe županije ponaosob,  koji, svaki u svojim mogućnostima pomažu jedni drugima, boreći se svakodnevno za svekoliki boljitak.

Zahvala od srca i svim zdravstvenim djelatnicima, djelatnicima policijske uprave, članovima stožera civilne zaštite, i svima onima koji već duže od godinu dana daju svoj doprinos što bržem prolasku ove pandemije.

Zahvala ide i predsjednici Županijske skupštine, svim vijećnicima te svim djelatnicima Županije, koji su svih ovih godina svesrdno ustrajali na našem zajedničkom putu da učinimo našu županiju boljim mjestom za život – rekao je župan Tomašević koji se zahvalio i nagrađenim laureatima, rekavši da su svojim trudom i zalaganjem pokazali kako se voli svoja županija. „Svima vama želim čestitati Dan Požeško – slavonske županije, želim vam puno zdravlja, sreće, osobnog zadovoljstva i poslovnog uspjeha!“ – naglasio je župan.

Nakon župana Tomaševića uzvanicima su se obratili župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić te izaslanik predsjednika Vlade RH Davor Huška koji su iskazali punu potporu Požeško-slavonskoj županiji.

Najsvečaniji dio Sjednice bio je dodjela županijskih nagrada. Povelje zahvalnosti dobili su: Stipan Grgić, Hrvatska gorska služba spašavanja Stanica Požega i Vladimir Bauer. Godišnje nagrade dobili su: Udruga klaster proizvođača povrća „Zlatna dolina“, Obrt za vinarstvo i usluge Tandara, Služba civilne zaštite Požega i doktor Ante Vitalia. Nagradu za životno djelo dobili su prof.dr.sc. Radoslav Galić i prof.dr.sc. Rudolf Bišof posthumno.

U glazbenom dijelu programa Svečane sjednice nastupili su učenici Glazbene škole Požega.

U spomen na 14. travnja 2015. godine kada je prvi hrvatski prehrambeni proizvod odnosno naziv Krčki pršut registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, Hrvatski sabor je donio Odluku kojom se 14. travnja obilježava kao Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda. Hrvatska ima 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji naziv je registriran kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije, čime se svrstava na deveto mjesto EU, a u tijeku je još 21 postupak zaštite naziva odnosno registracije naziva hrvatskih prehrambenih proizvoda. 

Krajnji cilj proizvođača nije sama zaštita naziva i registracija oznake, već dodana vrijednost proizvoda koju proizvođači koriste u plasmanu, marketingu i postizanju bolje cijene zaštićenih proizvoda te podizanju svoje konkurentnosti na lokalnom tržištu i na zahtjevnom tržištu Europske unije. Jamstvo originalnog proizvoda je znak za zaštićenu oznaku izvornosti, zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ili zajamčeni tradicionalni specijalitet koji se nalazi na ambalaži neposredno uz naziv proizvoda, a koji jamči kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda, priznate kvalitete i lokalnog podrijetla. 

„Republika Hrvatska ima bogatu tradiciju proizvodnje i pripreme različitih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se odlikuju posebnom kvalitetom i tradicionalnim načinom proizvodnje. Prepoznatljivost proizvoda povezana je i s prepoznatljivošću područja na kojem se proizvode, a što doprinosi jačanju turizma, ali i održivom razvoju ruralnih područja. Čestitam na trudu i uspjehu našim proizvođačima, nastavit ćemo unaprjeđivati i razvijati proizvodnju i promociju prepoznatljivih kvalitetnih hrvatskih proizvoda, a hrvatske potrošače pozivam i ovom prilikom da kupuju kvalitetno i domaće”, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković. 

Republika Hrvatska sada ima 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska panceta i Dalmatinska pečenica.  

Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano radi na promidžbi domaćih tradicionalnih proizvoda kroz razne informativno-edukativne aktivnosti, putem letka i kataloga te organizacijom i uključivanjem proizvođača u izložbeno-prodajne manifestacije i sajmove, a najpoznatiji su obilježavanje Dana zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda u travnju i Sajam zimnice i autohtonih proizvoda na Trgu bana J. Jelačića u Zagrebu.