U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.565 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 15.668  -

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr  

Vlada RH raspisala je lokalne izbore koji će se, u skladu sa Zakonom o lokalnim izborima održati treće nedjelje u svibnju – 16.svibnja -

Raspisani su izbori za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLS) i za izvršnu vlast u JLS, odnosno za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike, kao i za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda.

Izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionanoj) samoupravi smanjio se broj zamjenika župana, gradonačelnika i njihovih zamjenika, načelnika i njihovih zamjenika te broj članova u predstavničkim tijelima, vijećima i skupštini županije za 10%.

Tako će građani 16. svibnja izabrati svoje predstavnike u općinskom ili gradskom vijeću, načelnike/načelnice i gradonačelnike/gradonačelnice, odnosno članove županijske skupštine i župana/županicu. Glasači srpske nacionalne manjine će moći birati zamjenika župana iz redova svoje manjine, ali i zamjenika/zamjenicu gradonačelnika/gradonačelnice u Pakracu. U ostalim općinama i gradovima nema dovoljan broj birača iz redova nacionalnih manjina da bi mogli imati svog predstavnika u predstavničkim tijelima općina ili gradova.

Obavještavaju se birači da mogu izvršiti pregled, dopunu i ispravak podataka upisanih u registar birača.

Birači mogu pregledati svoje podatke upisane u registar birača putem poveznice Ministarstva pravosuđa i uprave: https://biraci.gov.hr/RegistarBiraca/.

Zahtjevi za dopunu ili ispravak podataka upisanih u registar  birača mogu se podnositi do srijede 5. svibnja 2021. godine u nadležnim upravnim tijelima koja vode registar birača u županijama, odnosno u Gradu Zagrebu, prema mjestu prebivališta, u radno vrijeme nadležnog upravnog tijela.
 
Pozivaju se pripadnici nacionalnih manjina odnosno pripadnici hrvatskog naroda, koji će do dana održavanja izbora napuniti 18 godina da se izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti pred nadležnim upravnim tijelom zaključno do srijede 5. svibnja 2021. godine.
 
Na dan izbora birači se ne mogu izjašnjavati o svojoj nacionalnoj pripadnosti.  Iznimno, samo birači koji nisu upisani u registar birača, prilikom izdavanja potvrde za glasovanje na dan izbora, mogu se izjasniti o svojoj nacionalnoj pripadnosti.

Na lokalnim izborima mogu glasovati samo birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i samo u mjestu svog prebivališta te koji imaju važeću osobnu iskaznicu.
 
Napominje se da se osobne iskaznice koje su istekle nakon 11. ožujka 2020. godine, kada je donesena Odluka o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, smatraju važećima pa će birači, kojima je osobna iskaznica istekla počevši od 11. ožujka 2020. godine, biti u popisu birača.
 
Birači za koje se, prilikom dolaska na biračko mjesto, utvrdi da nisu upisani u izvatke iz popisa birača, mogu na dan održavanja izbora dobiti potvrdu za glasovanje koju izdaju nadležna upravna tijela koja vode registar birača u županijama, odnosno u Gradu Zagrebu prema mjestu prebivališta birača.

Svi predstavnici za općinska i gradska vijeća te županijsku skupštinu izabrat će se 16. svibnja, a kandidati za načelnike općina, gradonačelnike i njihovog zamjenika, župana i njegove zamjenike koji toga dana ne dobiju apsolutnu većinu od 50% glasova izašlih birača, ponavljaju drugi krug glasovanja koji će se održati 14 dana kasnije, 30. svibnja 2021. godine.

POŽEGA - Ovog tjedna kroz dva dana u zgradi HGK u Požegi održana je "Edukacija za nositelje i organizatore turističkih sadržaja u prirodi". Edukacija je održana u organizaciji Hrvatske gorske službe spašavanja i Hrvatske gospodarske komore. Na edukaciji je sudjelovalo dvadesetak polaznika različitog interesa, od biciklističkih vodiča, alpinista, planinarskih vodiča, organizatora sportskih događaja, turističkih agencija, OPG-a i sl.

 - HPD Gojzerica Požega sudjelovala je na spomenutoj edukaciji putem svoje predstavnice Martine Keller, koja je inače licencirani vodič u društvu te se privatno bavi turizmom. Za planinarska društva vrlo je važno imati ovakve kadrove, kako bi mogli širiti postojeće i razvijati nove aktivnosti. Imali su priliku od HGSS-ovih certificiranih instruktora naučiti više o meteorologiji, sigurnom vođenju skupine na izlete i ture, orijentaciji i kartografiji, prvoj pomoći i potencijalnim opasnostima u prirodi. Polaznici su nakon položenog ispita dobili uvjerenja o pohađanju programa osposobljavanja za nositelje i organizatore turističkih sadržaja u prirodi - istakao je predsjednik Gojzerice Višeslav Turković.

 Velik interes za ovu edukaciju daje nadu da će i naše lokalne prirodne ljepote biti vrednovane i razvijane poput drugih popularnih turističkih destinacija. Iz HPD Gojzerica Požega poručuju: ''Nastavljamo s edukacijom i školovanjem  planinara, jer ljudi su najveće bogatstvo i jedina vrijednost. Od osnivanja društva 2017. godine do danas u školovanje kadrova uložili smo oko 60% uprihođenih sredstava, te oko 20% u kupovinu planinarske opreme. Svoja relativno mala sredstva ulažemo najbolje što možemo i znamo, te novac ne rasipamo bez veze''.

VEĆ GODINU DANA BEZ MOGUĆNOSTI RADA  -

Europske zemlje pronašle su načine za spas event industrije koja je najviše stradala zbog pandemije virusa COVID-19. Što se u Hrvatskoj radi da se spasi event industrija, jedan od pokretača hrvatskog turizma?

Inicijativa koja pokušava spasiti event industriju po prvi put je ujedinila cjelokupni sektor - od organizatora festivala, konferencija, sajmova, klubova, cateringa, vjenčanja, poslovnih događaja, glazbenika, producenata, rental tvrtki, autora i menadžera, kako bi zajedno ukazali na važnost ove industrije. Naime, event industrija važna je za Hrvatsku ne samo u ekonomskom smislu, već ima i veliki društveni značaj. Poduzetnici iz event industrije podsjećaju kako je pandemija najteže pogodila upravo ovaj sektor. Moramo uzeti u obzir i činjenicu da je eventima prvima zabranjen ili ograničen rad, a zadnjima će biti dopušten. 

Jednostavnim rječnikom - event industrija je na izdisaju! Jedino je zaposlenima u ovom sektoru potpuno ukinuto pravo na rad i to već dugih godinu dana. Većina poduzetnika suočava se sa stopostotnim padom prihoda. I dok se u državama regije, uključujući i Hrvatsku, još uvijek u potpunosti ne prepoznaje ova katastrofa, postoje i dobri primjeri. Primjerice, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Nizozemska, Danska, Slovenija i mnoge druge europske države izdvojile su milijarde eura za posebne pakete pomoći. 

Naime, u mnogim europskim državama u posljednjih nekoliko mjeseci kreirani su fondovi pomoći za event industriju kroz “Fond oporavka'' kojemu je cilj financijski pomoći ugroženim tvrtkama. Također, postoje državna financijska jamstva kako bi organizatori mogli početi s pripremama većih manifestacija. U slučaju da manifestacije budu otkazane, poduzetnici imaju pokriveno 70% troškova upravo zbog državnih financijskih jamstava.

“Nitko iz industrije događanja ne želi živjeti od potpora i sjediti doma prekriženih ruku. Mi smo svi naučeni na intenzivan rad i živimo za trenutak kad će oduševljena publika i turisti opet izlaziti s festivala, koncerata, konferencija i sajmova prepuni pozitivnih dojmova, sreće i novih znanja. Usprkos brojnih sastanaka, inicijativa i pokušaja ukazivanja na ogroman problem u kojem se hrvatska event industrija nalazi već godinu dana, tvrtke koje rade u ovoj branši i kojima je, indirektno, zabranjen rad već godinu dana nisu od Vlade RH dobile niti kune pomoći za opstanak ove ključne grane hrvatskog turizma i kulture. Ako prođe još jedna sezona bez jasnog plana i potpore Vlade za tvrtke kojima je onemogućen rad, od hrvatske event industrije, festivala, koncerata, konferencija, sajmova - nažalost neće ostati niti “e””. - rekao je Berislav Marszalek, koordinator Odbora za event industriju udruge Glas poduzetnika.

“Vlada Republike Hrvatske putem “Nacionalnog plana oporavka i otpornosti” trebala bi precizno naciljati pakete pomoći prema onim industrijama i poslovnim subjektima koji su pandemijom najviše izgubili, a tu se na prvom mjestu nalazi event industrija. Imajući u vidu da event industrija godišnje u hrvatski proračun donosi 22 milijarde kuna te zapošljava preko 17.000 profesionalaca, uvjeren sam da ne postoji vlada koja bi dopustila propast event industrije koja je, osim punjenja proračuna, zaslužna i za stvaranje pozitivnog imidža Hrvatske kao poželjne turističke destinacije u svijetu.” - rekao je Adnan Mehmedović, član Odbora za event industriju udruge Glas poduzetnika.

Ljetna sezona nam se približava, a Vlada Republike Hrvatske i Nacionalni stožer civilne zaštite još uvijek nemaju plan za event industriju. Također, organizatori događanja i 17.000 zaposlenika u event industriji nemaju nikakve informacije o svojoj budućnosti. Osim organizatora, moramo misliti i na turiste koje potencijalno želimo privući u Hrvatsku, a koji nemaju informaciju o tome hoće li se manifestacije održavati.

Za opstanak event industrije, kao jednog od najvažnijih segmenata hrvatskog turizma, a samim time i cjelokupnog gospodarstva, nužno je učiniti sljedeće:

1. Osiguravanje fiksnih troškova svim poslovnim subjektima koji pretežito ostvaruju prihod od javnih okupljanja, koja su zabranjena već godinu dana.
2. Hitno otvaranje redovne i direktne komunikacije između Nacionalnog stožera civilne zaštite i predstavnika event industrije s ciljem donošenja okvirnog plana rada te tempa otvaranja događanja pod sigurnim uvjetima.

         Osiguravanje financijskih sredstava kroz fond oporavka za industriju događanja i omogućavanje tzv. “Umbrella” zaštitnog programa koji će organizatorima omogućiti da krenu planirati događanja, po uzoru na Austriju i druge države iz Europske unije. 

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 347 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 328 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 19 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 600 osoba, a ukupno je testirano 38.185 osoba. Na posljednjem testiranju obrađen je 271 uzorak, od kojih je 36 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Zajedno s Katoličkom gimnazijom u Požegi organiziramo deseti jubilarni humanitarni malonogometni  turnir s ciljem prikupljanja novčanih sredstava za pomoć u liječenju teško bolesnoga mladića Valentina Tomljanovića iz Požege.

Humanitarni malonogometni turnir pod nazivom „Nisi sam“ održat će se 15. svibnja 2021. godine na terenima Sportsko rekreacijskog centra Požega u vremenu od 09:00 do 18:00 sati. Na turniru će sudjelovati malonogometne ekipe 2012. godište, a turnir je pozivnog karaktera.

Smatramo da bismo ovim humanitarnim malonogometnim  turnirom samohranoj majci i mladići Valentinu omogućili ponajprije moralnu i ljudsku, a potom i onu neizostavnu novčanu pomoć koja im je prijeko potrebna za nabavku potrebnih medicinskih uređaja i pomagala.

Molimo Vas da nam se i Vi pridružite te medijski popratite i promovirate spomenutu akciju i tako pomognete u ostvarenju ovog projekta.

Vodeći se načelom „ne dokidati već prilagoditi“, a zbog okolnosti koje nam nameće pandemija COVID-a 19, turnir će se održati prema epidemiološkim preporukama i bez gledatelja, ali akciju se može podržati kupnjom kartice za pomoć u iznosu od 10,00 kn u prostorima Caritasa Požeške biskupije i kod volontera koji će ovih dana kartice prodavati našim građanima.

Možete naglasiti da se dobrovoljna novčana sredstva za pomoć Valentinu Tomljanoviću mogu uplatiti i na transakcijski račun Caritasa Požeške biskupije otvoren za ovogodišnju akciju, zaključno s 29. lipnja 2021. godine: HR07 2340 0091 5111 2478 8  kod Privredne banke Zagreb,

SWIFT CODE: PBZGHR2X

Za više informacija o humanitarnoj akciji možete kontaktirati voditelja humanitarne akcije profesora Marija Raguža na broj mob. 098 698 775 ili tajnicu Caritasa Požeške biskupije gospođu Katarinu Paulić na broj tel. 034 272 988.

ČAGLIN - Danas 17. travnja Općina Čaglin obilježava svoj Dan općine koji će proći bez Svečane sjednice Općinskog vijeća zbog epidemioloških mjera i nemogućnosti okupljanja, ali i zbog toga što je Općinsko vijeće prije nekoliko dana raspušteno Odlukom Vlade RH jer je počeo ciklus Lokanih izbora 2021.
– Umjesto toga, odlučili smo tiskati naše lokalne novine sa čestitkom svakom stanovniku. Obzirom da je sada i kraj četverogodišnjeg mandata vijeća i načelnika, u novinama smo objavili pregled svih aktivnosti koje su se održale u tom periodu. Tiskali smo 600 primjeraka novina i one će tijekom vikenda biti dostavljene u svako kućanstvo na području općine Čaglin koja ima 37 naselja – kazao je načelnik Dalibor Bardač koji funkciju obnaša u svom drugom mandatu, od 2015. godine nakon izvanrednih izbora u općini Čaglin.
Kada je riječ o aktivnostima u protekle četiri godine, njih je bilo više nego ikada prije i danas Čaglin ima sasvim drugačiji izgled nego prije 6 godina. Dovoljno je samo spomenuti kako je Čaglin prvi puta u svojoj povijesti dobio Dječji vrtić, rekonstruirana je državna cesta D53 i izgrađene pješačke staze kroz cijelo naselje, uređena i rekonstruirana Kolodvorska ulica, uređen Društveni dom u Milanlugu, rekonstruirane i energetski obnovljene sve područne škole, a podužem spisku treba dodati na kraju i najvažniji – gradnju nove Zdravstvene stanice u okvirima Doma zdravlja.
 – Radovi su završeni, ambulanta je opremljena i dobivena je uporabna dozvola. Sva dokumentacija je poslana u Zagreb i sad očekujemo dolazak Povjerenstva Ministarstva zdravstva koje bi onda službeno trebalo odobriti početak rada. Vjerujem da će to biti uskoro – dodao je načelnik Bardač. Kažimo još kako je projekt vrijedan oko 4,5 milijuna kuna a većinu novca osigurala je Općina Čaglin u svom proračunu. Ambulanta svakako puno znači ovdašnjem stanovništvu jer je to najudaljeniji kraj od bolnice i ostalih zdravstvenih ustanova.

Centar za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo za područje Slavonije i Hrvatskog Podunavlja bit će organiziran u Kutjevu -

KUTJEVO - Grad Kutjevo kao svjetsko vinsko središte dobiva laboratorij za senzorna ispitivanja vina nakon što je zamjenik gradonačelnika Ivica Malnar zajedno s djelatnicima Gradske uprave primio predstavnike Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) na čelu s ravnateljicom, gospođom Darjom Sokolić. Povod sastanka bilo je otvorenje laboratorija za senzorna ispitivanja u Kutjevu koje se planira početkom svibnja.

Grad Kutjevo uredio je i opremio prostor u kojem će biti ispostava Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo za područje Slavonije i Hrvatskog Podunavlja. U Kutjevu će se nalaziti laboratorij za postupke senzornog ispitivanja za stavljanje vina na tržište, odnosno za organoleptičko ocjenjivanje vina.

Zamjenik gradonačelnika izrazio je zadovoljstvo zbog otvaranja laboratorija: „Drago mi je da će laboratorij biti otvoren baš u Kutjevu, u Gradu vina. Mislim da naši vinogradari i vinari to zaslužuju, najmanje što je Grad mogao učiniti je osiguravanje prostora za laboratorij. Nadamo se da će se dobra suradnja s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu nastaviti i dalje, ovo je samo početak.”

Ravnateljica HAPIH-a sa svojim suradnicima posjetila je novouređene prostore, pohvalila ulaganja i trud Grada Kutjeva te najavila skorašnji početak rada laboratorija.

KANDIDATI ZA GRADONAČELNIKE GRADA POŽEGE MOGLI BI ODGOVORITI NA OVA PITANJA I DATI SVOJE RJEŠENJE PROBLEMATIKE  -

Približavaju se lokalni izbori, a vi bi trebali ( čitatelji predlažu medijima) više dotaknuti prave probleme koje se tiču grada Požege, a koji svakodnevno tište građane. Evo ovo su neke od tema o kojima bi se trebali izjasniti i svi kandidati za gradonačelnike grada Požege, ne da samo pišu obećanja što će raditi, nego da objasne kako će riješiti nagomilane probleme koje dosadašnja gradska vlast nije rješavala. Njima su očito prioriteti bile neke druge stvari, pa su stoga i završili svoje karijere kako su završili.

Prijedlozi:

1. Zašto grad ne rješava biciklistički promet u gradu? Svi gradovi oko Požege se svim silama trude riješiti biciklističke trake, staze te daju ili svoje novce iz proračuna ili europske novce. Pa pogledajte koliko staza imaju Našice, Đakovo, Osijek, Brod. Brod je unazad pustio nekoliko ugovora o izvođenju za lovu koju su dobili iz EU. To se da lako provjeriti. Naš grad to nije niti jednom spomenuo i nitko oko toga ni da pisne. Tko god da dođe u Požegu svi se čude.
2. Zašto teretna vozila prolaze kroz grad  i uništavaju naše gradske ceste iako postoji signalizacija na ulazima u grad koji taj promet vode preko okolnih županijskih cesta i o čemu postoji obavijest na prilazima gradu. Zašto policija i grad ništa ne reagiraju? Požega nije u poziciji Pleternice gdje su sve glavne ceste ili državne ili županijske ceste i čije održavanje ne plaća grad.
3. Zašto se po Sajmištu, Tabašnici i ostalim dijelovima grada dižu velebne zgrade čiji je ukupni broj stanova veći od propisanog u generalnom urbanističkom planu, pa se taj višak stanova vode kao uredi. Pa pogledajte taj nered u prostoru gdje nove zgrade strše nad ostalim kućama.
4. Zašto je iz GUP-a izbačena odredba o tome kako se smije graditi na kosim površinama (brdu). Nastavno na to, zašto se svakom dopunom GUP-a, povećava etažnost, maksimalna izgrađenost i sl. Pa na što to sliči grad kad se ulazi od zapada?
5. Zašto postoji debilna regulacija prometa, npr. Primorske koja se ulijeva u Županijsku, na najuži dio ulice kod Javnog bilježnika ili regulacija kod bivše Name ili kod Adiko banke.
6. Zašto grad ne uvjetuje spoj staze preko željezničkog prijelaza kod starog autobusnog kolodvora već se samo stavi ograda koja pješake ostavi ni na nebu ni na zemlji?
7. Zašto grad sam hortikulturno ne uredi kružni tok na Industrijskoj ili Park uz Orljavu koji je zaista u najjadnijem stanju nego ikada. Drveća sve manje a vrana sve više, tako da primjećujem sada svi izbjegavaju i šetanje kroz park.
8. Izgrađuju se spomenici gradonačelnicima (novi trg) dok se npr. Županijska raspada. Kada je bila zadnja neka veća rekonstrukcija neke veće, glavne ceste u gradu? Ajmo se probati sjetiti. Rekonstruiraju se komadići cesta.
9. Prije godinu dana i gradonačelnik i njegov zamjenik su upozoreni da je šetnica kraj Veličanke na nekoliko mjesta propala. Nitko nije niti mrdnuo prstom, iako je građevina još bila pod garancijom. Sada je još gore, a popravak će sada platiti sami građani, neće gradonačelnik, on se već namjestio i stručno rukovodi sanitetskim vozilima.

Dajte malo potaknite teme koje svi vidimo a o kojima nitko ne piše, upozorenja su i dopisi koje svakodnevno dobivamo od naših čitatelja. Evo iznosimo ih i na širi sud javnosti svih građana, ali i kandidatima za gradonačelnike da popune svoj predizborni program i progovore koju riječ o ovim problemima.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek je u nazočnosti ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi Antuna Vujića u petak, 16. travnja 2021. godine, uručio pet novih ugovora o potpori projektima ulaganja u skladišne kapacitete za krumpir iz Programa ruralnog razvoja ukupne vrijednosti odobrene potpore 11,8 milijuna kuna. Zahvaljujući odobrenim potporama kroz operaciju 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“, proizvođačima krumpira su omogućena ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju, nadogradnju i opremanje skladišnih kapaciteta za krumpir ukupne vrijednosti projekata veće od 19,4 milijuna kuna. 

Moderni sustavi provjetravanja i hlađenja, kao i reguliranja vlage, omogućit će unaprjeđenje proizvodnog procesa, osiguranje materijalnih uvjeta za prihvat i čuvanje krumpira u skladištu bez upotrebe klorprofama, smanjenje korištenja kemijskih preparata i višestruku korist za okoliš te će osigurati nastavak proizvodnje i jačanje konkurentnosti proizvođača na tržištu. 

Naime, nakon što je Europska komisija ukinula odobrenje za korištenje aktivne tvari klorprofama kao zaštite od klijanja krumpira u skladištu, stvorila se žurna potreba za brzim ulaganjima u  izgradnju novih, tehnički naprednijih i bitno skupljih nepropusnih skladišta. Iz tog je razloga, u dijalogu s proizvođačima krumpira, Ministarstvo poljoprivrede putem natječaja iz Programa ruralnog razvoja stavilo na raspolaganje 115 milijuna kuna, sredstva kojima će se osigurati preduvjeti ne samo za nastavak proizvodnje već i podizanje konkurentnosti domaćih proizvođača, unatoč otežanoj okolnosti zabrane upotrebe klorprofama. 

„Ovaj natječaj rezultat je konstruktivnog dijaloga i razumijevanja između proizvođača krumpira i Ministarstva poljoprivrede putem kojeg je, s današnjih pet, dodijeljeno ukupno 18 ugovora u vrijednosti odobrene potpore od 67,3  milijuna kuna, odnosno ukupne vrijednosti projekata veće od 103 milijuna kuna. Osim što natječajem rješavamo ozbiljan problem i poremećaj u sektoru njime, putem uvećanog iznosa potpore, potičemo i mlade poljoprivrednike na uključivanje i proizvođače na udruživanje. Na isti način – sustavno i sveobuhvatno – ćemo pristupati u kreiranju i realizaciji budućih interventnih mjera, ali i mjera ruralnog razvoja“, istaknuo je tom prilikom državni tajnik Zdravko Tušek.