Prikazujem sadržaj po oznakama: Gradski muzej Požega

GRADSKI MUZEJ POŽEGA OTKUPOM INVENTARA DOBIO BRIJAČNICU IZ 1910. GODINE -

POŽEGA - Gradski muzej Požega pred svoj 92. rođendan bilježi veliku akviziciju – otkup inventara, namještaja i pribora brijačnice iz 1910. godine vlasnika Andrije Mihaljevića, posljednjeg brijača koji je posljednjih 40 godina sačuvao njen identitet. Akviziciju vrijednu 50 tisuća kuna omogućili su Grad Požega u iznosu 30 tisuća kuna, HEP u okviru projekta Donacije 2016 sa 9 tisuća kuna, tvrtka Visia Aurea iz Kaptola sa 6 tisuća kuna te Eco energy iz Slavonskog Broda s 5 tisuća kuna.

- Zahvaljujući Gradu Požegi koji je inicijator ovog otkupa, te koji je ustupio gradski prostor u kojemu se brijačnica oduvijek nalazila, inventar će i dalje ostati in situ, što otvara velike mogućnosti. Poslije temeljite restauracije u iznosu od 40 tisuća kuna, Gradski muzej Požega planira u suradnji s privatnom frizerskom radnjom za muškarce otvoriti svojevrsnu muzejsku atrakciju, otvoreni muzej, pravi salon za muškarce u skladu svjetskih trendova vintage brijačnica, mjesta okupljanja suvremenih muškaraca, stalnih muzejskih programa, promocija i predstavljanja koja će se događati u okviru frizerskih i brijačkih tretmana – istakla je ravnateljica muzeja Maja Žebčević Matić.

- Bilo bi nam žao da ova brijačnica ostane u ovom prostoru kao u muzejskoj čuvaonici, već doista želimo da taj prostor oživi i da naš grad dobije otvoreni muzej, jednu vintage brijačnicu, odnosno, frizerski salon za muškarce s radnim naslovom “Ajmo (se) brijat”, mjesto posvećeno okupljanu današnjih, suvremenih muškaraca koji drže do sebe, ali prema svim vintage pravilima brijanja i šišanja, masiranja lica, efekta toplih ručnika i svega onoga u čemu su nekadašnji muškarci uživali. Naravno prostor brijačnice u budućnosti će biti upotpunjen s nizom zanimljivih programa, promocija, sve za ciljane posjetitelje muzeja, a to su muškarci – rekla je ravnateljica Žebčević Matić.

Grad Požega je bio inicijator ovog otkupa a ustupio je i prostor brijačnice koji je prostor u vlasništvu grada, a o svemu tome požeški gradonačelnik Vedran Neferović je istakao: - Grad Požega ima vrijednosti u svojoj središnjoj jezgri, određene kutke i prostore, od onih velikih do ovakvih malih koji pričaju povijest ovoga grada, koji su jedna neraskidiva poveznica prošlosti i sadašnjosti i jedna simbolika. Ako želimo u budućnosti u našem gradu što više toga otkriti i našim građanima, ali i gostima, moramo te vrijednosti čuvati i podići na višu razinu. Rekao bih daza sve požeško, nije nam ništa teško.

- Kao takva, jedinstvena u Hrvatskoj, muzejska brijačnica će biti zanimljiva turistička atrakcija. Dok ova ideja ne zaživi, Gradski muzej Požega će djeliće atmosfere suvremene vintage brijačnice predstavljati periodično, u okviru svojih programa. Prvo takvo predstavljanje javnosti zakazano je uz Noć muzeja kada će brijačnica biti otvorena od 18 do 24 sati, a sav prihod od šišanja i brijanja će biti namijenjen restauraciji inventara brijačnice – dodala je ravnateljica Žebčević Matić, koja je za predstavnike medija organizirala happening i najsretniji su iz šešira izvukli šišanje ili brijanje. Prvi je šišanje iz šešira izvukao fotoreporter Dušan Mirković, a muzejsko šišanje izveo je brijač Mato Raguž.

Tekst/foto: Vladimir Protić

ZANIMLJIVA IZLOŽBA U GRADSKOM MUZEJU POŽEGA -

POŽEGA - Gradski muzej Požega i Etnografski muzej iz Zagreba počastili su požešku javnost s etnografskom izložbom “Ajmo se igrat – dječje igračke hrvatske baštine”. Keramičke, krpene i drvene igračke, koje su bile pratitelji odrastanja brojnih generacija, svoju će priču u našem gradu pričati sve do 13. lipnja ove godine, do kada će ta izložba biti otvorena.

Koncepciju izložbe predstavila je autorica dr.sc. Iris Biškupić Bašić. Izložba je bila dio projekta “Svijet igračaka” iz 2012/2013 godine kao noseća izložba između njih pet. Igračke su upisane i na UNESCO-vu listu nematerijalne svjetske baštine, a Etnografski muzej čuva te igračke od samog svog osnutka 1919 godine.

- Izložba je koncipirana na način da su uz igračke koje su izrađivila djeca sama ili odrasli ukućani predstavljene i igračke koje su nastajale u hrvatskim selima u organiziranim zadrugama koje su se bavile izradom igračaka. Uz njih prikazane su i keramičke dječje igračke jer su u pojedinim selima Hrvatske, u Slavoniji i Dalmaciji, lončari izrađivali i male predmete po uzoru na uporabne velike predmete i to su bile igračke kojima su se igrali najmlađi - pojasnila je dr Iris Biškupić Bašić.

Snimljen je i film koji prikazuje majstore igračaka na djelu, a uz film djeca se mogu na izložbi i poigrati jer autorica izložbenog prostora Nikolina Jelavić Mitrović osmislila je izložbu na način da su svi izloženi predmeti na razni dječjih očiju. “Imamo i male klupčice, mogu se popeti, poigrati jer tu su i igračke koje se još uvijek izrađuju ali su prilagođene današnjoj djeci i današnjim propisima,” naglasila je autorica. Izložba će biti otvorena sutra u 19 sati, a pripremljen je bogat prigodni program koji će se održati na prostoru ispred zgrade muzeja.

Otvorenju je prethodila demonstracija robota koje su izradila djeca iz Kanižlićeve škole te škole V. Nazora iz Trenkova koji su sa svojim mentorima prikazali vještine manevriranja s robotima. Uz to, pripremljena je i posebna poslastica- obnovljeni dio uspješnice Gradskog kazališta Požega “Pinokio”, scena oživljavanja Pinokia u izvedbi Ilijane Lončar.

Njezino je otvorenje, spomenimo, popratio i bivši, dugogodišnji hrvatski ministar kulture Božo Biškupić, uz požeškoga gradonačelnika Vedrana Neferovića.

Tekst/foto: Vladimir Protić

GRADSKI MUZEJ POŽEGA PROMOVIRAO NOVI KALENDAR -

POŽEGA- Požeški Gradski muzej i ove godine pripremio je jedan vrlo zanimljivi stolni kalendar za sljedeću godinu, ovaj puta s temom ljubavnih jada ili kako su ljubovali stari Požežani na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Kalendar donosi prikaz starih razglednica, stotinjak i više godina na kojima se nalazi prikaz tih ljubavnih odnosa.

- Za kraj godine uvijek ostavljamo šećer, a to je naš kalendar. Kroz 12 poznatih i manje poznatih Požežana pokušali smo predstaviti njih, njihove bračne partnere i ljubavi. Možda se vremena i mijenjaju no ljudski odnosi ostaju isti. Pokušali smo ohrabriti sve nas kroz priče ovih Požežana da i najidealnije ljubavi imaju svojih teških i kriznih trenutaka, pa ni mi danas u našim ljubavnim jadima nikako nismo usamljeni. U želji da afirmiramo i baštinski duh našeg grada našli smo parove i vezali razglednice iz njihovog vremena, odnosno uzmjesta za koja ih vežu njihovi životi. Uz ljubavne jade Dragutina Lermana, Julija Kempfa, Josipa Eugena Tomića, Franje Cirakija, čiče Ive Čakalića, Zlate Kolarić Kišur, Janka Jurkovića, Miroslava Kraljevića te nekoliko starih legendi – rekla je ravnateljica Maja Žebčević Matić, te ispričala legendu o požeškom trgovcu Luki Ilijaševiću koji je bio neženja i već stari momak, a na primjedbe kada će se oženiti, govorio je kada padne zvonik s crkve sv. Terezije. Zvonik se za vrijeme jednog jakog nevremena 1926 godfine i srušio a trgovac Luka mjesec dana kasnije održao obećanje i oženio se.

Tekst/foto: Vladimir Protić

Povodom gradonačelnikovom priopćenja svoj odgovor je dao i Zvonko Straka kojega donosimo u nastavku. Kako je tema jako bitna za naš grad, posvetili smo ovom propblemu zaista puno prostora, a sa ovime završavamo temu „Obnove Gradskog muzeja“, no budno ćemo pratiti sva događanja nakon toga i izvještavati naše čitatelje.

Duboko se ispričavam što sagriješih mišlju, dijelom i propustom te je napisano da sam ja suvlasnik na zgradi muzeja 5 %, a trebalo je pisati da sam ja vlasnik i suvlasnik na cijeloj nekretnini na kojoj se nalazi Gradski muzej u omjeru 4,80%. Greška je ogromna, stoga se još jednom ispričavam što sam sagriješio. Vjerujte nije bilo namjerno.

Čudim se Vašem mišljenju, ukoliko je ono stvarno Vaše mišljenje, i ukoliko ste stvarno pogledali projekt za obnovu, kad na temelju istog izjavljujete «da planirani radovi ni na koji način ne bi obuhvaćali njegov posijed». Istina je da mi ne bi bagerom urušili lokal, ali bi mi zazidali prolaz, zazidali prozor, urušili i zazidali dimnjak za plinski bojler ( za koji sam priključak i dozvolu kao suvlasnik morao ishodit putem suda ) i odvojit od suvlasničkog prostora i potrebne infrastrukture. Prema Vašim riječima «time ja nisam ničim zakinut».

Što se tiče troškova i planiranih radova na zajedničkoj nekretnini, dapače, spreman sam uvijek sudjelovati spram suvlasničkih obveza pa i do sad se redovito plaća i Spomenička renta, ali se i nadam da ćete mi sukladno Zakonu o suvlasničkim pravima omogučiti i pristup suvlasničkom prostoru te da i sudjelujem u prijedlogu za izradu elaborata za obnovu, zatim i u izradi natječaja za pristup EU fondovima, pa i ja sam gradjanin EU, kao i u odabiru izvodjača radova sukladno Zakonu, a ne da je moje samo da dam novce, a za ostalo me ne treba biti briga. Ne tražim da mi se išta poklanja, nego samo molim da mi se moje ne dira i ne otima, a ako treba, a očito je da treba, taj koji će nešto pokloniti – pokloniti svome gradu Požegi, to sam ja.

Iskoristio bih još priliku da se javno zahvalim svima koji su pokazali interes da se problem obnove nekretnine na kojoj se nalazi i Gradski Muzej obnovi kao vrijedna kulturna baština. Stoga prvenstveno zahvaljujem gospodinu Nini Smolčiću, predsjedniku Gradskog vijeća koji je to pitanje javno postavio, ali očito nema ovlasti da to i riješi, te svim medijima koji su to i prenijeli, a naročito tjedniku Kronika požeško-slavonska koji je to točno i korektno objavio. Osobno nisam osoba koja je sretna kad joj ime i slika izlaze u novinama, već me je to malo i stramota, jer novine kao novine osim za čitanje mogu poslužit i u svrhu potpale vatre.

Što sam imao za reći, ja sam rekao i očitovao sam se o svim odlučnim činjenicama, te ne namjeravam više putem novina voditi polemiku o nečem tako vrijednom i ozbiljnom, pa gospodinu gradonačelniku prepuštam sav medijski i novinski prostor. Može reći što god hoće pa i da nisam normalan, što ne prihvaćam i da se samo tako odreknem nečeg svog. Ja mu na to više neću odgovarati, a poštovani čitatelji neka sami donesu svoje mišljenje i sud tko se to bezobzirno ponaša. Tko to nema dobre volje da se nesuglasice riješe dogovorom i na dobrobit svih nas.

I za kraj poštovanom gospodinu gradonačelniku iskreno želim sve najbolje u njegovom daljnjem političkom radu, jer obavljati jednu tako časnu dužnost, biti gradonačelnik tako jednog lijepog, povijesno značajnog i kulturnom baštinom bogatog grada, kao što je moja voljena Požega, vjerujem da nije lako, zaključuje svoje reagiranje Zvonko Straka.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Vanja Protić

IZLOŽBA SLIKA POLAZNIKA LIKOVNE RADIONICE ANITE GRBAVAC JAKOBOVIĆ -

 POŽEGA – Nesumnjivo najposjećenije otvaranje jedne izložbe u gradu Požegi, svakako je bilo otvaranje izložbe slika polaznika likovne radionice Anite Grbavac Jakobović pod nazivom „90 dana bez sapunice“. Premalena je bila dvorana Gradskog muzeja za sve zainteresirane, najviše članova obitelji i prijatelja polaznika likovne radionice koji su izložili svoje uratke, mnogima je to bilo i prvo izlaganje u životu. Ukupno 25 njih je krenulo na tečaj crtanja i slikanja još prošle godine u studenom, da nešto nauče ali i da se druže.

– Na moje veliko iznenađenje prijavio se veliki broj polaznika različite dobi, od 13 do 63 godine, svi sa istom željom i voljom da nešto nauče o crtanju i slikanju, ali i da se uz učenje druže i opuste. Tečaj je trajao 90 dana. Za to vrijeme umjesto da ljudi sjede pred TV-om i gledaju sapunice započeli su tečaj crtanja i slikanja i tako nastaje interesantan naziv ove izložbe „90 dana bez sapunice“. Na tečaj su svi dolazili sa sve većim ushićenjem i voljom ulazili u svijet boja. Krajnji rezultat je sve nas više nego ugodno iznenadio – istakla je slikarica Anita Grbavac Jakobović na izložbi radova koji su stvoreni na tečaju.

 - Polaznici tečaja savladavaju kako vidimo individualno tehniku slikanja, a riječ je o osobama koje su sklone slikanju kao načinu izražavanja, ali ga nisu do sada usavršavale. Kako su slikarske sklonosti prepoznatljive već u djetinjstvu iznenađenje su slike osoba za koje se nije do sada znalo da slikaju. Izložbom radova koji su rezultat rada na tečaju prepoznatljivo je da je svatko u nečemu bolji od drugih, netko u slikanju pejzaža, netko u arhitekturi, a netko u slikanju mrtve prirode. Drugi su opet prepoznali značaj svjetla na motivu ili vrijednost boje, treći su si dali slobodu pa su slikanjem eksperimentirali. Isto tako zanimljivo je vidjeti preobrazbe istog motiva pejzaža, iste mrtve prirode poznatog motiva Požege. Koliko je tko savladao slikanje u 90 dana pokazuje ova izložba – istakla je na otvorenju muzejska savjetnica Lidija Španiček.

Tekst/foto: Vladimir Protić

10. NOĆ MUZEJA POŽEGA 2015. -

 POŽEGA – Muzeji Hrvatske po 10. puta su obilježili specifičnu manifestaciju, Noć muzeja, a već nekoliko godina pridružuje im se i Gradski muzej Požega. Glavna tema ove godine i cijela noć bila je posvećena Nikoli Tesli, stoga je on osobno i otvorio požešku Noć muzeja. Njegovi izumi zadužili su čovječanstvo, a sva današnja tehnologija počiva na nekome od njegovih izuma, stoga su pozvani svi nakon njegovog pozdravnog govora i dobrodošlice da naprave svoj selfi zajedno s njim.

 Tema koja se protezala kroz cijelu požešku Noć muzeja bila je pod temom, „a sve je počelo prije struje“, „ljubav, erotika i seksualnost u umjetnosti i narodnim običajima“. Nekoliko izložbi i postava u tri dvorane muzeja imale su protkanu kroz sebe tu temu, a etnografska izložba pod nazivom „Dvoje leglo, troje osvanilo - Vezena ponjava“ Požežani su vidjeli poznatu kolekciju Muzeja Brodskog Posavlja.

“Vezena ponjava” – gostujuća etnografska izložba

- Na izložbi su prezentirani vuneni prekrivači – krpane ponjave, najstarija i najvrednija građa Etnografskog odjela Muzeja Brodskog Posavlja. Ove vezene ponjave, odnosno šareni pokrivači geometrijskih, biljnih, zoomorfnih I antropomorfnih motiva predstavljaju jedinstvenu pojavu u tradicijskom narodnom stvaralaštvu Hrvatske. Izvezene simboličkim motivima plodnosti, sreće i zaštite od uroka, prekrivale su krevete mladenaca u prvoj bračnoj noći, kao i u prvim godinama braka, te su kao takve bile neizostavni dio svadbenih običaja. Prvi put su predstavljene javnosti prije 16 godina izložbom pod nazivom “Dvoje leglo – troje osvanilo”, koja je obišla gradove Hrvatske, ali i gradove izvan nje, poput Budimpešte (Mađarska), Buenos Airesa (Argentina), Santiaga (des Chile (Čile), Pertha (Australija).

 Krpane ponjave su u podlozi otkane jednobojnom vunom, sastavljene iz tri ili četiri dijela, na kojoj se potom vezlo raznobojnom vunom. Izrađivale su se isključivo u okolici Slavonskog Broda krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Datirati ih je moguće jer su na nekim primjercima vezilje izvezle godinu nastanka, pa čak i svoje ime. Tako najstarija ponjava iz Zbirke potječe iz 1893. godine. Mnoštvo izvezenih motiva svojim simboličkim značenjem trebalo je prenijeti plodnost na mladence, ali i zaštiti ih od uroka, zlih pogleda. Najčešći su motivi bile gljive kao simbol plodnosti, bračne veze, sreće i životne snage. Zatim čest motiv su i ogledala koja su poznata sredstvo zaštite protiv uroka – rekla je o izložbi na njenom otvaranju viša kustosica Dubravka Matoković.

Osim bogatstvom i simbolikom motiva, koji vuku svoje porijeklo još iz prapovijesti, ponjave predstavljaju i izvanredno likovno dostignuće, čiji se kreativni dosezi njihovih vezilja mogu usporediti s modernom likovnom umjetnosti 20. stoljeća u koju se savršeno uklapaju.

Intima u umjetničkim djelima

 Naziv je izložbe iz fundusa Gradskog muzeja u Požegi koji je postavljen u drugoj dvorani. – Djela koja nisu bila za široku javnost čuvala su se skrivena od pogleda. Bila su posebno naručivana ili su slikana tek za prijatelje koji će ih zadržati za sebe. Stjecajem različitih okolnosti, nasljeđivanjem, a zatim otkupom ili darovanjem našla su svoje mjesto u muzejima i galerijama. Postajući dio zbirki pojedinih slikara, dio većih cjelina, koje su bile svjedokom slikarevih radova različitih tema, mrtvih priroda, portreta, pejzaža i drugih manje su se sagledavale i primjećivale. I danas, brojna takva djela se ne prezentiraju javnosti, jer je to na neki način očito bila i želja autora, koji su radove s ovom temom držali dalje od javnosti. neka su ipak, rekli bismo, publici dozirana ne razmišljajući kako će tko na njih reagirati pa su nerijetko izazvala i zgražanje javnosti – rekla je na otvaranju postava intime, viša kustosica Lidija Ivančević Španiček pojasnivši da se crtanje akta na Likovnoj akademiji izučava kroz sve godine studija, ali da ti studentski radovi nisu izlazili u javnost.

– Crtali su ih svi umjetnici ali većina ih nikada iz obzira prema široj javnosti nije izlagala. Oni su postali veća strast za kolekcionare koji su ponekad uz kustose, koji su se htjeli istaknuti ovom temom, često i sablažnjavali javnost, a neke i ohrabrivali. Mali broj djela s ovom temom, posve intimnog karaktera koja su izložena u ovom malom prostoru, tek su napomena da poštujemo želje umjetnika i kolekcionara im držimo ih tamo gdje bi ih držao onaj koji ih je naslikao ili naručio, podalje od javnosti jer su ipak slikana poput najosobnijeg dnevnika.

U sklopu teme prikazan je i dokumentarni film Bogdana Žižića „Miroslav Kraljević“ u kojemu su Igor Zidić i Bogdan Žižić posebno obradili temu erotike u Kraljevićevim djelima.

 Velika šarena ponjava

 Radionica pod tim imenom organizirana je za učenike osnovnih škola grada Požege a na radionici se pridružio i Izviđački odred Jozo Koutni iz Požege sa dvadesetak najmlađih izviđača. Radili su motive sa izloženih ponjava u tehnici kolaž papira. Između pojedinih izložbi zabavljao nas je novo formirani tro iskusnih glazbenika, Trio corde, koji je izvodio najljepše ljubavne pjesme, a kasnije u noć i one malo žešće. Ispred muzeja na štandu je jedina požeška vinarica Antonija Hart nudila svoja kvalitetna vina za zagrijavanje, a djelatnice muzeja pekle su staru autohtonu poslasticu porijeklom iz Gunje, slane gojtane.

Natpjevavanje škakljivim bećarcima

 Zanimljiva tema koja je uslijedila nakon priče o bećarcima, za koje svi znamo što su, i projekcije animiranog filma „Bećarac“ Požežanina Zlatka Boureka, privukla je stvarno puno publike koja je napunila dvoranu. Uslijedilo je natpjevavanje onih škakljivih, „sramotskih bećaraca“ kazale bi naše bake. Započeli su mladi dečki iz tamburaškog sastava Rubato iz Nove Gradiške, a pridružili su im se i posjetitelji, u kojemu se najviše cijenio i najviše pljeska dobio onaj manje poznatiji, a pravo škakljiv. Tema su najviše baje, curice i njihovi odnosi, ali i karakter kojega bećarac na duhoviti i erotski način opisuje.

 Ljubav, seksualnost i erotika u umjetnosti

 Tema je koja je započela u 23,30 u kasne sate, rekli bi u narodu, a i bila je određena samo za odrasle. Obradila je Salamonovu „Pjesmu nad pjesmama“ koju su izveli glumci Marijana Matoković i Ivan Vukelić. Posebno je bilo razgovora o Friedrichu Solomonu Kraussu, požeškom etnologu i seksologu, nakon čega je uslijedila i diskusija i razgovor na temu ljubavi, erotike i seksualnosti u umjetnosti, znanosti i narodnim običajima.
Naravno da je sve završilo najljepšim ljubavnim u izvođenju Trio corde, uz tortu i šampanjac i afterpartyjem.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Vladimir Protić/Vanja Protić

VRIJEDNA DONACIJA POMOĆI ĆE U SVAKODNEVNOM RADU -

POŽEGA - Drvna industrija Spin Valis koja se ubraja među uspješnije izvozne tvrtke Požeško-slavonske županije tijekom cijele godine nastoji poduprijeti rad mnogih udruga, društava ali i institucija. Tako je vrijednu donaciju, printer za fotografije u vrijednosti od 20-ak tisuća kuna dobio i Gradski muzej.
Podsjećajući na dugu tradiciju drvne industrije Spin Valis u Požegi koja datira još od davne 1950. godine kada je pod imenom Lipa s desetak radnika započela proizvodnju, predsjednik Uprave Zdravko Jelčić osvrnuo se na razvoj tvrtke sve do današnjih dana.
- Danas imamo 500 zaposlenih i stalno ulažemo u nove tehnologije, nove proizvode i znanja te nova tržišta. Od 1992. godine do danas uložili smo više od 150 milijuna kuna što se pokazalo kao dobar put. Danas smo ne samo regionalni lider već smo i šire prepoznatljivi kao uspješan proizvođač namještaja iz masiva u Europi i danas radimo s prestižnim kućama i svjetskim lancima za distribuciju namještaja. Skoro 90 posto svoje proizvodnje plasiramo na inozemno tržište u 30-ak zemalja i jedini smo iz Hrvatske koji proizvodimo i podajemo namještaj za američko tržište - rekao je Jelčić podsjećajući kako su trenutačno u Spin Valisu u tijeku velika ulaganja u kogeneracijsko postrojenje jer su upravo u energetiku najviše ulaže u Europi pa i svijetu.
- Desetak milijuna eura trenutno je vrijedna investicija a radi se o kogeneraciji i pratećoj infrastrukturi, znači proizvodnja 8,8 megavata topline i 1,5 megavata električne energije iz domaće sirovine i otpadnih materijala što iz Spin Valisa što iz ostalih okruženja. Tako da idemo na čistu ekološku proizvodnju električne energije. Svi su naši proizvodi na tom principu, znači proizvedeni iz čistih ekoloških materijala. S tim se ponosimo i to planiramo i dalje raditi - rekao je Jelčić iskazujući zadovoljstvo što Spin Valis može pomoći drugima pa i Gradskom muzeju te da ovaj čin samo potvrđuje kako je moguća suradnja između industrije i kulture.
Jelčić je ravnateljici muzeja Maji Žebčević Matić uručio darovnicu čestitajući ujedno i 90. obljetnicu Gradskom muzeju.
Svoje goste ravnateljica je počastila vrućim fruštukom, Austro-Ugarskim specijalitetom, po austrijski pofezne, a po ugarski bundaškenjer ili kako bi u Slavoniji rekli pohanim kruhom na masti, vrućim čajem zaslađenim domaćim sirupom od šećerne repe, zamjenom za šećer kakav se nekada proizvodio u požeškim selima.

GRADSKI MUZEJ POSTAVIO POSLJEDNJI PRIVREMENI POSTAV SVOJE GRAĐE  -

POŽEGA – Obilježavajući svoju 90. godišnjicu postojanja požeški Gradski muzej postavio je i svoj Posljednji privremeni postav u zaista skučenom prostoru, u očekivanju skore cjelovite rekonstrukcije i uređenja muzeja. - Ovaj komadić prošlosti, ovi naši divni predmeti smješteni u dosad najmanjem i najneuvjetnijem prostoru, da svakom đaku, svakom turistu, svakom putniku namjerniku pričaju koliko zapravo Požega i njena okolica vrijede u kontekstu povijesnog i kulturnog događanja cijele Hrvatske. Da ćemo ovako stiješnjeni izdržati do adaptacije našeg kompleksa i dočekati budući stalni postav na tisuću kvadrata, kojega svi zajedno očekujemo – istakla je v.d. ravnateljica muzeja Maja Žebčević Matić i zahvalila se gradu Požegi na razumijevanju i svim partnerima koji su pomogli ispričati 8.000 godina staru povijest. Svi predmeti su samo jedan dio priče, a važan je i onaj ljudski faktor koji već 90 godina, od osnivača Julija Kempfa, pa do današnjih djelatnika preko svih muzejskih entuzijasta skrbi za sve u neprimjerenim uvjetima.
- Grad Požega ima jednu bogatu kulturnu baštinu, a da bismo riješili problem muzeja koji već godinama stoji, željeli smo napraviti jedan realan projekt, koji je sada završen. Pripremili smo ga da bude konkurentan za natječaj putem Europskih fondova i nadamo se da će to biti jedno od kvalitetnijih rješenja za Gradski muzej u Požegi. Velika je to investicija koja se samo u građevinskom dijelu kreće oko 20 milijuna kuna, a na taj dio dolazi još sva potrebna oprema za interijer koji je stvaran prema mišljenu struke. Činjenica je da su takvi objekti izuzetno skupi za svaki grad. Požega zaslužuje jedan takav objekt i nadam se da ćemo na natječajima moći privući ta sredstva – rekao je požeški gradonačelnik Vedran Neferović otvarajući izložbu Privremenog postava muzeja.

POŽEŠKI GRADSKI MUZEJ UZ 90. OBLJETNICU -

POŽEGA - U godini kada Gradski muzej Požega slavi 90. obljetnicu postojanja v.d. ravnateljica muzeja Maja Žebčević Matić, najavila je skoro otvaranje izložbe privremenog postava muzeja, nada se posljednjeg, jer požeškom muzeju slijedi skora obnova i uređenje. Naime, grad Požega je preko svog ureda za EU fondove aplicirao projekt obnove kompleksa muzeja pod nazivom musEUm Possega, kojim se planira proširenje prostora, adekvatno uređenje postojećih prostora prilagođenih izlaganju velike količine muzejske građe. Bit će to ukupno 1.000 kvadrata muzejskog prostora u kojem će se kretati principom kružnog toka kroz sve tri zgrade muzeja.
- Ovaj privremeni postav dugo smo pripremali jer skoro šezdesetak tisuća predmeta koje muzej posjeduje, morali smo izabrati sve nekoliko i uguramo uz sve naše muzeološko znanje u našu najvlažniju izložbenu prostoriju. No jedno veliko vjedro vode prosuli smo za sreću kada se kompletirao cijeli projekt i poslao za Zagreb i EU. Zahvaljujem se našem gradonačelniku Vedranu Neferoviću, na poticajnoj energiji i na suradnji koju je uložio u ovim našim nezahvalnim uvjetima, od manjka osoblja, prostora a novaca i da ne spominjem, što poštuje našu struku i osigurava nam što kvalitetniji rad – rekla je Maja Žebčević Matić, najavljujući za nekoliko dana otvaranje tog posljednjeg privremenog postava, koji će biti izložen na 60 kvadrata u kući Kraus i najstarijoj izložbenoj dvorani. Na izložbi će biti ispričana priča kronološki od arheoloških predmeta, priču prošlosti Požeštine kroz 8.000 godina, te kroz povijest umjetnosti i etnologiju ispričati o sličnostima i razlikama grada Požege i okolnih sela kroz lik žene iz svakodnevnog života, kroz obrtničke djelatnosti i događanja koji su je pratili.

PRVA DOBITNICE NAGRADNE EDUKATIVNE MEMO IGRE 'ČUVAJ GLAVU!'  -

POŽEGA – Kada je prije dva tjedna javno promovirana on line memory igrica „Čuvaj glavu“ povodom obilježavanja 90. godišnjice osnivanja požeškog Gradskog muzeja, nitko se nije nadao tako velikom odazivu igrača, od malih do onih starijih. – Zapravo očekivali smo da će se najveći broj igrača pronaći među učenicima, osnovcima i srednjoškolcima, no iznenadili smo se da zapravo puno igrača koji igraju ovu igricu preko svog računala dolazi iz redova građana srednjih godina pa i onih starijih – rekla je v.d. ravnateljica požeškog muzeja Maja Žebčević Matić.
Ubrzo se pojavio i prvi pobjednik, 35-godišnja Osječanka, Mirela Majer, magistra prehrambene tehnologije, zaposlena u KBC Osijek kao voditelj odjela prehrane. - Velika mi je čast i radost što sam upravo ja prva dobitnica vaše memory igre. Igrica je jako zanimljiva i svima je preporučam za opuštanje i zabavu, a naravno i za pokušaj osvojiti vaše predivne nagrade. Ovo je izvrstan način za promociju 90. godina Gradskog muzeja Požega, te za osvajanje prefinih slastica tvornice čokolade Zvečevo iz Požege. Kako sam po struci inženjer prehrambene tehnologije posebno sam se oduševila slatkim poklonima – rekla je nakon saznanja da je postala prva dobitnica Mirela Majer, koja svoje slobodno vrijeme provodi u društvu supruga, tek nedavno udata, te obitelji i prijatelja. Njena strast posljednjih nekoliko godina je igranje nagradnih igara i za sada ima dosta uspjeha te osvojenih nekoliko nagradica.