10. NOĆ MUZEJA POŽEGA 2015. -
POŽEGA – Muzeji Hrvatske po 10. puta su obilježili specifičnu manifestaciju, Noć muzeja, a već nekoliko godina pridružuje im se i Gradski muzej Požega. Glavna tema ove godine i cijela noć bila je posvećena Nikoli Tesli, stoga 
je on osobno i otvorio požešku Noć muzeja. Njegovi izumi zadužili su čovječanstvo, a sva današnja tehnologija počiva na nekome od njegovih izuma, stoga su pozvani svi nakon njegovog pozdravnog govora i dobrodošlice da naprave svoj selfi zajedno s njim.
Tema koja se protezala kroz cijelu požešku Noć muzeja bila je pod temom, „a sve je počelo prije struje“, „ljubav, erotika i seksualnost u umjetnosti i narodnim običajima“. Nekoliko izložbi i postava u tri dvorane muzeja imale su protkanu kroz sebe tu temu, a etnografska izložba pod nazivom „Dvoje leglo, troje osvanilo - Vezena ponjava“ Požežani su vidjeli poznatu kolekciju Muzeja Brodskog Posavlja.
“Vezena ponjava” – gostujuća etnografska izložba
- Na izložbi su prezentirani vuneni prekrivači – krpane ponjave, najstarija i najvrednija građa Etnografskog odjela Muzeja Brodskog Posavlja. Ove vezene ponjave, odnosno šareni pokrivači geometrijskih, biljnih, zoomorfnih I antropomorfnih motiva predstavljaju jedinstvenu pojavu u tradicijskom narodnom stvaralaštvu Hrvatske. Izvezene simboličkim motivima plodnosti, sreće i zaštite od uroka, prekrivale su krevete mladenaca u prvoj bračnoj noći, kao i u prvim godinama braka, te su kao takve bile neizostavni dio svadbenih običaja. Prvi put su predstavljene javnosti prije 16 godina izložbom pod nazivom “Dvoje leglo – troje osvanilo”, koja je obišla gradove Hrvatske, ali i gradove izvan nje, poput Budimpešte (Mađarska), Buenos Airesa (Argentina), Santiaga (des Chile (Čile), Pertha (Australija).
Krpane ponjave su u podlozi otkane jednobojnom vunom, sastavljene iz tri ili četiri dijela, na kojoj se potom vezlo raznobojnom vunom. Izrađivale su se isključivo u okolici Slavonskog Broda krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Datirati ih je moguće jer su na nekim primjercima vezilje izvezle godinu nastanka, pa čak i svoje ime. Tako najstarija ponjava iz Zbirke potječe iz 1893. godine. Mnoštvo izvezenih motiva svojim simboličkim značenjem trebalo je prenijeti plodnost na mladence, ali i zaštiti ih od uroka, zlih pogleda. Najčešći su motivi bile gljive kao simbol plodnosti, bračne veze, sreće i životne snage. Zatim čest motiv su i ogledala koja su poznata sredstvo zaštite protiv uroka – rekla je o izložbi na njenom otvaranju viša kustosica Dubravka Matoković.
Osim bogatstvom i simbolikom motiva, koji vuku svoje porijeklo još iz prapovijesti, ponjave predstavljaju i izvanredno likovno dostignuće, čiji se kreativni dosezi njihovih vezilja mogu usporediti s modernom likovnom umjetnosti 20. stoljeća u koju se savršeno uklapaju.
Intima u umjetničkim djelima
Naziv je izložbe iz fundusa Gradskog muzeja u Požegi koji je postavljen u drugoj dvorani. – Djela koja nisu bila za široku javnost čuvala su se skrivena od pogleda. Bila su posebno naručivana ili su slikana tek za prijatelje koji će ih zadržati za sebe. Stjecajem različitih okolnosti, nasljeđivanjem, a zatim otkupom ili darovanjem našla su svoje mjesto u muzejima i galerijama. Postajući dio zbirki pojedinih slikara, dio većih cjelina, koje su bile svjedokom 
slikarevih radova različitih tema, mrtvih priroda, portreta, pejzaža i drugih manje su se sagledavale i primjećivale. I danas, brojna takva djela se ne prezentiraju javnosti, jer je to na neki način očito bila i želja autora, koji su radove s ovom temom držali dalje od javnosti. neka su ipak, rekli bismo, publici dozirana ne razmišljajući kako će tko na njih reagirati pa su nerijetko izazvala i zgražanje javnosti – rekla je na otvaranju postava intime, viša kustosica Lidija Ivančević Španiček pojasnivši da se crtanje akta na Likovnoj akademiji izučava kroz sve godine studija, ali da ti studentski radovi nisu izlazili u javnost.
– Crtali su ih svi umjetnici ali većina ih nikada iz obzira prema široj javnosti nije izlagala. Oni su postali veća strast za kolekcionare koji su ponekad uz kustose, koji su se htjeli istaknuti ovom temom, često i sablažnjavali javnost, a neke i ohrabrivali. Mali broj djela s ovom temom, posve intimnog karaktera koja su izložena u ovom malom prostoru, tek su napomena da poštujemo želje umjetnika i kolekcionara im držimo ih tamo gdje bi ih držao onaj koji ih je naslikao ili naručio, podalje od javnosti jer su ipak slikana poput najosobnijeg dnevnika.
U sklopu teme prikazan je i dokumentarni film Bogdana Žižića „Miroslav Kraljević“ u kojemu su Igor Zidić i Bogdan Žižić posebno obradili temu erotike u Kraljevićevim djelima.
Velika šarena ponjava
Radionica pod tim imenom organizirana je za učenike osnovnih škola grada Požege a na radionici se pridružio i Izviđački odred 
Jozo Koutni iz Požege sa dvadesetak najmlađih izviđača. Radili su motive sa izloženih ponjava u tehnici kolaž papira. Između pojedinih izložbi zabavljao nas je novo formirani tro iskusnih glazbenika, Trio corde, koji je izvodio najljepše ljubavne pjesme, a kasnije u noć i one malo žešće. Ispred muzeja na štandu je jedina požeška vinarica Antonija Hart nudila svoja kvalitetna vina za zagrijavanje, a djelatnice muzeja pekle su staru autohtonu poslasticu porijeklom iz Gunje, slane gojtane.
Natpjevavanje škakljivim bećarcima
Zanimljiva tema koja je uslijedila nakon priče o bećarcima, za koje svi znamo što su, i projekcije animiranog filma „Bećarac“ Požežanina Zlatka Boureka, privukla je stvarno puno publike koja je napunila dvoranu. Uslijedilo je natpjevavanje onih škakljivih, „sramotskih bećaraca“ kazale bi naše bake. Započeli su mladi dečki iz tamburaškog sastava Rubato iz Nove Gradiške, a pridružili su im se i posjetitelji, u kojemu se najviše cijenio i najviše pljeska dobio onaj manje poznatiji, a pravo škakljiv. Tema su najviše baje, curice i njihovi odnosi, ali i karakter kojega bećarac na duhoviti i erotski način opisuje.
Ljubav, seksualnost i erotika u umjetnosti
Tema je koja je započela u 23,30 u kasne sate, rekli bi u narodu, a i bila je određena samo za odrasle. Obradila je Salamonovu „Pjesmu nad pjesmama“ koju su izveli glumci Marijana Matoković i Ivan Vukelić. Posebno je bilo razgovora o Friedrichu Solomonu Kraussu, požeškom etnologu i seksologu, nakon čega je uslijedila i diskusija i razgovor na temu ljubavi, erotike i seksualnosti u umjetnosti, znanosti i narodnim običajima.
Naravno da je sve završilo najljepšim ljubavnim u izvođenju Trio corde, uz tortu i šampanjac i afterpartyjem.
Tekst: Vladimir Protić Foto: Vladimir Protić/Vanja Protić
