POVIJESNO DRUŠTVO POŽEGA ORGANIZIRALO PREDSTAVLJANJE KNJIGE -

POŽEGA – Požeško Povijesno društvo organiziralo je još jednu u nizu predstavljanja knjiga, a ovaj puta radilo se o knjizi profesora Zlatka Kramarića. Predsjednik društva prof. Vinko Tadić tom prilikom je istakao: - Kada govorimo o sjećanjima na razdoblje jugoslavenskog socijalizma onda treba jasno naglasiti da su ta sjećanja različita, a u značajnoj mjeri ovise o iskustvima pojedinaca. Ta iskustva su različita, a nerijetko i dijametralno suprotna.

Tijekom socijalizma samo na području SR Hrvatske izgrađeno je 395 tisuća društvenih stanova koji su postali dom za milijun i pol ljudi. Ako je dio pripadnika ove skupine nostalgičan prema socijalizmu onda je to sasvim razumljivo. Mnogi se sjećaju kolektivnog hedonizma. Bilo je to razdoblje relativne socijalne sigurnosti, besplatnog zdravstvenog osiguranja i obrazovanja te većeg stupnja solidarnosti. Žene su tada ostvarile politička prava. Svakako treba spomenuti intenzivne modernizacijske procese, industrijalizaciju i urbanizaciju, rast životnog standarda građana, ali i uspješnu vanjsku politiku Josipa Broza Tita. S druge strane jedan dio naših sugrađana koji su, na ovaj ili onaj način, stradali zbog iznošenja stavova izvan okvira vladajuće ideologije sasvim sigurno njeguju drugačija sjećanja u odnosu na one koji su uživali prednosti toga sustava. Sjetimo se stradanja jednog dijela poraženih kolaboracionističkih snaga neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata te komunista zatočenih na Golom otoku krajem četrdesetih i početkom pedesetih godina koji su tamo bili izloženi strašnim oblicima torture. Bez obzira na naša iskustva u prošlosti, moramo zauzeti jasan stav da svatko ima pravo na svoje sjećanje. Smatram da samo smirenim i otvorenim razgovorom, bez strasti i suvišnih emocija, uvažavajući različite poglede na prošlost te sustavnim znanstvenim istraživanjima prošlosti možemo svojim potomcima pripremiti bolju budućnost. Knjiga Zlatka Kramarića jedan je u nizu mišljenja o sjećanju i nostalgiji te drugim problemima vezanih za jugoslavenski komunizam/socijalizam s kojim se možemo ili ne moramo složiti, ali ga trebamo poslušati.

Zašto se odlučio obraditi temu o kojoj govori u knjizi, pojasnio je sam autor: - Naši politički životi posljednjih 30-tak godina funkcioniraju tako da se nešto predmnijeva. Tako otprilike o nostalgiji za jugoslavenstvu se govori s nekog ideološkog aspekta, sviđa mi se, ne sviđa mi se, volim ili ne volim. Ova knjiga se nastavlja na moju prethodnu knjigu koja se bavila jugoslavenskom ideologijom. Ova knjiga govori kako jugonostalgija nije tako mrtva, kako mi često puta mislimo. Ona je vrlo moćna i prema njoj se čovjek mora odrediti na vrijeme. Prvenstveno u umjetničkim krugovima, teatru, književnosti, znanstvenim krugovima, simboličkim resursima, u onim krugovima gdje su ljudi skloni toj nostalgiji. Upravo s tih pozicija ti ljudi šalju određene političke poruke za koje ja mislim da svakome pravo da ima neka svoja sjećanja i stavove. No mora se biti korektan i pošten u tome, ne negirati sve danas. Sve stvari treba gledati u njihovoj cjelini, da li si to bile zlatne godine, a zaboraviti da je bilo recesije, vozili par nepar, imali bonove, po namirnice išli u inozemstvo. Ta knjiga je pokušaj da se na neki način demontira, rekonstruira to vrijeme, jednu zajednicu koja je trajala 70-tak godina, bez obzira što o tome tko mislio – kaže Kramarić, a i pojave novih ideja o zajedničkom jeziku i drugih ideja su refleksije na to doba, no po njemu to sve mora imati jedan akademski pristup i raspravu.

Zlatko Kramarić (Osijek, 1956.) profesor je makedonske književnosti i kulture, teorije književnosti i kulturalne antropologije. Radi na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kao redoviti profesor u trajnom zvanju, i kao gost-profesor na FON-univerzitetu u Skopju. Trenutno je generalni konzul Republike Hrvatske u Banja Luci/RS. Prije toga, bio je i veleposlanik RH u Makedoniji i Kosovu.
Napisao je više knjiga, od kojih: "Novi experimentum macedonicum" (1987.), "Uvod u naratologiju" (1989.), "Makedonske teme i dileme" (1991.), "Diskurs razlike" (1995.), "Identitet, tekst, nacija" (2009.), "Jugoslavenska ideja u kontekstu postkolonijalne kritike" (2014.) i, u suautorstvu s Angelinom Banović-Markovskom, "Politika, kultura, identitet" (2013.). Član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog filozofskog društva, Matice hrvatske, a 2015. godine izabran je za člana Makedonske akademije znanosti i umjetnosti (MANU).