Utorak, 11 Studeni 2014 16:51

Neponovljivi spoj tamburice i dijela simfonijskog orkestra

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

SLAVONSKA PREMIJERA „VINSKE SIMFONIJE ENJINGI“ DAVORA BOBIĆA  -

 Bobićeva simfonija je jedinstven slučaj u povijesti hrvatske glazbe

OSIJEK - U sklopu programa Osječka muzejska glazbena srijeda u atriju Glavne straže Muzeja Slavonije, doživjeli smo slavonsku praizvedbu Vinske simfonije Enjingi hrvatskog skladatelja Davora Bobića (za tamburašku filharmoniju, uz odabrana glazbala iz simfonijskog orkestra i ostala ruralna glazbala). Simfonijom je ravnao dirigent Siniša Leopold.

enjinTo je je dinstven slučaj u povijesti hrvatske glazbe. Nastupili su zajedno Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije i 'tvrdi' dio simfonijskog orkestra. Laganim korakom i ležernim komentarom vodio nas je kroz koncertni program maestro Leopold pokazujući svoju glazbeničku mudrost.

Prvi dio koncerta (namijenjen isključivo tamburaškom orkestru) bio je koncipiran iz šest raznorodnih skladbi. Četiri su pokazale maestra Leopolda kao izvrsnog obrađivača (čak i djela klasične glazbe): ulomak iz Beethovenovog Egmonta (obrada D. Paunović); 'Treći stavak iz Sorkočevićeve '7. Simfonije' (izvrsna obrada klasične partiture za tamburašku filharmoniju), odlomak iz 'Baruna Trenka' S. Albinija (pre finjena obrada I. Kuljerića), ulomak Vino, žene i pjesma (J. Straussa, u obradi Z. Černjula)...

enjingDrugi dio koncerta pripao je Bobićevoj kompoziciji “Vinska simfonija Enjingi” za tamburašku filharmoniju. Davor Bobić spada u generaciju mlađih hrvatskih kompozitora, podsjetit ćemo da izuzetnim marom, neumorno sklada (i to 'presto' tempom, i 'agitato artikulacijom'). Njegove skladbe su uvijek posebne, uvijek različite, nove. Usudimo se reći 'i u Stravinsky' maniri (to kažemo 'mi koji volimo i dobro poznajemo Stravinskog'). Bobić je skladao svoju četvrostavačnu Vinsku simfoniju Enjingi za tamburašku filharmoniju koju je posvetio dugogodišnjem prijatelju Ivanu Enjingiju (jednom od naj značajnijih hrvatskih vinara).

Skladba je za neuobičajeni sastav instrumenata. Izuzetno mnogo došla je do izražaja Bobićeva glazbena imaginacij (prvi stavak Vinski podrum Zlatne doline, izvrsna udaraljkaška sekcija, tromboni i tube); drugi enjingizstavak Vinski valcer Graševina (ruralni efekti štucanja 'hkK-!' uz šarmantni valcer kojega smo dobili i kao dodatak); a dva posljednja stavka objedinjavanje su u jadan 'Attacca' Arhiva Slavonica. Skladatelj nas vraća u prošlost izloženih vina iz bogate Enjegijeve arhive. Isprepliću se nostalgična raspoloženja sa veselim folklornim izričajem slavonskog zavičaja (izbor danas najboljih hrvatskih udaraljkaša, ruralnih instrumenata tipa 'bat,', raznih glazbala tipa 'zvečki', odnosno različitih vrsta timpana, te udaraljke bongo, ukulele). Uz snažnu dinamiku koju je proizvela sekcija limenih puhača (tromboni, trublje, tube, flauta). U finalu se ističe bogata i snažna dramaturška orkestracija u kojoj je naglašeno neobično zvukovlje na čašama i flašama, bačvi i raznim udaraljkama. Finale, nazvan je Venje, po brdašcu na kojem se uzgaja unikatno Enjingijevo vino. 

(autor Branka Ban, fotografije Zdenko Pušić)

enjingizpTAMBURA DOČEKALA SIMFONIJU

Tijekom višestoljetnog razvoja tambura je napredovala od jednostavnog pučkog do umjetničkog orkestralnog glazbala, a u 2013. brojna tamburaška obitelj je dočekala i svoju simfoniju - rekao je o Bobićevoj Vinskoj simfoniji Enjingi maestro Siniša Leopold.

NAPISANA KAO POSVETA VINARU IVANU ENJINGIJU

 Bobić je tu četverostavačnu simfoniju napisao kao posvetu vinaru Ivanu Enjingiju iz Hrnjevca kraj Kutjeva, jednom od naših vodećih vinara, s kojim ga veže dugogodišnje prijateljstvo. Pisana za neuobičajen sastav – tamburaški orkestar, puhački korpus i udaraljke, što zapravo čini tamburašku filharmoniju - Vinska simfonija Enjingi u četiri stavka na sugestivan i slikovit način, uz niz znakovitih efekata, poput sviranja na bačvi, ewfewvvinskim čašama i bocama, vodi slušatelja kroz autorove doživljaje Enjingijeva imanja, rada i zajedničkih druženja: Vinski podrum Zlatne doline (Rajnski rizling), Vinski valcer (Graševina), Arhiva Slavonica (Zweigelt) te Finale “Venje”. (T.Levak)