MJESEC HRVATSKE KNJIGE U POŽEGI – GOST ZAGREBAČKA KNJIŽEVNICA SILVIJA ŠESTO  -

 POŽEGA – Gost požeške čitaonice u sklopu Mjeseca hrvatske knjige bila je poznata zagrebačka književnica za mlade Silvija Šesto, a družila se s najmlađim članovima kluba čitatelja i učenicima osnovnih škola. Puna čitaonica pokazala je da su knjige Silvije Šesto, kako sama za sebe kaže, prvih pisaca, jer se s njenim djelima susreću prvo najmlađi čitatelji, rado čitane i njeno gostovanje izazvalo je veliki interes. Sudeći po odmah postavljenim pitanjima i materija je učenicima poznata, a najviše se ipak razgovaralo o „Tinuninu“ popularnoj knjizi koja je svojevrsna „samopomoć“ za djecu, koja ima i podnaslov „Od kolijevke pa do roba“.

- Ja sam ujedno i predsjednica „Kluba prvih pisaca“, jer djeca se prvo susreću s piscima za djecu, a mi pisci za djecu jako se volimo susretati s djecom. Jako puno sam gostovala po Slavoniji, a i u Požegi imam puno prijatelja. Čitanost, kultura i budućnost su uvjetovani koliko djeca čitaju i koliko imaju želje za znanjem, motivacije, što bi kroz promicanje čitanja trebalo poticati na državnom nivou. Ne samo kroz Mjesec hrvatske knjige, nego doista zdušno i iskreno, da to bude strategija na državnom nivou. Na žalost danas je to sve svedeno na dobru volju pojedinaca, jer u ovo doma konzumerizma koji je dosegao vrhunac, jedino su knjižnice svijetli primjer u promicanju čitanja – kaže Silvija Šesto, koja daje podršku i akciji „Čitamo svi u obitelji“ koja je pokrenuta nedavno.

 No u svemu tome ipak je vidljivo da se danas manje čita, da djeca i mladi daleko manje čitaju nego prije.

 – Vrlo lako je kazati da je problem u tome što ima novih sadržaja, ono što ja kao dijete nisam imala, kompjutor, ili TV program. Čak se sjećam s dvije godine da je tata kupio televizor, čak se i sjećam prve TV crno bijele emisije. Ja mislim da nije stvar u tome, mislim da imamo veliku krizu, čak bih rekla, krizu morala u društvu, relativiziranje u društvu. Jaki mediji koji su ovdje bitni, TV kao najjači medij, tu su pali na ispitu. Moraju se stvari polako mijenjati jer ljudi, generalno nisu sretni, a zato što su usmjereni na konzumerizam, koji je zapravo dobro potican politikom, pa mi na televiziji imamo preko 80% emisija kojem od nas ne traže apsolutno nikakav intelektualni angažman. dakle zatupljivanje ide po malo ali sigurno – kaže Šesto, jer očekuje se da se pretvorimo u nekritične potrošače. Zbog toga ona upravo u svojoj knjizi pod nazivom od kolijevke pa do roba prikazuje da se vrtimo u krugu kao hrčci. Mi smo upravo ti hrčci koji se školujemo, nađemo ili ne posao, a onda radimo da bi trošili. Nismo slobodni, ne cijenimo da je život vrijednost i da neke stvari koje imamo ne koristimo. Svodimo se na neke životinjske nagone preživljavanja. Potreba za znanjem, za kulturom, za čitanjem treba se stvoriti, a već treću generaciju ju zatomljujemo – dodaje Šesto koja predlaže da se na svim mjestima gdje se čeka i zadržava, u čekaonicama postave knjige koje bi ljudi čitali. U zapadnim zemljama to je već odavno tako i oni čitaju, čak i u gradskom prijevozu oni čitaju, ne samo novine, nego većinom knjige.

 - Knjiga se mora popularizirati sa svih strana, jer djeca vide odrasle kako čitaju, i oni ponavljaju. Ako dijete vidi u kući da nema knjige, ako ne vidi da roditelj čita, ako ne vidi na televiziji da se čita, ako je cijela klima u školi da se lektira mora čitati, to ne vodi čitanju – kaže Šesto koja sa svojim čitateljima održava vezu i pisanim putem, sada e-mailom. Šalju joj i ono što sami pišu, no nažalost je loša situacija u izdavaštvu pa im ne može pomoći da se od toga nešto i objavi. – Doznala sam baš jučer da su još dva velika izdavača gotova, cijeli sklop pada. nemamo knjižare, nemamo novaca po školama za nabavku knjigu. Puno se priča na okruglim stolovima o tome kako to riješiti, troše se vrijeme i novac, a moglo bi se to riješiti bez problema. Postoji 2.018 škola u Hrvatskoj, po glavi učenika za npr. 10 kuna mogu se organizirati književni susreti. Djecu na književnim susretima zainteresiramo za literaturu, zasigurno će mnogi poslije toga čitati. Djeca doista drugačije razmišljaju i vide svu ovu besmislicu – kaže Šesto koja smatra da ih upravo u tom razmišljanju mi moramo usmjeravati.

 Njena knjiga „Tinuninu“ treba djeci otvoriti oči da vide da je dobro raditi cijeli život ono što voliš. Ona se zbog toga bavila i marketingom, koji je voljela, ali ga je zbog pisanja napustila, iako je ovaj rad daleko manje plaćen. – Kako dan nije beskrajan odlučila sam se za književnost, ali mi ta iskustva s radija i marketinga dobro dođu. Pokazat ću djeci upravo to, kako je važna sloboda raditi ono što voliš – dodaje Šesto koja inače predvodi i akciju za priznavanje autorskih prava i književnicima za korištenje njihovih djela u školskim udžbenicima, čitankama i dr. Priprema se i jedna vrsta književničkog „zampa“ koji će riješiti taj problem autorskog obeštećenja za prava na objavljivana djela.