LIČKO ZAVIČAJNO DRUŠTVO „VILA VELEBITA“ ORGANIZIRALO IZLOŽBU -

POŽEGA – Upravni odbor Ličkog zavičajnog društva „Vila Velebita“ Požega organiziralo je u izložbenom prostoru Gradskog muzeja izložbu akademskog slikara Josipa Zankija iz Zagreba s temom „Začudne velebitske priče“. S desetak grafika oživio je čarobne šume Velebita. – Posebno je zanimljiva ta Zankijeva opijenost temom Velebita, kao gotovo ekskluzivnim prirodnim fenomenom. Manirom vrhunskog grafičara, Zanki strukturira svoje „unutarnje krajolike“, svoje snoviđenje umjetnički stigmatiziranog planinara, ljubitelja prirode, iz nepresušne – Velebitske čarolije. Vrhunac slikarskog zadovoljstva je čini se sublimiran u susretu s vilom velebitskom na Točilu. A taj fenomen velebitske vile, čuvarice boga Peruna i kod Zankija je nepresušni izvor inspiracija, zbog svoje mističnosti, poetičnosti i irealnog, ali i putniku laiku i umjetniku, opsesivnog. Za svoj hod po hrptu Velebita Zanki crpi inspiraciju, pored viđenog, još i iz brojnih putopisa – istakao je predstavljajući umjetnika, Josip Fajdić, predsjednik Ličkog zavičajnog društva.

- Šuma detalje ne skriva, nego otkriva ljepotu stabala. Pojedinosti iz prirode izlaze s jednakom snagom iz kadra, tako da se djela mogu sagledavati kao cjelina, ali i samostalno. Josip Zanki ustrajno na okupu drži statične i dinamične elemente u ravnoteži. On pri tome želi ukazati na činjenicu vezanu uz temu Velebita koja se svojom privlačnošću slikaru nametnula. Stoga stoji razmatranje kada je ljepota prirode Velebita toliko snažna i nesaglediva u njegovoj cjelini, kolika je tek njegova veličanstvenost u razmatranju njegovih detalja. Iako je do sada bilo uobičajeno reći za djela ovog umjetnika da slikarsku temu tradicionalno marginalizira, danas bismo ipak zaključili da ovaj slikar na svoj specifičan način svojevrsnom likovnom meditacijom kontrolira i osmišlja kroz temu Velebita bit života i spoznaju prirode, čovjeka i umjetnika – rekla je uvodničarka u katalogu izložbe i prezentirajući umjetnika na izložbi, Lidija Ivančević Španiček, prof., muzejska savjetnica.

- Mene moje sjećanje vodi u rano jutro kada sam sa svojim ocem išao ribariti i prva stvar kada sam pogledao kada je sunce izlazilo bila je kontura Velebita koja se urezala u moje vizualno sjećanje. Kasnije sam skupljao površinske nalaze hrvatske baštine i stvorio jednu zbirku, poslije počeo i planinariti po južnom Velebitu. Zaintrigirao me je jedan fenomen koji je bio prisutan i u Ravnim kotarima, vjerovanje o pomoći dušama na putu prema onom svijetu koji se na Velebitu zadržao nešto duše. Hodajući po tim šumama počeo sam fotografirati i skicirati, pa ovo sve što vidite su stvarno takva mjesta, ta stabla tako stoje, takva kvrgava, ti borovi neobičnih oblika – pojasnio je umjetnik Josip Zanko, zahvaljujući društvu na priređenoj izložbi.

U ime gradonačelnika izložbu je otvorio savjetnik Ivan Čolak.