POŽEGA - U organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Požegi i Požeške biskupije održan je Znanstveno-stručni skup o Antunu Kanižliću. Događaj je okupio eminentne znanstvenike iz ovoga dijela Hrvatske koji su najbolji poznavatelji lika i djela Antuna Kanižlića.
- Ideja je krenula od gospođe Marije Samardžije, ravnateljice OŠ Antuna Kanižlića, koja je u razgovoru s preuzvišenim ocem biskupom, msgr. Antunom Škvorčevićem, dogovorila da upravo ovaj skup organizira naš zavod. Cijela priča započela je 24. kolovoza 2017. godine kada je svečanim programom počelo obilježavanje 240. obljetnice od smrti Antuna Kanižlića, a uslijedilo je niz događanja u organizaciji osnovne škole koja nosi Kanižlićevo ime. Kao završetak tog jednogodišnjeg obilježavanja života i djela Antuna Kanižlića je ovaj današnji znanstveno-stručni skup. – rekla je upraviteljica Zavoda dr.sc. Snježana Jakobović.
Na početku skupa, prigodnim riječima nazočne je pozdravio i gradonačelnik Požege Darko Puljašić.
- Čast mi je da mogu pozdraviti ovako uvaženi skup i ponosan sam što sam gradonačelnik grada u kojem je bio i Antun Kanižlić, čovjek koji je i u ono teško vrijeme na ovom slavonskom području, u tadašnjim društvenim okolnostima uvidio i znao da se može kada se ima znanja, snage i volje. Ta svjetlost koju je on zapalio i danas tinja, a evo kroz ovakve skupove imamo priliku predstaviti bogatstvo kulturne baštine koju ima Slavonija. I dalje ćemo svakako podržavati sve inicijative kojima se širi znanje o onima koji su Požegu razvijali, koji su ju doveli na visoku kulturnu poziciju kako u Hrvatskoj, tako i šire. Na nama je da taj put njegujemo i na tim temeljima gradimo, jer imamo se čime ponositi. - rekao je gradonačelnik Puljašić.
Hrvatski književnik, jedan od prvih pisaca prosvjetitelja u Slavoniji, Antun Kanižlić, rođen je u Požegi 20. studenoga 1699. U rodnom je gradu završio četiri razreda, a zatim je obrazovanje nastavio u Zagrebu, Beču i Leobenu. Poslije toga učiteljevao je godinu dana u varaždinskoj Gimnaziji, a zatim je slušao tri godine filozofiju u Grazu. Kanižlićevi književni počeci u svezi su s vjersko-prosvjetnim radom isusovaca i očituju se u pisanju nabožnih knjiga, molitvenika i prijevoda s njemačkog jezika. Njegovo najpoznatije djelo je spjev “Sveta Rožalija, panormitanska djevica, nakićena i ispivana”. Kanižlić je s posebnim osjećajem uvijek ostao povezan sa svojim rodnim gradom te je savjetom i djelom snažno podupirao nastojanja zagrebačkog biskupa Franje Thauszyja sredinom 18. stoljeća, da Požegu učini crkvenim središtem za slavonski dio Zagrebačke biskupije.
Na skupu su kao predavači sudjelovali prof. dr. sc. Zlata Šundalić, prof. dr. Vladimir Dugalić, prof. dr.sc. Sanja Nikčević, prof. dr. sc. Alojz Jembrih, prof. dr. sc. Mijo Korade, doc. dr. sc. Karolina Vrban Zrinski, doc. dr. sc. Katarina Aladrović Slovaček , Dario Budimir, prof. i dr. sc. Ivan Missoni. Osim stručnog skupa na kojem je predstavljeno deset recentnih znanstvenih radova o Kanižliću i njegovom djelu, posebice Svetoj Rožaliji, otvorena je izložba o Kanižliću u njegovoj kripti u crkvi sv. Lovre, a u večernjim satima bit će održana i misa zadušnica.
U kulturno-umjetničkom djelu programa nastupio je Mješoviti zbor Glazbene škole Požega pod ravnanjem prof. Branke Horvat i prof. Tina Tonkovića, te Petar Petrović, učenik Katoličke gimnazije Požega koji je izveo monolog iz Svete Rožalije.
