Iz Poljske u Hrvatsku stigle su iznimno lijepe vijesti u obliku medalje brončanog sjaja s natjecanja EuroSkills Gdańsk 2023. Tim koji je predstavljao Hrvatsku činile su Tena Risek iz Varaždina i Mateja Raljević iz Požege koje su brončanu medalju osvojile u kategoriji „Fashion Design and Technology Team Challenge“ pod budnim okom mentorice Vere Tomić Žager, profesorice Obrtničke škole Požega.

EuroSkills je najveći događaj izvrsnosti u strukovnom obrazovanju i vještinama u Europi, a ove godine okupio je 600 kvalificiranih mladih profesionalaca, mlađih od 25 godina iz 32 zemlje, koji su sudjelovali u natjecanjima i demonstracijama u 43 različite vještine i zanata.

Mateja i Tena svoje vještine pokazale su izradom modula čiji krajnji rezultat je bila parka, odnosno duža jakna za koju su samostalno napravile čitav prototip, od krojenja, šivanja i dorade. Uz parku, brončane djevojke morale su svladati i dodatne module koji su obuhvatili modeliranje prema industrijskim standardima, ručno crtanje kolekcije i tehničko crtanje u programu.

Za vjerovati je kako je ovo samo jedan u nizu uspjeha djevojaka, jer su i Mateja i Tena po završetku srednjoškolskog obrazovanja upisale studij Odjevno inženjerstvo gdje nastavljaju razvijati svoje vještine dizajniranja i izrade kreacija europskoga sjaja.

POŽEGA - U tijeku je izrada Analize postojeće mreže linija javnog županijskog autobusnog prijevoza putnika na području Požeško-slavonske županije, u sklopu čega se provodi terensko i online istraživanje kako bi potrebe žitelja bile podloga za donošenje Nacrta prijedloga optimizacije.

Nositelj analize je Požeško-slavonska županija u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, a o samom stanju mreže javnog autobusnog prijevoza bilo je govora na koordinacijskom sastanku županice s čelnicima gradova i općina u srpnju ove godine.

- Cilj je stanovnicima pružiti linije koje odgovaraju njihovim potrebama za prijevozom do obrazovnih i zdravstvenih ustanova, radnog mjesta i općenitih potreba koje imaju u drugim naseljima županije. Uz adekvatne linije ono što će potaknuti građane da koriste međugradski prijevoz je naravno i niža cijena usluga kojoj težimo – naglasila je županica Jozić prilikom koordinacije.

U online istraživanju moguće je sudjelovati do kraja rujna putem poveznice ili skeniranjem QR koda.

Za ispunjavanje ankete potrebno je izdvojiti 5 minuta vremena te je sudjelovanje u potpunosti anonimno.

Dogodio se jedan požar na zapuštenom zemljištu -

U nedjelju 10. rujna 2023. oko 13.30 sati u mjestu Kusonje, došlo do požara na zapuštenom zemljištu.

Protiv 35-godišnjakinje slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara  -

U ponedjeljak 11. rujna 2023. oko 16.50 sati u Pakracu u Ulici Matije Gupca, 35-godišnjakinja je spaljivala u voćnjaku, a da nije poduzela sve mjere da se požar ne proširi. Tom prilikom se požar nekontrolirano proširio te je izgorjela suha trava.

Protiv 35-godišnjakinje slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava  -

U ponedjeljak 11. rujna 2023. u ranim jutarnjim satima u Požegi u Ulici Milke Trnine, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u ugostiteljski objekt i otuđio novac i cigarete.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

VIROVITICA - U nedjelju 10. rujna skupina planinara iz HPD Gojzerica Požega, predvođena vodičem Stjepanom Lovrenčićem, pohodila je 71. Dane Slavonskih planinara u Svetom Đurađu kraj Virovitice. Domaćini su bili udruga Slavonski planinari (nekadašnji Slavonski planinarski savez) i HPD Papuk iz Virovitice.

Odmah po dolasku dočekala ih je ugodna gostoljubivost domaćina i hrpa veselih planinara iz cijele Slavonije. Nakon zajedničkog planinarskog doručka, pozdravnog govora i zajedničke fotografije, mogli su krenuti na ukupno tri staze. Svaka je bila različite težine, tako da si je svatko mogao izabrati onu koja mu odgovara. Šetnju je većim dijelom pratila šumska hladovina te prekrasni pogledi na livade i vinograde, gdje su ih ugostili domaći vinogradari.

Po završetku pohoda, zavisno od dužine staze, domaćini su poslužili ručak i domaće kolače za desert. Nakon što su svi uspjeli objedovati krenula je fešta uz glazbu domaćeg benda, koji je umješno podizao atmosferu.

Također je bilo i natjecanje u potezanju užeta za najsnažnije planinare, koji su uspjeli formirati svoju ekipu. Info štand HGSS-a imao je edukativnu funkciju, kako bi se nazočni planinari mogli informirati o njihovom radu i djelovanju. Za kraj uslijedila je dodjela priznanja zaslužnim planinarima i nazočnim udrugama te završetak događaja. Po povratku kući veseli planinari HPD Gojzerica Požega, za rastanak su se počastili zajedničkom kavom u obližnjem kafiću. A onda su pošli svojim kućama, očekujući nove izlete.

U Europskom parlametnu večeras je održana rasprava o zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode na kojoj je sudjelovala zastupnica Sunčana Glavak.

„Europska unija ima vrijednu baštinu svjetski poznatih obrtničkih i industrijskih proizvoda. Međutim, do sada nije imala zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode kao što su prirodni kamen, nakit, tekstil, pa i na primjer kravata čija je domovina Hrvatska, porculan“, rekla je eurozastupnica Glavak dodavši:

„Vrijeme je da proizvođači takvih proizvoda, mali i srednji poduzetnici, imaju koristi od zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla poput proizvođača hrane i vina. To će se postići definiranjem obrtničkih i industrijskih proizvoda te obuhvaćanjem proizvoda koji nisu obuhvaćeni područjem primjene postojećeg zakonodavstva.“

Govoreći o Hrvatskoj, koja ima nacionalni sustav zaštite, eurozastupnica Glavak istaknula je da se u toj kategoriji nalaze tradicionalni obrtnički proizvodi poput paške, lepoglavske i svetomarske čipke, šestinskog kišobrana, dalmatinskog povijesnog nakita, predmeta od kristala koji se proizvode u Samoboru, slavonske narodne nošnje.

„Zaštita na europskoj razini znači veću dodanu vrijednost, bolju konkurentnost i vidljivost na tržištu, a više ulaganja omogućit će obrtnicima da promiču i štite svoje tradicionalno znanje i iskustvo. Države članice imaju zadatak oblikovati visinu naknada i postupke plaćanja kako se malim i srednjim poduzećima ne bi stvorile prepreke za registraciju. Važna brojka je da bi zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla na razini EU-a za nepoljoprivredne proizvode mogla dovesti do ukupnog povećanja trgovine unutar EU-a između 4,9 i 6,6 posto“, kazala je europarlamentarka Sunčana Glavak zaključno poručivši da se tako vrednuju i ljudi sa specifičnim vještinama koje nažalost, u tradicijskom smislu, polako odumiru.

POŽEGA - Udruga Humanum, u partnerstvu s Gradom Požegom i Osnovnom školom Stjepana Radića Čaglin provodi projekt pod nazivom „I moj tata je sjajan tata III“. Navedeni se projekt provodi u okviru aktivne podrške roditeljstvu: poticanje očeva na veću uključenost u obiteljskom životu iaktivniju roditeljsku ulogu, a financiran je sredstvima Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade u iznosu od 9.346,23 eura.

Cilj projekta je: a- aktivna podrška roditeljstvu, poticanje očeva na veću uključenost u obiteljskom životu i aktivniju roditeljsku ulogu. Ciljane su skupine projekta:a) roditelji maloljetne djece koja pohađaju osnovnu školu, primarno očevi (muškarci), dobne skupine od 25 do 50 godine starosti,

b- djeca – opća populacija (oznaka 8), čiji će se roditelji uključiti u provedbu projektnih aktivnosti kroz sudjelovanje na radionicama, manifestacijama i predavanjima, a kroz međusobnu interakciju. Djeca će biti sudionici obilježavanja Svjetskog dana očeva, kroz sudjelovanje na sportskim igrama i zabavi, kao i fotografiranju s očevima. Djeca oba spola, dobna skupina 8 – 18 godina.

Iako se majka smatra najvažnijom osobom u djetetovu životu, osobom koja najviše utječe na djetetov razvoj, očev je utjecaj također od velikog značaja, a započinje, kao i majčin, već samim začećem. Tijekom posljednjega stoljeća pojam se očinstva promijenio. Klasični stereotip oca bio je autoritarni i nedostupan otac, a uloga očeva bitno se razlikovala od današnje. U vrijeme kada su nas naši djedovi i očevi odgajali, dobar i brižan otac bio je sinonim za muškarca koji se brine za materijalno stanje te financijsku sigurnost svoje obitelji.

Patrijarhalan otac uzdržavao je i prehranjivao svoju obitelj, brinuo za moral i ugled obitelji, provodio kućni red i disciplinu. Međutim, često je bio fizički ili emocionalno odsutan. Nekadašnjega oca – glavu obitelji, nepristupačnoga i krutoga, danas bismo mogli nazvati emocionalno hladnim i nedostupnim. Krajem 20. stoljeća, prihvatljiva je očinska figura liberalnija, fleksibilnija, toplija i mekša.

Uloga se očeva tijekom posljednjih dvadeset godina uvelike promijenila. Naime, većina očeva želi sudjelovati u odrastanju svoje djece – neki instinktivno znaju kako odgajati, drugi se polako uključuju, a većini treba pomoć kako bi izgradili samopouzdanje i stekli roditeljske vještine. Kao i majčina, i očeva je uloga u životu djece nezamjenjiva. Očeva ponašanja kojima je dijete izloženo te očevi stavovi i poruke koje prenosi djetetu izravno utječu na dijete, a često se pristup očeva razlikuje o pristupa majke. Upravo to i jest prava definicija odgoja.

Udruga Humanum kroz 2018./2019. te kroz 2021./2022. godinu provodila je vrlo uspješan projekt „I moj tata je sjajan tata“ u sklopu Poziva „Podrška obitelji i promicanje prava djece“, a koji je raspisalo tadašnje Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Projekt se provodio na području Požeško-slavonske županije. Zbog svog zanimljivog naziva i atraktivnih aktivnosti, projekt je privukao veliku pozornost medija i šire javnosti. Veliki je broj građana bio uključen u provedbu, a svi su predviđeni projektni rezultati ostvareni. I danas, nekoliko godina nakon završene provedbe, građani nam se obraćaju referirajući se na taj projekt te raspitujući se za nastavak aktivnosti. S jednakim entuzijazmom i veseljem, a na obostranu radost, projekt će se provoditi i tijekom 2023./2024. godine.

Jedna od projektnih aktivnosti tijekom godina provođenja projekta bilo je i istraživanje koje je Udruga Humanum provela među očevima s područja Požeško-slavonske županije. Središnja tema istraživanja bio je odgoj djece i stupanj sudjelovanja očeva u djetetovu odgoju, točnije uloga i aktivnosti očeva u različitim godinama djetetova života.

Tragičnom ishodu prometne nesreće sinoć oko 22:15, nakon izlijetanja Audija A3 s državne ceste DC-22 između Orehovca i Guščerovca, u kojoj su poginuli mladići od 22, 26 i 29 godina, kumovali su jak udarac u betonski prilaz preko uzdužnog odvodnog kanala i nevezivanje sigurnosnim pojasom

Autor: prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić

Foto: Screenshot Prigorski.hr

Što znači ‘cesta s nula zvjezdica za sigurnost po EuroRAP-u’, europskom programu za procjenu sigurnosnih značajki cesta? Za školsko objašnjenje zainteresirane bi trebalo odvesti na državnu cestu DC-22 između Orehovca i Guščerovca, poprište stravične nesreće u kojoj je su sinoć oko 22:15 poginula tri mladića (22, 26, 29) te kazati: “To je to!”

Nesreća se desila na opasnom zavoju, u kojem je brzina zbog oštećenog kolnika ograničena na 40 km/h, a na dolaznoj putanji cesta je ravna i s blagim padom, pa omogućava razvijanje velikih brzina. Problem je i što je u konkretnom zavoju, na kritičnom mjestu, kolnik poprečno nagnut pogrešno, prema vanjskom dijelu.

Krajnje neodgovorni vozač vozio je Audi A3 prevelikom brzinom, teško kršeći članak 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, usto brzinu nije prilagodio uvjetima na cesti (članak 51. st. 1) te je vozilom izletio s ceste. No sve to nije trebalo rezultirati trostrukom tragedijom.

Dodatni su problemi bili što najmanje dvije osobe u automobilu nisu bile vezane sigurnosnim pojasom (članak 163. st. 1) i što se nakon izlijetanja vozilo zabilo u gornji dio mosta i ogradu preko uzdužnog kanala uz cestu, izazvavši teška oštećenja i velike inercijske sile, uslijed kojih su nevezane osobe u automobilu izletjele iz karoserije, a sve su zadobile smrtonosne ozljede.

Cesta treba “opraštati pogreške”, a ne masakrirati osobe u vozilima, kao u konkretnom slučaju. Navedenu se prometnicu može nazvati Cestom koja zove smrt, na kojoj se već dogodio niz teških i tragičnih nesreća.

U Hrvatskoj je stotine kilometara cesta s ovakvim pogibeljnim zonama izlijetanja, na kojima godišnje gubimo desetke života. Stoga bi na prometnicama gdje postoje takvi pogibeljni kruti objekti u zonama izlijetanja trebalo postaviti zaštitnu ogradu, pred zavoje dodatnu signalizaciju i vibracijske trake. Na kraju ravne i spuštajuće (!) dionice korisna bi bila radarska kamera (ovo je školski primjer lokacije na kojoj je treba postaviti). Da smo sve to napravili, ne bismo izgubili tri mlada života.

Sve to nimalo ne amnestira krajnje neodgovornog vozača, koji je brutalno kršio prometne propise. Istraga će pokazati i je li, zbog velikog prekoračenja brzine, bila riječ i o kaznenom djelu Obijesne vožnje, K.Z. Članak 226.), te je li bilo dodatnih negativnih utjecaja na sigurnost vožnje – alkohol, nedozvoljene supstance…

No u svakom je slučaju vozač bezobzirno i brutalno kršio prometne propise, znajući da nema praktički nikakvog rizika da bi bio uhvaćen u prometnim prekršajima i kažnjen.

U konkretnom je slučaju, dakle, zatajila pasivna sigurnost (kad se nesreća desi da posljedice budu čim manje) – nevezivanje sigurnosnim pojasom i loše zaštitne značajke ceste. No, nesreću je izazvala kompromitacija aktivne sigurnosti: višestruko kršenje prometnih propisa, prvenstveno veliko prekoračenje dopuštene i prilagođene brzine, jer je vozač, na lokalnoj dionici, dobro znao da je izvjesnost kažnjavanja za prometne prekršaje – nula!

Ova užasna tragična nesreća ukazuje na nužnost sljedećih mjera:

1. Povećati izvjesnost kažnjavanja postavljanjem radarskih kamera na svim opasnim dionicama i u naseljima.

2. Kaznu za nevezivanje sigurnosnim pojasom (čl. 163. st. 8) povećati sa 130 na 260 eura.

3. Na dionice, poput DC-22 između Orehovca i Guščerovca, treba postaviti uspornike i/ili zaštitne ograde, a svako buduće postavljanje betonskog prilaza ili armiranobetonskog mostića preko uzdužnih odvodnog kanala uz prometnice treba biti moguće jedino nakon dozvole stručnih tijela.

I ovoga vikenda provedene su pojačane mjere u prometu  -

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Ciljana akcija nadzora brzine sudionika u prometu provodila se sa subote na nedjelju 9./10. rujna 2023. u vremenu od 19 do 1 sat.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 63 prekršaja, od čega izdvajamo osam prekršaja korištenja mobitela tijekom vožnje, 10 prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola i 35 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u subotu 9. rujna 2023. oko 20.35 sati u Požegi u Ulici Arslanovci gdje su policijski službenici prilikom nadzora prometa zaustavili osobni automobil kojim je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,11 promila upravljao 42-godišnjak.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 42-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije te mu je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 1.320,00  eura i  zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.