ZAGREB – Hrvatska pošta će 6. veljače pustiti u optjecaj drugo ovogodišnje izdanje prigodne poštanske marke povodom Zimskih olimpijskih igara Milano Cortina 2026. Riječ je o poštanskoj marki nominalne vrijednosti 1,70 eura, koja prikazuje stilizirane zimske sportove. Autor marke je Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba. Marka je izdana u arčiću od devet maraka s jednim privjeskom, a izdanje prati i prigodna omotnica prvog dana (FDC).

Tekst popratnog letka napisao je Vinko Knežević, voditelj odnosa s javnošću i glasnogovornik HOO-a.

       Igre za povratak Hrvatske na pobjednička postolja

Sportsku 2026. godinu obilježit će dva iznimna događaja – Zimske olimpijske igre u Milanu i Cortinid'Ampezzo te nogometni Mundijal u SAD-u, Kanadi i Meksiku. No, prije ljetnih uzbuđenja, koja će zbog razlike u vremenu poklonicima nogometa ponekad krasti i od spavanja, već početkom veljače stiže zimski spektakl sa sjevera Italije, takoreći iz nedalekog susjedstva pa stoga i u realnom vremenu održavanja.Više od 3500 sportaša iz 93 države borit će se za odličja u 16 olimpijskih sportova, a potom i u šest paraolimpijskih. Dakako, najatraktivnija će biti natjecanja u alpskom skijanju i nordijskim skijaškim inačicama te tradicionalno u hokeju na ledu. Skijaško planinarenje jedini je sport koji će debitirati na Zimskim olimpijskim igrama Milano Cortina 2026. Temeljna odrednica skijaškog planinarenja je da sportaši tijekom utrkivanja mogu naizmjenično biti na skijama ili pješačiti, a glavne dvije discipline su muški i ženski sprint. No, sukladno preporukama Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) i trendu koji je sve zastupljeniji među olimpijskim disciplinama, u novom olimpijskom sportu neizostavno će biti i natjecanje mješovitih štafeta. Osim toga, na Zimskim olimpijskim igrama 2026. premijerno će biti predstavljena i nova natjecanja u odveć etabliranim sportovima. To su: ženski dvojac u sanjkanju, mješovita ekipna disciplina u skeletonu, muški i ženski dual mogul u slobodnom skijanju i ekipna kombinacija u alpskom skijanju.

Hrvatska će u jubilarnom 10. nastupu na ZOI-ju od državne samostalnosti imati petnaestak predstavnika, vjerojatno u šest sportova: alpskom skijanju, biatlonu, brzom klizanju na kratkim stazama, skijaškom trčanju, snowboardu i umjetničkom klizanju. No, uvijek je otvorena mogućnost da se na Igre plasira i bob posada, koja u pravilu pojačava olimpijsku reprezentaciju s pet članova. Nakon Igara u Pjongčangu 2018. i Pekingu 2022., na kojima je prekinut fantastični niz osvajanja odličja članova legendarne obitelji Kostelić, Hrvatska je u

Milanu i Cortini napokon konkurentna i za pobjednička postolja. Najveća pozornost bit će usmjerena prema skijaškim uzdanicama Zrinki Ljutić i Filipu Zubčiću.

Ukupno 15 borilišta ugostit će sportska natjecanja na Zimskim olimpijskim igrama od 6. do 22. veljače 2026. u Milanu i Cortinid'Ampezzo, a svečanost otvaranja je na milanskom olimpijskom stadionu San Siro, dok će se završna svečanost održati u olimpijskoj Areni u Veroni.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava -

FOTO: Ilustracija

U razdoblju od 3. do 4. veljače 2026. na području Požege, nepoznati počinitelj provalio je u vikendicu u vlasništvu 60-godišnjaka te otuđio razne predmete.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

On je smješten u posebnu prostoriju policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva i protiv njega slijedi prekršajni nalog -

FOTO: Ilustracija

U srijedu 4. veljače 2026. oko 23.25 sati u Pleternici u Ulici kralja Zvonimira, policijski službenici su u prometu zatekli 29-godišnjeg vozača koji je pod utjecajem alkohola od 2,09 promila upravljao osobnim automobilom.

On je smješten u posebnu prostoriju policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Predviđena novčana kazna za navedeni prekršaj iznosi 1.320,00 eura te zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom B kategorije u trajanju tri mjeseca.

Potrošači u Hrvatskoj su među osviještenijima u Europi kada je riječ o prehrambenim i ekološkim rizicima. Prema izvješću YouGov Trend Reality 2025, 82 % hrvatskih kupaca upoznato je s temom mikroplastike u hrani, a 69 % kaže da zna za vezu između zdravlja crijeva i funkcije mozga. Ova sve veća zdravstvena osviještenost odražava se u stvarnim promjenama na tržištu robe široke potrošnje, osobito u kategorijama hrane vezane uz prehranu i funkcionalne hrane, kao što je mliječni asortiman  -

     Zdravstvena osviještenost oblikuje ponašanje pri kupovini

Rastuća zdravstvena osviještenost u Hrvatskoj očito utječe na odluke o kupnji. U 2024. godini 7 % ljudi odgovornih za kućnu kupovinu za kućanstvo izjavilo je da intolerancija na laktozu igra važnu ulogu pri odabiru proizvoda. Prema podacima YouGova, u usporedbi s 2023. godinom, tri kategorije proizvoda bez laktoze pokazale su osobito snažan rast penetracije: mliječni deserti (+4 postotna boda), mlijeko (+3 pp) i sir (+3 pp).

  - Čak i u samo godinu dana možemo vidjeti da promjene prehrambenih navika u Hrvatskoj imaju stvaran utjecaj na tržišne udjele robe široke potrošnje. To je jasan signal proizvođačima i trgovcima da su hrvatski kupci svjesni modernih trendova povezanih sa zdravljem i da se tržište mora brzo prilagoditi novim potrebama kupaca - kaže Sanja Dumanic, direktorica usluga panela kućanstava u tvrtki YouGov.

     Zdravlje crijeva – „vašeg drugog mozga“

Koncept koji povezuje zdravlje crijeva s funkcijom mozga, sve je zanimljiviji u Hrvatskoj. Čak 69 % kupaca kaže da je upoznato s ovim konceptom, što zemlju svrstava među europske lidere u svijesti o utjecaju crijevnog mikrobioma na mentalno zdravlje.

Prema izvješću YouGov Trend Reality 2025, zdravlje crijeva nalazi se na 39. mjestu među 231 globalnim medijskim trendom, što potiče rastući interes za probioticima, psihobioticimai prehrambenim riješenjima za zdravlje mozga. Kao rezultat toga, potrošači su sve više zainteresirani za proizvode koji podržavaju zdravlje crijeva, od probiotičkih jogurta do fermentiranih napitaka i dodataka prehrani.

     Hrvati prate sve suvremene tretmane za pretilost

Visoka zdravstvena svijest u Hrvatskoj također uključuje interes za moderne medicinske tretmane. 53 % ispitanika čulo je za Ozempic, lijek koji se koristi za liječenje dijabetesa tipa 2 i pretilosti. To je više od europskog prosjeka od 47 %.

  - Rastuća popularnost lijekova GLP-1 i svijest o njihovoj upotrebi u smanjenju tjelesne težine pokazuju da hrvatski potrošači aktivno prate nove razvojne smjerove u medicini i farmakologiji. Lijekovi koji su prije samo nekoliko godina bili poznati samo stručnjacima sada su predmet široke rasprave, štoukazuje na zreliji pristup osobnom zdravlju i liječenju bolesti povezanih sa životnim stilom - kaže Sanja Dumanic.

     Ekološka osviještenost usmjerava prehrambenu industriju

Ekološka pitanja i njihov utjecaj na zdravlje također su ključna pitanje za hrvatske kupce. Čak 82 %njih svjesno je mikroplastike, što je jedna od najviših stopa u Europi. Ta osviještenost dovodi do viših očekivanja od proizvođača. Potrošači sve više traže ekološki prihvatljivo pakiranje, proizvode bez nepotrebnih aditiva i jasne informacije o sastojcima i podrijetlu hrane.

     Praznična pauza od zdravih navika

Čak i najosvješteniji potrošači koji izuzetno brinu o zdravlju dopuštaju si neke iznimke – a prosinac je trenutak kada se pravila svjesno olabavljuju. To je jasno vidljivo u hrvatskim košaricama za kupovinu, koje se tijekom blagdanske sezone značajno razlikuju od ostatka godine.

Tijekom blagdanske sezone tržište ulazi u takozvani „proteinski tulum“. Udio svježeg mesa i ribe u ukupnoj vrijednosti kupnje raste s 31,4 % (prosjek od siječnja do studenog 2024.) na 37,9 % u prosincu. Istovremeno, udio svježeg voća i povrća opada – s više od 14 % na 11,6 % za povrće i 10,5 % za voće.

  - Ovi podaci pokazuju da, iako zdravlje i uravnotežena prehrana postaju sve važniji Hrvatima, prosinac ostaje namjerni izuzetak oblikovan tradicijom i prazničnom sezonom. Povratak zdravijim odabirima obično slijedi u novoj godini, zajedno s promišljanjem i novim odlukama - zaključuje Sanja Dumanic.

Izvor podataka: YouGov (1.500 hrvatskih kućanstava, kupnje kućanstava za potrošnju u kućanstvu)

Kamere za nadzor brzine postale su gotovo jednako uobičajene kao i prometni znakovi. No unatoč njihovoj sve većoj zastupljenosti, dio vozača i dalje vozi kao da ih ne vidi. U 2025. godini evidentirano je više od 320 tisuća prekršaja nepropisne brzine, što jasno pokazuje da radari rade – ali i da posla ne nedostaje.

Gdje vozači najčešće ne miču nogu s gasa i gdje je najgušća mreža kamera, istražili smo u nastavku.

     Policijska uprava zagrebačka prednjači po broju prekršaja

Prema podacima MUP-a, na području RH u 2025. godini evidentirano je 320.069 prekoračenja dopuštene brzine.

Najviše ih je zabilježeno na području Policijske uprave zagrebačke, čak 39.695. Slijedi Policijska uprava splitsko-dalmatinska s 27.357 prekršaja te Policijska uprava zadarska s 23.560 evidentiranih slučajeva.

     Kazne za prekršaje idu i do 2.650€

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, kazne za prekoračenje brzine razlikuju se ovisno o tome događa li se prekršaj u naselju ili izvan njega. Kazne u naselju su u pravilu strože jer se smatra da je rizik za pješake i druge sudionike znatno veći.

     Široka mreža kamera: PU zagrebačka i splitska prednjače po broju

S obzirom na visoke kazne, važno je znati da je nadzor prometa danas znatno intenzivniji nego ranije. Samo u 2025. godini postavljeno je 179 novih kućišta. Na hrvatskim prometnicama tako se nalazi ukupno 767 kućišta i 201 fiksni uređaj koji se po potrebi premješta između lokacija.

Najviše kamera, njih 86, nalazi se na području PU zagrebačke i PU splitsko-dalmatinske. Slijede PU međimurska sa 62, PU istarska s 59 i PU varaždinska s 58 kamera. Lokacije svih kamera pogledajte ovdje.

     U 2026. godini planira se dodatno širenje

Iz MUP-a ističu da je postavljanje novih radarskih uređaja dovelo do ujednačavanja srednjih brzina kretanja vozila, što je stabiliziralo prometni tok i smanjilo broj prometnih nesreća. Na upit planira li se nastavak širenja mreže kamera i ove godine, poručuju: - Ministarstvo unutarnjih poslova planira u 2026. godini nastaviti s aktivnostima koje bitno utječu na samu sigurnost cestovnog prometa, a to je među ostalim i postavljanje dodatnog broja kućišta i fiksnih uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila. Lokacije/pozicije određuju lokalne policijske postaje i uprave na temelju prometne problematike sukladno statističko analitičkim pokazateljima gdje se događaju najteže prometne nesreće uzrokovane prekoračenjem dopuštenih brzina.

     U konačnici, koliko se vremena štedi bržom vožnjom?

Prema izračunu Tonija Miluna, nagrađivanog profesora matematike, 50% brža vožnja ne donosi ni približno 50% uštede vremena. Primjerice, dionicu od 200 km pri brzini od 130 km/h prijeći ćete za 1 sat i 32 minute. Ako ubrzate na 140 km/h, stići ćete tek šest minuta ranije.

Povećana brzina i nesigurna vožnja tako stvaraju tek nekoliko minuta prednosti, ali zato nose rizik kazne, opasnih situacija i mogućih tragičnih posljedica. Kad se sve zbroji, jurnjava ne štedi gotovo ništa, ali može oduzeti puno.

LIPIK - U realizaciji je Projekt rekonstrukcije zgrade Fontana u moderan hotel u funkciji zdravstvenog turizma predstavlja najveći iskorak Toplica Lipik u smjeru razvoja cjelogodišnjeg zdravstvenog turizma te snažan doprinos jačanju turističke ponude kontinentalne Hrvatske. Osim što uključuje izgradnju i opremanje nove zgrade Hotela Fontana s 87 jednokrevetnih i dvokrevetnih soba, realizacija projekta uključuje i niz popratnih ugostiteljskih, wellness i spa, zabavnih i sportsko-rekreativnih sadržaja koji zaokružuju priču. Gotovo 13 milijuna eura bespovratnih sredstava osigurano je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a partner na projektu je Požeško-slavonska županija, osnivač Toplica Lipik.

Županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić, gradonačelnik Grada Lipika Vinko Kasana te ravnatelj Toplica Lipik - Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Goran Pušćenik obišli su gradilište Hotela Fontana, jednog od najznačajnijih razvojnih projekata u sklopu Toplica Lipik.

Ravnatelj Pušćenik tom je prilikom istaknuo važnost projekta za budući razvoj ustanove. - Projekt Fontana jedan je od ključnih razvojnih projekata Toplica Lipik kojim stvaramo moderan i energetski učinkovit smještajni i rehabilitacijski kapacitet za potrebe pacijenata i zdravstvenog turizma. Iako radovi traju dulje od prvotno planiranog, nastavljaju se ubrzanim tempom te je planirano da hotel do kraja godine bude u funkciji. Završetkom projekta značajno ćemo unaprijediti kvalitetu usluga, konkurentnost ustanove i dugoročni razvoj Lipika.

Važnost projekta za Grad Lipik istaknuo je gradonačelnik Vinko Kasana. - Prije početka Domovinskog rata Lipik je imao hotel s preko 400 ležajeva i bogatu turističku ponudu, a ovaj projekt predstavlja važan korak na putu vraćanja konkurentnosti Lipika.

Važnost i ovog objekta za turizam u Požeško-slavonskoj županiji istakla je županica Antonija Jozić. - Završetkom izgradnje Hotela Fontana te završetkom privatne investicije u Donjim Emovcima odgovorit će se na velik izazov s kojim se Požeško-slavonska županija bori kada je u pitanju razvoj turizma, a to je nedostatak smještajnih kapaciteta. Upravo ovakvi projekti stvaraju preduvjete za snažniji razvoj kontinentalnog turizma, nova radna mjesta i dodatnu vrijednost za lokalnu zajednicu te pozicioniraju Lipik i Požeško-slavonsku županiju kao prepoznatljivu destinaciju zdravstvenog i lječilišnog turizma tijekom cijele godine.

ZAGREB - Djeca i mladi u Hrvatskoj sve češće koriste alate generativne umjetne inteligencije kao dio svoje svakodnevice, ponajprije za školu, učenje i rješavanje zadataka, ali i za razgovore, savjete i istraživanje tema koje ih zanimaju. Pokazuju to i nacionalni rezultati međunarodnih istraživanja o digitalnim navikama djece koje je provelo Društvo za komunikaciju i medijsku kulturu, prema kojima su alati umjetne inteligencije već postali dio digitalnog okruženja djece i mladih.

Prema podacima istraživanja, gotovo svako treće dijete koristi generativnu umjetnu inteligenciju za razgovore i savjete, dok je najčešća svrha korištenja vezana uz školu. Uz pomoć umjetne inteligencije pišu eseje i priče te ju koriste za objašnjavanje i sažimanje gradiva. Istodobno, oko petine djece navodi da u posljednjih mjesec dana uopće nije koristilo alate umjetne inteligencije, što upućuje na razlike u pristupu, znanju i digitalnim vještinama.

Upravo će upotreba alata umjetne inteligencije među djecom i mladima biti jedna od tema konferencije kojom se obilježava Dan sigurnijeg interneta. Konferencija “Zajedno za sigurniji internet”, posvećena je sigurnosti djece i mladih u digitalnom okruženju, a održat će se 10. veljače u Zagrebu.

 – Posebna vrijednost ove konferencije je aktivno uključivanje djece u dijalog, od radionica do rasprava u kojima mladi izravno postavljaju pitanja donositeljima odluka. Djeca danas nisu samo korisnici interneta koje treba štititi, već aktivni sudionici digitalnog prostora koji imaju pravo sudjelovati u njegovu oblikovanju – istaknuo je Miran Gosta, ravnatelj Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).

Istraživanja Društva za komunikacijsku i medijsku kulturudodatno pokazuju da djeca umjetnu inteligenciju najčešće koriste iz praktičnih razloga. 13 % djece navodi kako im AI pomaže da lakše obave zadatke, 11 % da štedi vrijeme, a 9 % ispitane djece smatra da uz uporabu umjetne inteligencije postižu bolje školske rezultate.

S druge strane, među djecom koja ne koriste umjetnu inteligenciju, gotovo 40 % navodi da im nije potrebna, dok više od četvrtine djece ne zna dovoljno o tim alatima da bi ih koristilo.

Istovremeno, dio djece izražava zabrinutost, oko 16 % djece brine privatnost i dijeljenje osobnih informacija, dok 12 % smatra da umjetna inteligencija može davati netočne ili izmišljene informacije. Ta podijeljena slika jasno pokazuje koliko je važno djecu ne samo štititi, nego ih i osnaživati znanjem i vještinama za odgovorno korištenje novih tehnologija.

– Umjetna inteligencija više nije tema budućnosti, ona je već dio dječje svakodnevice. Djeca je koriste spontano, često bez jasnih smjernica, a odrasli nerijetko kasne u razumijevanju tih alata. Naša je odgovornost osigurati da djeca umjetnu inteligenciju koriste sigurno, kritički i u svoju korist, a ne na vlastitu štetu. To se postiže razgovorom, edukacijom i jasno postavljenim pravilima – kaže Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.

Konferencija povodom Dana sigurnijeg interneta okupit će predstavnike institucija, stručnjake iz područja obrazovanja, zdravstva, komunikacija i digitalne sigurnosti, ali i djecu i mlade, koji će aktivno sudjelovati u raspravama. Program uključuje predstavljanje rezultata nacionalnog istraživanja o online seksualnom nasilju, rasprave o politikama usmjerenima na osiguravanje zdravog internetskog okruženja, kodeksu za zaštitu dječjih prava u digitalnom okruženju, izazovima komunikacije u svijetu društvenih mreža i umjetne inteligencije, kao i radionice namijenjene djeci i odraslima.

– Naš je cilj osvijestiti djecu, roditelje i odgojno-obrazovne djelatnike o novim digitalnim alatima, ali i o važnosti zaštite djece na internetu. Stručnjaci Nacionalnog CERT-a bave se temama poput sigurnih lozinki, zaštite osobnih podataka, digitalnih tragova koje ostavljamo na internetu i prepoznavanja potencijalne opasnosti. A kroz projekt BrAIn, CARNET je razvio kurikule o umjetnoj inteligenciji koji se već provode u osnovnim i srednjim školama, kako bi učenici stjecali vještine kritičkog i sigurnog korištenja digitalnih tehnologija – poručio je Miro Đuzel, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za Nacionalni CERT.

Konferencija povodom Dana sigurnijeg interneta 2026. održat će se u Zagrebu, u organizaciji HAKOM-a, Centra za sigurniji internet i CARNET-ova Nacionalnog CERT-a. Program konferencije dostupan je na poveznici DSI 2026, a poveznica za online praćenje bit će objavljena uoči samog događanja.

U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, a vozaču je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna  -

FOTO: Ilustracija

U utorak 3. veljače 2026. oko 19.05 sati između mjesta Jakšić i Ovčare, 49-godišnji vozač koji je upravljao teretnim automobilom, uslijed neprilagođene brzine prešao je vozilom na putnu bankinu te prednjim dijelom vozila udario u prometni znak, a nakon toga je sletio u putni kanal.

U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, a vozaču je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava  -

FOTO: Ilustracija

U utorak 3. veljače 2026. policijskim službenicima je prijavio 55-godišnjak da je 30. siječnja 2026. u poslijepodnevnim satima u Požegi u Osječkoj ulici u prostorijama Opće županijske bolnice Požega nepoznati počinitelj otuđio prijenosno računalo u vlasništvu trgovačkog društva iz Zagreba.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

POŽEGA -  Tijekom siječnja u Osnovnoj školi Dobriše Cesarića školi održan tradicionalni školski projekt „Cesarić u Cesariću“, koji je ove godine bio posvećen temi Djetinjstva – jednom od najprepoznatljivijih motiva u stvaralaštvu pjesnika Dobriše Cesarića. Projekt je okupio učenike razredne i predmetne nastave, učitelje, stručne suradnike, roditelje, bake i djedove te brojne goste i vanjske suradnike, potvrdivši snažnu povezanost škole i lokalne zajednice.Događanjima su prisustvovali ravnateljica Lidija Pecko, dok je ispred Grada Požege radionice obišla Irena Martinek, zamjenica gradonačelnika Grada Požege.

Kroz niz raznovrsnih radionica i aktivnosti učenici su istraživali kako je izgledalo djetinjstvo nekada, kako ga doživljavaju danas te koje su vrijednosti zajedničke svim generacijama. Poseban naglasak stavljen je na međugeneracijsko druženje – u brojnim su aktivnostima sudjelovali roditelji, bake i djedovi koji su s učenicima dijelili uspomene, stare igre, pjesme i priče iz svog djetinjstva.

Projekt je obuhvatio različite izvannastavne i dodatne skupine učenika u višim razredima: literarnu, mlade povjesničare i geografe, sportske skupine, misijsko-karitativnu skupina, veliki i mali pjevački zbor,likovne skupine i skupinu za vizualni identitet škole, kreativne radionice pisanja i čitanja, English club u suradnji s knjižničarima, dodatnu nastavu matematike i informatike. Učenici nižih razreda također su se uključili u niz zanimljivih radionica: dramsko-čitalačka, kreativna, lutkarska, čitalački klub, mješovita skupina, recitatorsko scenska, plesna, Hrvatska škrinjica, dramska, sportska skupina, lutkarsko-scenska i domaćinstvo.

Učenici su se izražavali kroz sliku, riječ, glazbu, fotografiju i pokret, raspravljali o razlikama između djetinjstva nekada i danas te učili kako povezati književna djela s vlastitim iskustvom. Posebno su zanimanje izazvale radionice starinskih igara, tradicijskih pjesama i plesova, koje su školu ispunile smijehom, veseljem i zajedništvom.

Projekt je dodatno obogaćen dolaskom gostujućih predavača i suradnika. Održane su interaktivne STEM radionice popularizatora znanosti Krešimira Čanića, književni susret s autoricom Maricom Milčec, predavanje za roditelje o podršci adolescentima, koje je vodila psihologinja Sanja Samardžija iz Obiteljskog centra, niz radionica za učenike osmih razreda koje su realizirane s psihologinjom Anitom Savić te predavanje socijalne pedagoginje Marije Baketa na temu Izazovi modernog odrastanja: društvene mreže i videoigre za predstavnike Vijeća učenika škole.U program su se aktivno uključili i stručni suradnici škole, čime je projekt dobio snažnu odgojno-obrazovnu dimenziju.

Kroz aktivnosti na dodatnim satima učenici su promišljali o Cesarićevim stihovima i univerzalnim porukama o djetinjstvu, jednostavnosti i emocijama, dok su matematičke i STEM radionice pokazale kako se znanje može povezati s igrom i svakodnevnim životom. Likovne i kreativne radionice pružile su učenicima prostor za izražavanje osjećaja i uspomena kroz boju i oblik.

Projekt „Cesarić u Cesariću – Djetinjstvo“ 21. po redu još je jednom pokazao da škola nije samo mjesto učenja, nego i prostor susreta, dijeljenja i povezivanja generacija. Zajedničkim radom učenika, obitelji, učitelja i gostiju stvoreno je ozračje topline i zajedništva, a djetinjstvo je prikazano kao vrijednost koja nadilazi vrijeme i ostaje trajna inspiracija.

Izvor: OŠ „Dobriša Cesarić“ i koordinatorica projekta Blanka Đimoti Zima