KREŠEVO / BiH - Jučer je u Kreševu, općini središnje Bosne i Hercegovine koja s Požegom godinama njeguje prijateljske odnose, svečano otkrivena spomen ploča velikom požeškom i hrvatskom istraživaču i putopiscu Dragutinu Lermanu koji je rođen prije 162 godine u Požegi, točnije 24. kolovoza 1863. godine, a preminuo je 12. srpnja 1918. godine upravo u Kreševu u kojem je i proveo posljednje godine svoga života.

Uz još nekoliko podataka o Lermanu, koji je postao svjetski poznat po istraživanjima Afrike, to i piše na spomen ploči, postavljenoj na kući u kojoj je taj znameniti Požežanin živio do svoje smrti. Spomen ploču stoga su prigodno, zajednički otkrili gradonačelnik Požege prof.dr.sc. Borislav Miličević i načelnik Kreševa Boris Marić.

Odavanje počasti Dragutinu Lermanu na ovakav način upriličeno je uz ovogodišnje obilježavanje dana općine Kreševo, čiji se stanovnici i danas rado sjećaju čovjeka koji je u vrijeme oko i za Prvoga svjetskoga rata ostavio značajan trag u tom malom mjestu nedaleko od Sarajeva.

Požeško izaslanstvo u kojem je uz gradonačelnika Miličevića bio i predsjednik gradskoga Odbora za međugradsku i međunarodnu suradnju dr.sc. Berislav Andrlić, posjetilo je i grob istaknutog Požežanina te Franjevački samostan i muzej, no s domaćinima se razgovaralo i o raznim drugim vidovima suradnje, posebno prekogranične suradnje po pitanju europskih projekata, ali i o suradnji na drugim poljima, gospodarskim, kulturnim i obrazovnim, budući da je Požega odnedavno i sveučilišni grad, slijedeći smjernice spomenutoga Odbora koji je prošloga tjedna održao svoju prvu radnu sjednicu u novom sazivu.

Dragutin Lerman, podsjetimo, bio je sudionik poznatih Stanleyjevih ekspedicija. Otkrio je slapove na rijeci Kwilu 1893. godine i nazvao ih Slapovi Zrinski (Zrinski Chutes). Kasnije je bio generalni povjerenik belgijske vlade za tzv. Slobodnu Državu Kongo - Istočni Kongo (danas DR Kongo). Višestruko je odlikovan od belgijskog kralja Leopolda II. Narodnom muzeju u Zagrebu darovao je veliku zbirku od 493 predmeta naroda istočnog Konga koja se sada nalazi u Etnografskom muzeju u Zagrebu, a manji dio u Gradskom muzeju Požega.

Njegov dnevnik objavljen je u dvije knjige. Prvu, objavljenu 1891. godine pod nazivom Listovi iz Afrike, napisao je i tiskao njegov prijatelj Julije Kempf, dok je druga objavljena 1894. godine pod nazivom Novi listovi iz Afrike.

POŽEGA - Požeško-slavonska županija i ove će godine dostojanstveno obilježiti Dan hrvatskih branitelja  koji se sada već tradicionalno slavi 17. rujna.  Toga dana, 1991. godine, nakon četverodnevne opsade, oslobođena je današnja vojarna 123. brigade HV Požega, a u čast tom povijesnom događaju, Županijska skupština donijela je Odluku kojom je 17. rujna proglašen Danom hrvatskih branitelja Požeško-slavonske županije.

Organizator obilježavanja i ove je godine Županijska podružnica UHDDR-a, dok je pokrovitelj Požeško-slavonska županija. Tim je povodom održan inicijalni sastanak na kojem su sudjelovali članovi udruge predvođeni predsjednikom Tomicom Galovićem te požeško-slavonska županica Antonija Jozić.

  – Dan hrvatskih branitelja Požeško-slavonske županije prilika je da se s poštovanjem prisjetimo te zahvalimo svima onima koji su sudjelovali u obrani cijele Hrvatske. Oslobađanje današnje vojarne bilo je jedno od ključnih događanja na području naše županije tijekom Domovinskog rata, to je dan koji je tada ulio nadu u bolje sutra, a danas nas okuplja i podsjeća na važnost zajedništva – rekla je županica Jozić.

Kao i prijašnjih godina program će obuhvatiti odavanje počasti svim poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima kod spomen obilježja na Trgu 123. brigade u Požegi, a potom i mimohod do požeške vojarne gdje će biti nastavljen prigodni program i služena sveta misa.

POŽEGA - Jučer je u crkvi svetoga Georgija služen parastos za stradale zatočenike sabirnoga logora u Požegi. Prema poimeničnome popisu, 26. na 27. kolovoza 1941. godine ustaše su ubili 438 zatočenika toga logora. Sačuvan je dopis glavara Glavnoga stožera upućen iz Požege u Ministarstvo Hrvatskoga domobranstva (Glavni stožer), ravnateljstvo za javni red i sigurnost NDH te druge nadležne organe u Zagrebu. U tom dopisu piše da su ustaše ubili 400 zatočenika logora u Požegi te da je u tijeku istraga. Navedeno je da su se zatočenici pobunili i pri tome je ranjen jedan ustaša. Taj je logor djelovao tijekom ljeta i jeseni 1941. godine, a zatvoren je zbog pritiska građana Požege i drugih razloga. Kroz logor je prošlo preko 20.000 zatočenika. O tom logoru pisali su Miodrag Bjelić, Srećko Ljubljanović, Antun Borivoj Zarić i drugi autori. S obzirom na nacionalnu strukturu zatočenika najviše je bilo Slovenaca i Srba.

Parastos je molitva za upokojene pravoslavne vjernike. Vrši se 40 dana te pola godine nakon smrti pokojnika, a potom svake godine na datum upokojenja. Za parastos je potrebno kuhano žito kao simbol uskrsnuća tijela i crno vino koje simbolizira krv Hristovu prolivenu za spasenje ljudi. Tom prigodom upaljenesvijećepodsjećaju vjernike na neugasivu svjetlost slave Božje. Parastos za stradale zatočenike sabirnoga logora u Požegi služili su protojerej-stavrofor Jovan Šaulić, protojerej Ognjen Tendžerić, paroh novogradiški i jerej Nikola Petrović, paroh požeški. S ovoga skupa poručeno je da se kao vjernici i ljudi dobre volje trebamo sjećati stradalih, ali ustrajno iz dana u dan njegovati mir, kršćansku ljubav, razumijevanje, međusobno poštovanje i suživot sa svim ljudima dobre volje bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost. Spomenuto je da su pravoslavni vjernici dužni to provoditi u djelo. Istaknuto je da su članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Požege godinama održavali sjećanje na stradale zatočenike. Hvala im na tome!

Organizatori parastosa za stradale logoraše sabirnoga logora na Sjenjaku u Požegi su parohija požeška i Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ – pododbor Požega. Uz građane Požege obredu su prisustvovali predstavnici Povijesnoga društva Požega, gradskih vijeća srpske nacionalne manjine Slavonskoga Broda, Našica, Pakraca i Lipika te Požege, zatim članovi SKD „Prosvjeta“pododbora Slavonskoga Broda i Pakraca-Lipika, predstavnici Udruge antifašističkih boraca i antifašista Požege i Pakraca-Lipika. Došli su i vjernici iz Londžice te brojni istaknuti pojedinci iz znanosti i kulture. Nakon parastosa okupljeni su se družili u parohijskoj zbornici. Veliko hvala upućujemo našim sugrađanima rimokatolicima, agnosticima i ateistima. Svojom prisutnošću oni nas podržavaju u njegovanju kulture pamćenja.

Autor teksta: jerej Nikola Petrović, paroh požeški i predsjednik SKD „Prosvjeta“ – pododbor Požega

Autori fotografija: Saša Mesić i Zoran Ratković

Promo članak

Praktički, svaki motociklist u svakoj vožnji voze prevelikom i neprilagođenom brzinom, zato što to može, bez rizika kažnjavanja…

Autor: prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić

Jučer su na hrvatskim cestama u samo dva sata poginula tri motociklista: kod Osijeka je 31-godišnjak vozeći prevelikom neprilagođenom brzine sletio s kolnika i poginuo, kod Dubrovnika je motociklist vozeći prevelikom i neprilagođenom brzinom udario u osobno vozilo i poginuo, 21-godišnji motociklist je kod Požege, vozeći prevelikom i neprilagođenom brzinom, sletio s ceste i poginuo.

To se hitno treba promijeniti, jer su za motocikliste ceste često poprište za jurnjavu, kao da se utrkuju. Česte prometne nesreće u kojima sudjeluju motociklisti, odnosno koje izazivaju motociklisti nužna su posljedica. Kako motociklisti voze, posebice ljeti moglo bi biti još više stradalih. Tome treba stati na kraj. Policija bi trebala početi ozbiljnije obuzdavati i kažnjavati teške brzinske prekršaje motociklista, a usto bi se dodatnim i progresivnim premijama obveznog osiguranja za rizične okolnosti (vozač-vozilo-prometnica) demotivirale nerazumne i pogibeljne jurnjave na dva kotača.

Zbog toga bi trebalo uvesti sljedeće mjere:

1. Intenzivirati kontrole poštivanja prometnih propisa i nošenja kompletne zaštitne opreme, postavljanjem radarskih kamera i policijskih patrola sa specijaliziranom opremom i postupcima za hvatanje i zaustavljanje prebrzih motociklista. Uvesti kontrole dronovima

2. Pravo prvenstva prolaza oduzima se vozaču motocikla koji počini prekršaj po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama čl. 54. st. 2 ili kazneno djelo Obijesna vožnja, Kazneni zakon, čl. 226.

3. Za skrivanje ili uklanjanje tablice, u svrhu onemogućavanja njenog snimanja policijskim uređajima kažnjavati oduzimanjem motocikla, bez obzira tko je vlasnik i oduzimanjem vozačke dozvole.

4. U Kazneni zakon uvesti članak koji bi definirao najteže, izravno pogibeljne prometne prekršaje- ‘ubojstvo u pokušaju u cestovnom prometu’. To bi se odnosilo na prekoračenje brzine za više od 100 km/h, prolazak kroz crveno svjetlo punom brzinom, pretjecanje kolone uz prekoračenje brzine za više od 50 km/h, prolazak preko zebre uz prekoračenje brzine za više od 50 km/h… Kazna treba biti tri do osam godina zatvora, novčana kazna 3000 do 8000 eura, poništavanjem vozačke dozvole i doživotna zabrana polaganja vozačkog ispita te trajno oduzimanje vozila, neovisno o tome tko je vlasnik.

5. Za motocikliste do 24 godine treba uvesti odredbu Mladi vozač, s ograničenjem snage motora na 50 kW (68 KS), privremenom vozačkom dozvolom (trajna bi se izdavala nakon 24. godine ako ne bi skupili 6 kaznenih bodova) i nultu toleranciju na alkohol.

6. Na cestama u naselju, gdje se često vozi previsokom i neprilagođenom brzinom, treba postaviti uspornike, poprečne vibracijske trake, a pred pješačkim prijelazima i klasične.

7. Za snažne motocikle treba uvesti malus na osiguranje od autoodgovornosti: 50 posto za snažnije od 50 kW (68 KS), 75 posto za snažnije od 75 kW (102 KS) i 100 posto za snažnije od 100 kW (136 KS)

DOBRO JE ZNATI

Vožnja na motociklu zimi je 20 puta pogibeljnija nego u automobilu.

Koliko su vozači i suvozači na motociklima ugroženiji od onih na četiri kotača pokazuje usporedba njihovog udjela u prometu i stradavanjima. Ako se uračunaju ukupno prevezene osobe i ukopno prijeđeni kilometri, promet na dva kotača sudjeluje tek s oko jedan posto, a stradalih je gotovo petina. Dakle vožnja na dva kotača nije 20 posto, nego 20 puta rizičnija! Dvije tisuće posto, posebice na skliskoj cesti i pri lošoj vidljivosti.

Sve što je rizično na četiri kotača, višestruko je opasnije na dva. Dodir među automobilima često završava bez većih posljedica, a svaki dodir s motociklom u vožnji može završiti tragično. Motociklisti su neusporedivo izloženiji rizicima skliske ceste, a pogibeljno može biti i malo šljunka. Iako lakše izbjegavaju frontalni sudar, to je manje važno od prethodnoga.

Za ljubitelje autentičnih prizora poljoprivrede, seoskog života, životinja i prirode ovo je prilika da svoja zapažanja pokažu fotografijom i osvoje vrijedne nagrade  -

Još manje od mjesec dana otvorene su nominacije za najbolje ruralne fotografije – RuralFoto 2025. Najbolje četiri fotografije odnijet će 2.000 EUR, a jedna od njih i nagradu publike – GoPro kameru. Izložba najboljih fotografija i dodjela nagrada najboljim autorima održat će se u Osijeku, 3. listopada 2025. na najvećoj poljoprivrednoj konferenciji u Hrvatskoj – AgroRocks. Nakon toga izložba će biti postavljena u Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu.

Prošlogodišnji pobjednik, Dejan Adžić, ističe da ga je nagrada iznenadila te potaknula da i dalje objektivnom bilježi sve ljepote koje ga okružuju. Njegova nagrađena fotka u kategoriji proizvodnja, nastala je spontano u trenutku kada su „bale bile na polju, nebo se namjestilo, a vlasnik dozvolio ulazak“ te je savršeno ocrtala duh trenutka i snagu ruralne vizije. 

Još jedan nagrađeni autor, Ivan Mandić, kaže da je u izboru RuralFoto prepoznao priliku da poveže svoju ljubav prema fotografiji s pričama iz svoje svakodnevice, a koje često ostaju neispričane. "Želio sam da kroz objektiv pokažem toplinu i ljepotu seoskog života, i mislio sam - zašto ne probati, možda baš ta iskrenost u kadru dotakne nekoga“.

Dobra ruralna fotografija treba pričati priču. To ne mora biti savršen kadar, važno je da prenese osjećaj. Bilo da je to pogled starice, oronuli zid stare kuće, tragovi traktora u blatu ili sunce koje zalazi iza brda iskrenost i emocija su detalji koji rade posao", savjet je koji dijeli.

Podsjetimo, informacijski sustav Agroklub organizira javni poziv za izbor najbolje ruralne fotografije u 2025. godini putem Interneta. Izbor se provodi u Hrvatskoj, Srbiji te Bosni i Hercegovini.

Fotografije je moguće nominirati u jednu od četiriju kategorija, a one su: životinje, priroda, selo i proizvodnja hrane. Nominiranu fotografiju uz kratak opis i hashtag #RuralFoto postavite na KLUB, društvenu mrežu Agrokluba.

Pravila izbora RuralFoto 2025. pogledajte OVDJE: https://www.agroklub.com/video-prilozi/kako-nominirati-fotografiju-na-ruralfoto-izbor/3412/

„Pozivamo sve fotografe amatere i profesionalce da iskoriste ovu priliku. Fotografirajte selo, prirodu, životinje, polje ili svakodnevicu ruralnog života i fotografijom nam ispričajte svoju priču. Budute dio promocije prostora koji nas okružuje i hrani, jer RuralFoto je izvrsna prilika za prepoznavanje vrijednosti i promociju hrvatskog sela i poljoprivrede“ poručila je Leticija Hrenković, predsjednica stručnog žirija iz Društva agrarnih novinara Hrvatske.

Ovogodišnji RuralFoto izbor otvoren je do 22. rujna 2025. Do sada je pristiglo više od 700 nominacija, a možete ih pogledati - ovdje.

Imaš li ti dobru fotografiju, nominiraj je i osvoji 500 EUR. Evo kako - ovdje.

Požar se dogodio u mjestu Sulkovci  -

FOTO: DVD Sulkovci

U utorak 26. kolovoza 2025. oko 15 sati u mjestu Sulkovci, došlo je do požara na otvorenom prostoru te je izgorjela suha trava i nisko raslinje.

Na intervenciju je izašlo navalno vozilo i pet vatrogasaca DVD Sulkovci koji su požar ubrzo ugasili. Opožareno je oko 3.000 m2.
 

Protiv svih počinitelja slijedi optužni prijedlog  -

FOTO: Ilustracija

Dovršeno je kriminalističko istraživanje i utvrđeno da je dana 24. kolovoza 2025. oko ponoći u mjestu Ivandol, 26-godišnjak  verbalno napao 21-godišnjakinju, nakon čega je došlo do tjelesnog sukoba između 26-godišnjaka, 45-godišnjaka, 51-godišnjaka i 65-godišnjaka prilikom čega je 45-godišnjak lakše ozlijeđen.

Protiv svih počinitelja slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Provodi se očevid i daljnje utvrđivanje svih okolnosti navedene prometne nesreće  -

FOTO: Ilustracija

U utorak 26. kolovoza 2025. u 19.21 sati, Operativno komunikacijski centar PU požeško-slavonske je zaprimio dojavu da je u mjestu Eminovci u Vukovarskoj ulici došlo do slijetanja motocikla.

U prometnoj nesreći smrtno je stradao vozač starosti 21 godinu.

Slijedi očevid i daljnje utvrđivanje svih okolnosti navedene prometne nesreće.

Nakon provedenog očevida PU požeško-slavonska izvještava:

U utorak 26. kolovoza 2025. oko 19.15 sati u mjestu Eminovci u Vukovarskoj ulici, 21-godišnji vozač koji je upravljao neregistriranim motociklom, uslijed neprilagođene brzine sletio je s kolnika, nastavio vožnju na asfaltiranoj površini izvan kolnika (stajalište za autobuse) i prednjim dijelom motocikla udario u metalni stup prometnog znaka.

Potom je došlo do nekontroliranog kretanja motocikla i udara u betonski propust kolnog ulaza.

U prometnoj nesreći motociklist je smrtno stradao.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

POŽEGA - U Galeriji tunel Gradske knjižnice Požega postavljena je i otvorena izložba fotografija "50 godina trkače staze Glavica" koju su pripremili i postavili članovi Oldtimer kluba Trophy Požega. Izložene su fotografije od samih početaka utrka na Glavici kada su se okupljale na stotine automobila, posebno pripremljenih za automobilske utrke, a najviše je dakako bilo legendarni "fića" kojih je na stazi uvijek bilo više od 50.

Fotografije su nastale u objektivima nekoliko Požeških fotografa i samih članova Oldtimer kluba Trophy Požega koji su se u utrkama uključili kao aktivisti i volonteri u organizaciju i pomoć od prvih dana. Izložene su i fotografije naših Požežana, automobilskih i motociklističkih vozača, legendarnih uspjeha i interesantnih trenutaka na stazama. Sjećamo se Pešića, Josipovića, Požežanca, Pavelića, Čarapina, Pipine, Nerude, jedine trkačice Ines Škoko, Mitrovića, Jakobovića, Zvonka i Vlade Šimunovića, obitelji Pandžića, Čiko i dr.

Izložba je otvorena za posjetitelje u Gradskoj knjižnici Požega.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava  -

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 25. kolovoza 2025., policijskim službenicima je prijavila 34-godišnjakinja da joj je dana 22. kolovoza 2025. tijekom dana u Pakracu na Trgu bana Josipa Jelačića, nepoznati počinitelj (ili više njih) iz ureda otuđio novčanik u kojem su se nalazili dokumenti, bankovne kartice i novac.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.