Uz Dan dobrovoljnih darivatelja krvi nagrađeni višestruki darivatelji - rekorder Zdenko Šojat sa 155 darivanja krvi -

POŽEGA - Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Požega organiziralo je obilježavanje Dana dobrovoljnih darivatelja krvi, uputilo iskrene čestitke svim dobrovoljnim davateljima krvi povodom 25. listopada Dana dobrovoljnih davatelja krvi, te izraze iskrene zahvalnosti za plemenitost i humanost koju su do sada iskazali u solidarnosti sa svima kojima je njihova krv bila neophodno potrebna. Ujedno su predsjednik Crvenog križa dr. sc. Borislav Miličević i ravnatelj GD CK Miroslav Zelenika uručili priznanja i nagrade za višestruke darivatelje krvi. Istakli su upravo tu humanost koju pokazuju dobrovoljni darivatelji, a Požega tu stoji uz bok ostalih sredina, te je u posljednje četiri godine uspjela sakupiti preko 10.000 doza krvi. U prosjeku se taj broj stabilno drži već desetak  godina i u odnosu na prije desetak i više godina je porastao broj prikupljenih doza krvi. Zadnjih 5 godina taj broj se kreće iznad 2.500 prikupljenih doza krvi koja nekome spašava život.

 - Krv nije moguće proizvoditi na umjetan način. Jedini izvor toga lijeka je čovjek – darovatelj krvi. Svi mi, kad nam zatreba krv kao lijek, ovisni smo samo o dobrovoljnim darovateljima krvi. Kako bi se osiguralo brzo, kvalitetno i sigurno liječenje potrebno je uvijek imati dovoljan broj darovatelja krvi a time i dovoljne količine krvi u pričuvi. Program okupljanja dobrovoljnih darovatelja krvi je socijalni program. Organizaciju dobrovoljnog davalaštva krvi u većini zemalja svijeta provode humanitarne organizacije poput Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, razni klubovi dobrovoljnih darovatelja krvi i transfuzijska služba koja vrši pripremu krvi i krvnih pripravaka za transfuzijsko liječenje bolesnika.

Dobrovoljni darovatelj krvi je osoba koja daruje krv, plazmu i stanične dijelove krvi po svojoj slobodnoj volji i ne prima za to nikakvu naknadu, ni novčanu, niti na način koji se može smatrati nadomjeskom novca. Skromna uspomena (dar) i osvježenje nakon davanja krvi prihvatljivi su za dobrovoljno davalaštvo krvi. Dobrovoljni darovatelj krvi je posredan aktivan sudionik u liječenju bolesnika tj. on je aktivna veza između zdravog dijela društva i bolesnika.

Moramo napomenuti da za vrijeme pandemije Covid 19 virusa unatoč ograničenom kretanju i strogim epidemiološkim mjerama, akcije darivanja krvi su se i dalje odvijale i potrebe zdravstvenog sustava su se podmirivale.

Isto tako kada je riječ o prirodnim ili zdravstvenim katastrofama s kojima smo u zadnje vrijeme suočeni, Vaša darovana krv je životni čin solidarnosti koja spašava milijune života i na tome Vam veliko hvala - rekao je u uvodu obilježavanja ravnatelj Miroslav Zelenika te dodao da su ove godine Dragan Grlić, Dalibor Margetić i Damir Potočnjak dobili odlikovanje Reda Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinski za preko100 puta darovanu krv od predsjednika RH Zorana Milanovića. Isto odlikovanje dobit će svi koji svoj broj darivanja krvi izjednače sa 100 darivanja, a slijedeće godine to će biti i Davor Matić koji je ove godine postiga brojku od 100 darivanja krvi, te Ivica Krešić koji je ove godine krv darivao po 102 puta

Apsolutni rekorder po broju darivanja krvi u Požeštini je Zdenko Šojat sa 155 dobrovoljnih darivanja krvi, a i dalje je aktivni darivatelj. On je primio posebno priznanje i dar Crvenog križa.

Za višestruko darivanje krvi kod žena priznanja su primile:

ZA 20 PUTA DAROVANU KRV

ZA 25 PUTA DAROVANU KRV

ZA 35 PUTA DAROVANU KRV

ŽENE 40 PUTA I VIŠE DAROVANU KRV

MIHALJEVIĆ SLAVICA      40 PUTA

MIHIĆ SNJEŽANA              41 PUTA

JANJIĆ ZLATICA                 42 PUTA

MAGLICA SVJETLANA      47 PUTA

MATOKOVIĆ VESNA         48 PUTA

PEČURLIĆ REZA               52 PUTA

SAMARDŽIJA ANKICA      64 PUTA

Za višestruko darivanje krvi kod muškaraca priznanja su primili:

ZA 40 PUTA DAROVANU KRV

ZA 50 PUTA DAROVANU KRV

ZA 75 PUTA DAROVANU KRV

ZA 100 PUTA DAROVANU KRV

ZA 80 PUTA I VIŠE DAROVANU KRV NAGRAĐENI SU:

ČAKALIĆ IVICA                   81 PUTA

MIKŠIK HRVOJE                 82 PUTA

KARAN DAVOR                  82 PUTA

BRUS DUBRAVKO             82 PUTA

JAKOBOVIĆ IGOR             83 PUTA

STANIĆ DAMIR                   84 PUTA

KARAKAŠ DANE                85 PUTA

ŠTEFANČIĆ ZLATKO         86 PUTA

VIDAKOVIĆ IVICA              87 PUTA

ŠIPURA NIKOLA                 87 PUTA

PLEŠIĆ JOSIP                    87 PUTA

ŠUBARA SLAVKO              89 PUTA

MATOKOVIĆ DAMIR          90 PUTA

TRČKA IVICA                      90 PUTA

ESTER ŽELJKO                  91 PUTA

MATOKOVIĆ IVICA             98 PUTA

ZLOMISLIĆ BOŽIDAR        100 PUTA

KREŠIĆ IVICA                     102 PUTA

GRLIĆ DRAGAN                 103 PUTA

MANCE ZVONKO               103 PUTA

JURIĆ PETAR                     105 PUTA

MARGETIĆ DALIBOR        106 PUTA

POTOČNJAK DAMIR          109 PUTA

ŠPIGL NENAD                    114 PUTA

PAVIĆ KURNOSLAV          115 PUTA

STANOJEVIĆ DAVOR       117 PUTA

BALAS ZVONKO                118 PUTA

KRONŠTETER IVAN          120 PUTA

RAKIĆ ŽELJKO                   125 PUTA

ČOLIĆ ANTO                      126 PUTA

PAVELIĆ MARIJAN             131 PUTA

GAGIĆ VLATKO                  134 PUTA

KRAJNC ANTON                143 PUTA

ŠOJAT ZDENKO                 155 PUTA

U kontaktnoj emisiju Hrvatskog radija, povodom bizarne i još sasvim nerazjašnjene prometne nesreće na autocesti A1 kod čvora Gospić, u ranim jutarnjim satima 24. listopada 2023., u kojoj je kombi za čijim je upravljačem bio 22-godišnjak naletio na motocikl s dva Nepalca te ih pregazio, gurajući motocikl pod podvozjem gotovo 300 metara, a nesretnike su potom pregazila još dva vozila, ponovno je s najviše znanstvene razine u prvi plan stavljena teza kako su za prometne nesreće, s jednakim udjelima (po 33 posto) krivi vozači, prometnice i vozila.

Ta se teza uporno iz znanstvenih krugova gure već više od dva desetljeće i jedan je od razloga što u Hrvatskoj u cijelom tom razdoblju, bez relativnih pomaka nabolje, na cestama imamo iz godine u godinu 60-ak posto više poginulih od prosjeka Europske unije.

A Hrvatska je u tom razdoblju, razmjerno broju stanovnika i BDP-u, među svim europskim zemljama najviše uložila u cestovnu infrastrukturu, izgradili smo najbolje autoceste te bitno unaprijedili državne i županijske. Među 30 zemljama EU i pridruženih, uključenih u analizu cestovne sigurnosti, Hrvatska je po razmjernoj smrtnosti na cestama na 27. mjestu. Gore stanje je jedino u Bugarskoj i Rumunjskoj.

Zvuči nelogično? I jest, a ova ‘znanstvena’ teža jedan je od glavnih razloga što je i Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa neučinkovit, jer se resursi bitni za sigurnost cestovnog prometa koriste pogrešno i nepromišljeno.

Pogrešna ocjena utjecaja bitnih čimbenika sigurnosti cestovnog prometa, po kojoj su vozači, prometnice i vozila podjednako krivi za prometne nesreće (3 x 33 posto) posljedica loše kvalitete, ali i interesa ali i cehovskih interesa, kako bi se resursi i projekti s bitnoga preusmjerili na manje bitno.

Dokaz 1:

Koliko je ta teza ‘3×33’ loša i pogrešna, pokazala jer i sama tragična nesreća na autocesti A1

• nesreća se dogodila na cesti (autocesti A1) visoke kvalitete i sigurnosnih standarda
• i motocikl i kombi su praktički novi, svaki ispunjava sve važeće standarde aktivne i pasivne stabilnosti.

Dakle ni najbolja prometnica, ni najbolje vozilo, ne mogu spriječiti tragičnu nesreću, ako vozači teško krše prometne nesreće i/ili vozila koriste u uvjetima koji nisu tom vozilu prilagođeni (motocikl za gradsku i prigradsku vožnju, neprikladan za autocestu.

Dokaz 2:

Ako imamo najlošije, čak i neispravno vozilo i prometnicu, dobar vozač može natkompenzirati ostala dva čimbenika, prvenstveno poštujući članak 51. stavak 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prilagodbom brzine stanju vozila i uvjetima na cesti (stanju kolnika, vidljivosti) te sigurno stići do odredišta. Kad bi svi čimbenici bili po 33 posto vrijedio bi obrat, ali obrat ne vrijedi! Možete imati najbolji automobil, na najkvalitetnijoj prometnici, ali ako vozač teško krši propise, vozi nedopuštenom i neprilagođenom brzinom,, ništa ne može pomoći.

Točno je da utjecajni čimbenici na sigurnost cestovnog prometa utječu u sljedećem omjeru;

Vozači  -  85 posto
Prometnice  - 10 posto
Vozila  -  5 posto

Trebamo se dakle usmjeriti na vozače, kako bi manje kršili Zakon o sigurnosti prometa na cestama. Naime, kad bi svi dosljedno vozili po propisu, broj nesreća bi se sveo, praktički, na nulu, jer se svaki vozač dužan prilagoditi uvjetima na cesti. Zbog toga bi temeljna mjera za povećanje sigurnosti na cestama trebala biti:

Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava.

Hrvatska je po uvjetima u cestovnom prometu usporediva s Poljskom, koja je razmjernu smrtnost na cestama (mjeri se brojem poginulih godišnje na milijun stanovnika) smanjila za trećinu, a Hrvatska je praktički na istoj razini (kad bi se u obzir uzeo realni broj stanovnika, čak je veća). A poboljšanja u Poljskoj zasluga su spoznaje da treba bitno poboljšati nadzor prometa te povećati izvjesnost kažnjavanja za prometne nesreće.

PRILOG:

Broj poginulih osoba na cestama tijekom 2022. godine, na milijun stanovnika

1. Švedska ………………… 21
2. Norveška ……………….  23
3. Island ………………….   24
4. Danska ……….…….…   26
5. Irska ……………………  31
6. Švicarska …….…….….. 31
7. Njemačka …..………….  34
8. Finska ……….…….…… 34
9. Nizozemska …….…..     35
10. Španjolska ……….…..   36
11. Estonija ……………..…. 38
12. Slovenija ….……….….. 40
13. Luksemburg  …..……    40
14. Austrija ………….…….. 41
15. Estonija ……….………. 41
16. Cipar ………….….…     42
17. Litva ………..…….……. 43
18. Slovačka ….…..…..…   46
19. Francuska ……….….   49
20. Češka ………..……….. 50
21. Poljska ……….….…… 51
22. Belgija ………………… 52
23. Italija ………………….. 53
24. Mađarska …….…….    56
25. Grčka ………………… 58
26. Latvija ………………    60
27. Portugal ….…….……  63
28. Hrvatska …….……… 71
29. Bugarska …….,.…..    78
30. Rumunjska ….…….    86

EU prosjek …………….…. 46

POGINULI NA HRVATSKIM CESTAMA

1990. – 1360 (“crni” rekord)
2000. – 655
2001. – 647
2002. – 627
2003. – 701
2004. – 608
2005. – 597
2006. – 614
2007. – 619
2008. – 664
2009. – 548
2010. – 426
2011. – 418
2012. – 393
2013. – 368
2014. – 308
2015. – 348
2016. – 307
2017. – 331
2018. – 317
2019. – 297
2020. – 237 vrijeme korone
2021. – 292
2022. – 275

POŽEGA -  Nešto prije 13 sati došlo je do prometne nezgode u Cerničkoj ulici u Požegi. Opel Meriva prilikom izlaska iz kružnog toka prešao je u suprotnu traku te bočno udario u Audi A6 koji se kretao prema kružnom toku.

Intervenirala je Hitna medicinska pomoć i odvezla troje ozlijeđenih na pružanje pomoći u OŽB Požega. Za vrijeme očevida policija je preusmjerila promet zaobilaznim ulicama jer su oba automobila ostala na prometnici popriječena.

Po dobivanju izvješća od PU požeško-slavonske izvijestit ćemo o stanju ozlijeđenih i prometnoj nesreći opširnije.

Nedavno je oživio svoj stari hit 'Nebo' u suradnji sa Severinom, a sada nam predstavlja nešto sasvim drugačije. Nova pjesma, ali i nova suradnja o kojoj će se još dugo pričati. Sandi Cenov feat. Hana 'Ma boli me za sve' od danas je u radijskom eteru, Youtube-u i na digitalnim servisima poput Spotify, Deezer. Tidal, kao i mnogim drugim.

 Osim kao izvođač, Sandi se ovoga puta pojavljuje i kao autor glazbe i teksta, dok je aranžman i produkcija djelo Mihaela Bluma. Kako nam je otkrio, za Sandija je ovo iz više razloga jedna posebna priča, koju je jedva dočekao predstaviti svojoj brojnoj publici, ''Nakon suradnje sa Severinom, s kojom sam u potpuno novom ruhu otpjevao moju staru pjesmu "Nebo" bio mi je veliki upitnik nad glavom - što dalje!? Izuzetno mi je zabavno bilo raditi sve to u potpuno novom, modernom pristupu današnjim trendovima u glazbi, pa sam tako odlučio svoju autorsku pjesmu snimiti u varijanti, tj. aranžmanu, koji prati današnju modernu glazbu. Aranžer i producent Mihael Blum moje je zamisli sproveo u djelo i ponosan sam na to kako zvuči "Ma boli me za sve"., otkrio je. Zašto baš Hana? Mlada, atraktivna, svojom pojavom, ali prije svega talentom, nikoga nije ostavila ravnodušnim, stoga Sandi nije dugo razmišljao oko odabira, tko će mu se pridružiti u ovom projektu. ''Za dio, koji objašnjava žensku perspektivu priče - odabrao sam Hanu, koja je trenutno u uzlaznoj glazbenoj putanji, puna talenta i pozitivne energije. Suradnja s njom na snimanju, kako same pjesme, tako i spota, bila je točno onakva, kakvu sam i želio. Strast, energija i duboka posvećenost glazbi.'', poručio je Sandi.

 Ideja da upravo ona svojom pojavom i vokalom začini cijelu priču, Hanu je i više nego oduševila i odmah je prihvatila poziv, ''Sandija sam upoznala prvi put na snimanju emisije u Beogradu. Bilo mi je jako drago što smo se upoznali, jer ga slušam od malih nogu. Ovako usput, obožavam njegovu pjesmu “Malena”. Kada mi se Sandi obratio za suradnju to je bez razmišljanja bilo automatski da za mene, jer cijenim Sandija i njegovu glazbu, a “Ma boli me za sve” mi ne izlazi iz glave. Želim mu puno uspjeha s novom pjesmom, i da bude prva na svim radio stanicama.''

 Jedan od zanimljivijih momenata, kada govorimo o novoj pjesmi, ali i prije svega spotu, svakako je posebna zvijezda koja se pojavljuje. Sandi Cenov, poznati je ljubitelj automobila i utrka, stoga je sa velikim uzbuđenjem za potrebe snimanja video spota, ugostio svoju Shelby Cobru, ljepoticu na četiri kotača i jedan od najrjeđih primjeraka na našim prometnicama, koji dolazi iz njegove privatne kolekcije. 

 Cijela priča pred kamerama odvijala se u režiji Luke Matkovića i Ane Cindrić, a kako doznajemo ekipa se na setu i više nego dobro zabavila, odlične atmosfere nije nedostajalo, a finalni rezultat to sve još jednom samo i potvrđuje - https://youtu.be/31MooixjIa8?si=39KO0TGfPg1rzU17

Foto: Ana Cindrić

Policija upozorava sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa  -

Policijski službenici PU požeško-slavonske će tijekom nadolazećeg vikenda provoditi pojačane aktivnosti nadzora prometa usmjerene na sprječavanje i sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja, a posebno će se nadzirati i sankcionirati vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja nedopuštenom brzinom, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima, ali i svi ostali prekršaji u cestovnom prometu. Provodit će se i nadzor recidivista odnosno višestrukih počinitelja prekršaja prema kojima će se primjenjivati sve zakonom propisane mjere.

Ciljana akcija nadzora vozača pod utjecajem alkohola i droga kod sudionika u prometu provodit će se u noći sa subote na nedjelju 28./29. listopada 2023.

Upozoravamo sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa.

Protiv 32-godišnjaka slijedi kaznena prijava   -

Policijski službenici su temeljem naloga Županijskog suda u Slavonskom Brodu pretražili obiteljsku kuću na području Brestovca u kojoj prebiva 32-godišnjak i pronašli preko 800 grama marihuane i pušku.

 Protiv 32-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog počinjenih kaznenih djela „Neovlaštena proizvodnja i promet drogama“ i „Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari“.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu  -

Dovršeno je kriminalističko istraživanje nad 50-godišnjom hrvatskom državljankom s područja Zagreba koju se sumnjiči da je počinila kazneno djelo „Prijevara“.

Naime, osumnjičenoj je u svibnju 2023. muškarac starosti 36 godina s područja Požege uplatio novac kao polog za godišnji odmor nakon čega mu se ona više nije javila niti vratila novac. 

Protiv 49-godišnjeg vozača slijedi prekršajni nalog  -

U petak 27. listopada 2023. oko 15.50 sati u mjestu Trenkovo u Ulici Baruna Trenka u prometu je zatečen 49-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola u organizmu od 1,59 promila upravljao osobnim automobilom.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 49-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Protiv 18-godišnjeg vozača slijedi optužni prijedlog - 

U subotu 28. listopada 2023. oko 1.20 sati u mjestu Kula u Ulici bana Josipa Jelačića, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zaustavili osobni automobil kojim je prije stjecanja prava na upravljanje upravljao 18-godišnjak.

Nadalje je utvrđeno da je 18-godišnji vozač višestruki počinitelj prometnih prekršaja, a ispitivanjem alkoholiziranosti kod njega je utvrđena i prisutnost alkohola u organizmu.

On je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije te će biti priveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Požegi i protiv njega slijedi optužni prijedlog, a također mu je privremeno oduzeto vozilo kojim je upravljao.

U zadnjem tjednu listopada, Europski parlament obilježava četvrti po redu Europski tjedan rodne ravnopravnosti -

Jednakost i ravnopravnost su ukorijenjeni u političkom djelovanju Socijaldemokrata, i stoga koristimo ovu priliku da naglasimo što smo dosad činili u borbi za rodnu ravnopravnost u našem društvu, te što ćemo i dalje činiti, od simboličnih detalja do konkretnih zakonskih inicijativa.

U Hrvatskom saboru, klub zastupnika Socijaldemokrati vodi žena, a u vodstvu našeg Kluba parlamentarnih zastupnika, a i stranke, imamo jednak broj muškaraca i žena. Tako postavljamo primjer i drugima, kako u praksi činiti ono za što se zalažemo.

Pretprošle godine smo predložili izmjene Kaznenog zakona kako bismo uveli femicid kao zasebno kazneno djelo. Nažalost, vladajući su odbili tu inicijativu argumentima kako je tako nešto suvišno. Više desetaka ubijenih žena kasnije, shvatili su ipak da nije suvišno pa su ove godine i sami krenuli u takve izmjene Kaznenog zakona.

Uputili smo otvoreno pismo predsjedniku Vrhovnog suda Radovanu Dobroniću, naglašavajući potrebu za aktivnijim sudjelovanjem sudova u rješavanju problema rodno uvjetovanog nasilja. Sugerirali smo strože kazne za nasilnike i značajnije zaštitne mjere izmjenama sudske prakse. Iako je nakon toga Dobronić javnim istupima dao na znanje da se slaže kako su takve promjene potrebne – konkretna djela izostaju. Nastavit ćemo inzistirati.

Upozoravali smo, podsjećali, inzistirali nebrojeno puta, da Vladin ured napokon donose nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova s kojom se kasnilo ukupno 7 godina! Vlada je, na svoju sramotu, u konačnici odustala od nacionalne politike i donijela puno manje snažan dokument – Nacionalni plan – koji nije dovoljno suvisao za borbu protiv neravnopravnosti.

Uputili smo Hrvatskom saboru inicijativu za nazivanjem jednog od salona u Saboru po Savki Dabčević Kučar, kako bi uz sve „muške“ salone imali i barem jedan nazvan po ženi. Ta je inicijativa nedavno uspješno i realizirana. Nudili smo prijedlog zakona o pobačaju koji je sadržajno bio i iskorak u odnosu na znanstvena dostignuća u posljednjih 40 godina koliko je na snazi trenutni zakon, te je ispunjavao obavezu koju je Ustavni sud zadao Saboru, a što HDZ već dugi niz godina ignorira. Nažalost, vladajući su ga odbili, a drugačiji prijedlog koji bi bio u skladu s nalogom Ustavnog suda, nisu predložili.

Jedini smo Klub u Hrvatskom saboru i jedina stranka u Hrvatskoj koja ima svoj protokol za postupanje u slučajevima seksualnog zlostavljanja.

Temeljem službenog osvrta RH na Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji tražili smo da se u RH uvede seksualni odgoj, kao što je Vlada sama i napisala da je potrebno, ali i to su glatko odbili, pokazujući još jednom nevjerojatnu razinu licemjerja.

Podržavali smo i inicijative drugih klubova na ovu temu, poput ukidanja PDV-a na menstrualne higijenske proizvode. Pokušavali smo poboljšati položaj radnica na hrvatskom tržištu rada putem amandmana na Zakon o radu, no ponovo smo naišli na prepreke od strane vladajućih. U suradnji s Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i Veleposlanstvom Republike Irske, organizirali smo u Saboru predavanje skupini studenata o problemu neravnopravnosti u RH i Europi.

Uz bezrezervnu podršku Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, također kontinuirano surađujemo s nevladinim organizacijama te nastojimo podržati sve inicijative civilnog društva koje imaju za cilj postizanje ravnopravnog društva u RH.

Unatoč opstrukcijama i nerazumijevanju s kojim se susrećemo od strane vladajućih, Socijaldemokrati će se nastaviti boriti, predlagati i osvještavati. Borba za ravnopravnost spolova je temelj našeg političkog djelovanja, jer vjerujemo da je ravnopravno društvo uvjet bez kojeg se ne može postizati napredak.

U vremenima kada svjedočimo eroziji društvenih vrijednosti i sve češćem izražavanju mržnje i nasilja u javnom govoru, kada se suočavamo s seksističkim ispadima čak i u Hrvatskom saboru, važno je ne odustati. Dokle god postoji jaz u plaćama, rodno uvjetovano nasilje, femicid i svi drugi oblici diskriminacije, nastaviti ćemo se boriti. Vjerujemo u bolje društvo, društvo koje ne može postojati bez ravnopravnosti - stoji u priopćenju Socijaldemokrata.

U razdoblju provedbe Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, u razdoblju od 2016. do 2023. godine, broj poljoprivrednih gospodarstava u pet slavonskih županija - Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj povećan je za 3,9 % odnosno za više od 1500.

U istom je razdoblju unaprijeđena starosna i obrazovna struktura poljoprivrednika u ovim županijama. Dok je udio mladih poljoprivrednika u slavonskim županijama 2016. godine bio 13,6%, u 2023. narastao je na 20,5%. Istovremeno je udio poljoprivrednika s minimalno završenom srednjom školom povećan s 37,6 % na 50,6 %. Po oba kriterija, slavonske županije su iznad prosjeka Republike Hrvatske.