U srijedu 15. studenoga 2023. godine započela je isplata predujma poljoprivrednicima koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2023. godinu.

Isplata je krenula sa intervencijom 21.01 Osnovnom potporom dohotku za održivost, a nastavit će se intervalno tijekom studenoga i za intervenciju 26.1 Dodatnu preraspodijeljenu potporu dohotku za održivost te 30.01 Dodatnu potporu dohotku za mlade poljoprivrednike. U studenome će se na račune poljoprivrednika isplatiti 134 milijuna eura, dok će se u prosincu za ove intervencije isplatiti još 40 milijuna eura.

Također, u prosincu će biti isplaćene i potpore za intervenciju 31.01. Intenzivirana raznolikost usjeva, u iznosu od 30 milijuna eura te intervenciju 71.01. Plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima u iznosu od 32 milijuna eura.

Ukupno, do kraja godine, poljoprivrednicima će se isplatiti 236 milijuna eura potpore, a ostatak isplate potpora planiran je u prvoj polovici 2024. godine.

Dragovoljna predaja topničkog streljiva  - 

U srijedu 15. studenoga 2023. na području grada Požege, 32-godišnjak je policijskim službenicima dragovoljno predao topničko streljivo.

Navedeno je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i pohranio u prostorije policije do uništenja.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja - manje tragedija"

I dalje je u tijeku akcija „Manje oružja-manje tragedija“ za sigurniju budućnost bez oružja te građani mogu bez sankcija predati oružje i eksplozivna sredstva ukoliko ih nedozvoljeno posjeduju i na taj način učiniti svoj dom sigurnijim, a možda time spasiti i nečiji život.

Bitno je da građani sami ne donose oružje i eksplozivna sredstva već da želju za dragovoljnom predajom prijave na broj 192 te sačekaju dolazak osposobljenih policijskih službenika koji će na dogovoreno mjesto doći u civilnoj odjeći vozilom bez policijskih obilježja.

Protiv 42-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o obveznim osiguranjima u prometu  -

U srijedu 15. studenoga 2023. oko 18.25 sati u mjestu Kaptol u Školskoj ulici u prometu je zatečen 42-godišnjak koji je upravljao neregistriranim i neosiguranim mopedom.

Protiv 42-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

Protiv 35-godišnjakinje slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

U srijedu 15. studenoga 2023. oko 9 sati u Požegi na Trgu Svetog Trojstva, 35-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, kretala se vožnjom unazad, a da se nije uvjerila da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu te je zadnjim desnim dijelom vozila udarila u prednji lijevi dio parkiranog osobnog automobila u vlasništvu 49-godišnjakinje. Nakon udara 35-godišnjakinja je napustila mjesto događaja, a da nije ostavila svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljala te su je naknadno pronašli policijski službenici.

Protiv 35-godišnjakinje slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Nakon što je 14. studenog 2023. godine Ministarstvo poljoprivrede od ovlaštene veterinarske organizacije zaprimilo prijavu sumnje na influencu ptica zbog zamijećenog povećanog uginuća životinja na objektu s tovnim puranima smještenom na području Brodsko-posavske županije (Općina Oriovac) veterinari su proveli uzorkovanje životinja, a preliminarnim laboratorijskim izvješćem danas je utvrđena influenca ptica (određivanje H i N podtipa virusa kao i nisko i/ili visokopatogenosti je u tijeku).

Državni inspektorat je na predmetnom objektu naredio provedbu mjera sa svrhom sprječavanja daljnjeg širenja i kontrole bolesti u skladu s Provedbenom Uredbom (EU) 2020/687, a koja uključuje stavljanje objekta pod službeni nadzor, zabranu premještanja životinja s i na gospodarstvo i druge mjere. Sukladno europskoj legislativi, a zbog epidemioloških pokazatelja koji upućuju da se radi o visokopatogenoj influenci ptica, u narednim danima će se provesti preventivno usmrćivanje prijemljivih životinja (purana).

Općenito o bolesti

Riječ je o vrlo kontagioznoj virusnoj bolesti peradi i drugih ptica koju uzrokuje tip A virusa influence. Može se manifestirati na različite načine, ovisno uglavnom o sposobnosti virusa da uzrokuju bolesti (patogenost) i na pogođene vrste. Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani, a  u pataka i gusaka razviju se blagi simptomi bolesti. Divlje ptice koje žive uz vodu, poglavito divlje patke, prirodno su otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove oboljenja te stoga predstavljaju rezervoar virusa i glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad.

Znakovi karakteristični za bolest:

1. Iznenadna uginuća peradi bez kliničkih znakova bolesti
2. Potištenost                        
3. Nakostriješenost perja
4. Značajan pad nesivosti i valivosti, loša  kvaliteta ljuske jajeta
5. Kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun
6. Edem glave i vrata
7. Cijanoza kreste i podbradnjaka
8. Sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem  nepokrivenim područjima nogu
9. Živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje).

U Republici Hrvatskoj je na snazi Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 52/23 i 72/23) kojom se propisuje  obvezno držanje peradi u ograđenim prostorima na način da je onemogućen svaki kontakt s divljim pticama te ostale mjere koje za cilj imaju sprječavanje pojave bolesti.

Subjekti i druge relevantne fizičke ili pravne osobe dužni su odmah i bez odgađanja prijaviti veterinaru ukoliko postoji:

1. sumnja na bolest (klinički znakovi karakteristični za IP)
2. pojava neuobičajenih uginuća
3. smanjenje proizvodnje (pad unosa hrane i/ili vode; smanjena nesivost).

Posljedice izloženosti zagađenom zraku i duhanskom dimu nekad se kroz bolest manifestiraju tek kod starijih ljudi, no stručnjaci upozoravaju kako je prevencija najučinkovitija kad započne već u vrtiću  -

Kronična opstruktivna plućna bolest većinom se dijagnosticira u već uznapredovaloj fazi, istaknula je doc. dr. sc. Andrea Vukić Dugac na panel diskusiji povodom Svjetskog dana KOPB-a, bolesti od koje u Hrvatskoj, procjenjuje se, boluje svaka deseta osoba. Pod sloganom "Disanje je život - djeluj ranije", ovogodišnjifokusupravo je na ranoj dijagnozi, ranim intervencijama te isticanju važnosti zdravlja pluća od najranije životne dobi. Oboljeli, nažalost, uglavnom ne prepoznaju rane simptome KOPB-a i smatraju da su 'zdravi'.

„Kronični kašalj, iskašljavanje i zaduha najčešći su simptomi KOPB-a, pri čemu je zaduha u naporu najraniji simptom bolesti. Oboljeli su uglavnom osobe starije životne dobi, pušači i bivši pušači koji obično osim KOPB-a imaju i neke druge kronične bolesti, te simptome KOPB-a shvaćaju kao nešto normalno za njihovu životnu dob i stanje. Međutim, pravovremena dijagnoza i rane terapijske intervencije, te prevencija rizičnih čimbenika, značajno mogu popraviti kvalitetu života bolesnika s KOPB-om, kao i ukupno preživljenje“, pojasnila je doc. dr. sc. Vukić Dugac.

Specijalistica pedijatrijske pulmologije dr. sc. Željka Vlašić Lončarić istaknula je problem respiratornih infekcija u dječjoj dobi kao jedan od ključnih čimbenika koji stvaraju podlogu za razvoj KOPB-a u kasnijem životnom razdoblju.„KOPB se često smatra bolešću pušača, no rizični faktori za razvoj ove kronične bolesti su i respiratorne infekcije u dječjoj dobi, izloženost duhanskom dimu i zagađenom zraku, ali i astma. Prevencija, na koju kao roditelji možemo utjecati, stoga ima važnu ulogu u smanjenju učestalosti KOPB-a“, zaključuje dr. sc. Vlašić Lončarić.

Onečišćenje zraka, prije svega lebdećim česticama, dokazano pridonosi razvoju KOPB-a, a uz globalno zatopljenje, značajno povećava i rizik od akutnih pogoršanja ove kronične bolesti, poručila je prim. dr. sc. Jelena Ostojić, spec. internist i pulmolog iz Klinike za plućne bolesti „Jordanovac.„U trećini slučajeva KOPB-a riječ je o nepušačima izloženima zagađenom zraku koji ujedno i povećava rizik od akutnih pogoršanja ove kronične bolesti. Jugoistočna Europa ima lošu kvalitetu zraka i sve mjere koje ćemo poduzeti protiv onečišćenja zraka kako na lokalnoj, tako i na državnoj i svjetskoj razini utjecat će i na mortalitet ali i učestalost KOPB-a“, dodaje prim. dr. sc. Ostojić.

Pušenje je još uvijek jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika za razvoj KOPB. U Hrvatskoj svaka treća osoba puši, a jedan od najznačajnijih oblika podrške u prestanku pušenja pružaju „Škole nepušenja“ koje su ponovno započele s radom nakon COVID-19 pandemije. „Škola je dostupna bez uputnice, i pušači kroz 12 susreta imaju podršku liječnika, psihijatra i psihologa. Puno se pažnje posvećuje osobnim stavovima i emocijama koje pušači vežu uz cigarete, jer je to uvijek neraskidiva veza. Savjetujemo ih kako se ponašati u konkretnim situacijama, kad imaju potrebu za cigaretom, ali kroz sudjelovanje pulmologa i o zdravlju pluća“, pojašnjava voditeljica Škole nepušenja, specijalist internist i klinička psihologinja dr. sc. Latinka Basara.

Suradljivost oboljelih s liječnicima je od velike važnosti, naglašava Radovan Zrilić, dr. med., spec.internist i pulmolog, posebno kad je riječ o prestanku pušenja i ispravnom uzimanju propisane terapije. „Po broju pušača lošiji smo od zapadnih zemalja. Dobri smo u prepoznavanju bolesti, dostupnosti obiteljske i specijalističke medicine pacijentima, kao i u liječenju – na svjetskoj smo razini s dostupnošću terapija. Ono u čemu smo zakazali, a to je i razlog današnjeg skupa, jest preventiva – moramo utjecati već na perinatalno zdravlje pluća naših budućih pacijenata i na prepoznavanje problema dok simptomi još nizu izraženi.“

Prof. dr. sc. Gordana Pavliša naglasila je važnost redovitog cijepljenja kod kroničnih bolesnika: „Oboljeli od KOPB-a ubrajaju se u rizične skupine građana, kod kojih pneumokok, gripa ili COVID-19 uzrokuju dodatna pogoršanja osnovne bolesti i povećan rizik za hospitalizaciju i smrtne ishode. Ujedno, kao kronični bolesnici, imaju pravo besplatnog cijepljenja“, dodaje, uz napomenu da se protiv pneumokoka cijepimo jednom, a protiv gripe i COVID-a godišnje.

Oboljeli, kao i članovi njihove obitelji podršku mogu potražiti i u udruzi pacijenata Udah života, čija je tajnica, glavna medicinska dnevne bolnice za kronične opstruktivne bolesti pluća na Klinici Jordanovac Ivana Rubil podsjetila kako od KOPB-a u Hrvatskoj boluje oko 400 tisuća ljudi, tj. svaka deseta osoba, no da je utjecaj bolesti puno veći: „KOPB ne narušava samo život oboljelog, nego i njegove okoline. Dijagnozom oboljeli dobiva suputnika za cijeli život, zbog čega se često javljaju i osjećaj bespomoćnosti i depresivnih poremećaja. Podrška obitelji od velike je važnosti u kontroliranju KOPB-a, stoga je udruga na raspolaganju za savjetovanje i edukaciju“.

Hrvatsko torakalno društvo inicijator je i Nacionalnog probira za rano otkrivanje raka pluća, projekta koji su već preuzele i druge zemlje, a za koji se očekuje kako bi mogao doprinijeti i ranom otkrivanju KOPB-a. U suradnji s Hrvatskom kućom disanja, Toraks je pokrenuo i projekt „Zelena pluća“ koji obuhvaća brigu o svim najznačajnijim kroničnim plućnim bolestima, pa i karcinomu pluća. Naglasak je ipak na bolestima i čimbenicima koje je moguće prevenirati - onečišćenju zraka, prestanku pušenja i boljoj skrbi bolesnika s KOPB-om. 

Četiri učenice i dvije nastavnice Ekonomske škole Požega od 6. do 10. studenoga 2023. sudjelovale su na trećoj mobilnosti Erasmus+ projekta DIGI-CUL u koji su uz požešku školu uključene i škole iz Turske, Grčke, Malte i Latvije te Sveučilište u Ankari i Klub mladih i Udruga suvremene drame iz Turske.

ATENA / GRČKA - Ekonomska škola Požega koordinator je Erasmus+ projekta Digitalni interkulturalizam (DIGI-CUL). Ciljevi projekta za učenike su poticanje prihvaćanja različitosti, razvijanje kulturne svijesti, stjecanje interkulturalne kompetencije, oslobađanje od predrasuda, unaprjeđivanje komunikacijske kompetencije i jezičnih vještina te razvijanje digitalnih vještina.Ciljevi projekta za nastavnike su razmjena iskustava i prakse s europskim kolegama i stvaranje atmosfere tolerancije u svojim školama.Projekt je počeo 1. studenoga 2022. i traje do 31. listopada 2024. godine. Projektna je koordinatorica profesorica Jelena Kovačević. Nakon prva dva sastanka, onoga održanog u prosincu u Ankari i onoga kada je Ekonomska škola Požega u ožujku bila domaćin, uslijedila je treća mobilnost u sklopu projekta. Tema mobilnosti bila je ulična kultura.

Treći je susret održan od 6. do 10. studenoga 2023. u Ateni, a Ekonomsku školu Požega predstavljale su učenice Lara Crnjac (4.h), Katarina Maurus (3.a), Mihaela Novak Bareković (2.h) i Veronika Rosi (3.h) te profesorice Jelena Kovačević i Martina Budimir. Požeške su predstavnice na put krenule izravnim letom iz Zagreba u subotu, 4. studenoga. Nedjelju su provele u druženju i u upoznavanju grada s posebnim naglaskom na svečanoj smjeni počasne straže ispred parlamenta koja se održava samo nedjeljom u 11,00 h. Navečer je održana svečanost dobrodošlice s igrama upoznavanja i detaljnim dogovorom oko aktivnosti u tjednu mobilnosti.

Prvi dan mobilnosti mnogima je bio ostvarenje sna jer je započeo posjetom Partenonu i Muzeju Akropole. Nakon razgledavanja predstavnice Sveučilišta u Ankari i Udruge suvremene drame održale su radionicu na otvorenome u kojoj su učenici imali priliku kreativno se izraziti, bolje se međusobno upoznati i upoznati se s grčkom mitologijom i poviješću.

Drugi danmobilnosti u Grčkoj započeo je turističkom vožnjom autobusom s otvorenim krovom po Ateni u odličnim uvjetima, s dnevnom temperaturom od 26°C.Prva je stanica bila Trg Syntagma na kojemu se nalazi Parlament i svečana straža. Druga je stanica bio Nacionalni vrtu sklopu kojega se nalazi i mali zoološki vrt, botanički muzej, jezerca s patkama i kornjačama i 25 metara visoke palme. Iduća je stanica bio Olimpijski stadion Panathinaiko, mjesto održavanja prvih modernih Olimpijskih igara 1892. godine. Stadion je poznat i kao jedini stadion na svijetu u potpunosti sagrađen od mramora. Organiziran je i posjet muzeju u sklopu stadiona u kojemu su izloženi svi službeni plakati OI i sve baklje kojima je upaljen olimpijski plamen. Uslijedila je prava poslastica, posjet Nacionalnom arheološkom muzeju u kojem se čuva više od 20,000 izložaka u 64 prostorije.

Trećega su dana sudionice i sudionici mobilnosti otputovali u lučki grad Lavrion te su posjetilirt Sounion na kojem se na 60 m visine nalaze ostaci Posejdonovog hrama posvećenoga bogu mora iz grčke mitologije. Hram datira iz 6. st. pr. Kr., spomenuo ga je i Homer u svom čuvenom epu Odiseja, a svoje je ime na jedan od stupovaugravirao engleski pjesnik Lord Byrona. Nakon povratka u Atenu, u školi domaćina učenice i učenici predstavili svoje škole i važne znanstvenike/ce, umjetnike/ce,političare/političarke i sportaše/sportašice iz svojih zemalja.Uslijedila je radionica u kojoj su učenice i učenici u grupama izrađivali prezentacije o imaginarnom gradu s nazivima ulica poznatih osoba svojih zemalja.

Četvrtije dan bio rezerviran za cjelodnevni izlet do ruševinama grada Mikene i primorskoga grada Naupliona. Na putu do Mikene sudionice i sudionici mobilnosti zaustavili su se kod Korintskoga kanala koji odvaja Peloponeski poluotok od ostatka grčkoga kopna. Po dolasku u Mikenu uslijedio je obilazak Atrejeve riznice, ostataka Mikene i muzeja koji se nalazi u sklopu nalazišta pod zaštitom UNESCO-a.Primorski grad Nauplion, prva grčka prijestolnica, bio je poseban doživljaj zbog vožnje kočijom, a neki su se i okupali u Egejskome moru.

Posljednjega dana organiziran je izlet panoramskim autobusom u pomorski grad Pirej, a poslijepodne je održan nastavak radionica. Učenice i učenici su nakon toga predstavili rezultate rada u grupama, a domaćin je podijelio potvrde svim sudionicama i sudionicima. Povratak u Hrvatsku uslijedio je u subotu, 11. studenoga 2023.

Bilo je ovo predivno iskustvo, a svatko je pronašao nešto za sebe. Jedno je sigurno – ova će mobilnost ostati zauvijek u srcima i sjećanjima. Projektni partneri ponovno će se sresti na sljedećoj mobilnosti, onoj koja će se održati na proljeće u Latviji.

Izvješće pripremila: mr. Martina Budimir, prof.

POŽEGA - Učenici Đačkog doma u Požegi proslavili su jesen. Njenu ljepotu i bogatstvo uočili su sudjelovanjem na četiri radionice koje su organizirale njihove odgajateljice i pedagoginja u istome danu kako bi na kraju okupile sudionike svih radionica na istome mjestu i još jednom potakle zajedništvo. Profesorica Dubravka Mijatović je s učenicima radila na izradi jesenjih kišobrana koji su oblijepljeni lišćem, kao i na izradi srcolikog jesenjeg aranžmana.

Profesorica Štefanija Drežnjak s učenicima je izrađivala frizure u koje su umetani lišće i plodovi jeseni. Profesorica Martina Arambašić organizirala je pečenje kolača s jabukama. Profesorica Lana Derkač Šalat organizirala je učeničko čitanje pjesama koje govore o jeseni.

Nakon što su napravljeni aranžmani i frizure te ispečen kolač, učenici su se okupili uz poeziju i nakon toga, u toplom jesenjem ambijentu, nastavili druženje. Ravnatelj Josip Matuha podržao je ovu inicijativu. 

Od danas do kraja godine žene u Europskoj uniji rade besplatno. Posljedica je to jaza u plaćama između žena i muškaraca koji na europskoj razini iznosi 13 posto. U Hrvatskoj je ta razlika manja i iznosi 11 posto.

„Na Europski dan jednakih plaća, koji se ove godine obilježava 15. studenoga, žene simbolično prestaju primati plaću zbog razlike u plaćama koja ide u korist muškarcima. Primjerice, za 1 euro koji u prosjeku zaradi muškarac, žena zarađuje 87 centi. Temeljno načelo Europske unije je biti jednako plaćen za jednak rad, stoga radimo na tome da se nejednakost u plaćama smanji“, rekla je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.

Razlozi zbog kojih dolazi do jaza u plaćama su slabije plaćeni poslovi koje češće obavljaju žene, koji podrazumijevaju skraćeno radno vrijeme ili nesiguran rad. Sve to posljedično dovodi i do manjih mirovina, financijske ovisnosti i siromaštva žena.

„Što su žene ravnopravnije na tržištu rada i što je razlika u plaćama manja, to su veće dobrobiti za društvo i gospodarstvo. Primjerice, kad bi žene uistinu imale jednake prilike kao i muškarci, BDP po stanovniku u Europskoj uniji mogao bi se povećati do 3,15 bilijuna eura do 2050. godine, pokazuju podaci Europskog instituta za ravnopravnost. Prema procjeni McKinsey & Company za 2021., hrvatski BDP bi uz ravnopravne prilike porastao za 4 milijarde eura godišnje“, navodi eurozastupnica Glavak.

Europska unija kontinuirano radi na smanjenju jaza u plaćama između žena i muškaraca. U ožujku 2023. Europski je parlament usvojio Direktivu o transparentnosti plaća kojom se uvode mjere kako bi se osiguralo da žene i muškarci u EU dobiju jednaku plaću za isti rad. Svatko tko konkurira za određeni posao trebao bi dobiti informacije o početnoj plaći ili njezinu rasponu na način kojim se osiguravaju informirani i transparentni pregovori o plaći.

Direktivom žene u odborima, koju je Europski parlament usvojio prije godinu dana, sva velika trgovačka društva uvrštena na burzu u EU-u morat će poduzeti mjere za povećanje prisutnosti žena na čelnim pozicijama. Direktivom će se uvesti transparentni postupci zapošljavanja u poduzećima kako bi se osiguralo da do srpnja 2026. najmanje 40 posto radnih mjesta neizvršnih direktora ili 33 posto svih direktorskih mjesta bude popunjeno podzastupljenim spolom.

Donesena je i Strategija za ravnopravnost spolova 2020-2025., Akcijski plan za ravnopravnost spolova i osnaživanje žena u vanjskim aktivnostima za razdoblje 2021-2025., Europska strategija za skrb, a regulirane su i odgovarajuće minimalne plaće za radnike te poboljšanje ravnoteže između posla i privatnog života roditelja i skrbnika.

„Put do postizanja ravnopravnosti između žena i muškaraca u društvenom i gospodarskom smislu jest dug, no napretka ima. Nastavit ću se zalagati za smanjenje razlika“, poručuje zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.

Najveća neravnoteža u plaćama između žena i muškaraca zabilježena je u Estoniji, gdje su žene za jednake poslove plaćene 20,5 posto manje od muškaraca, dok je najmanji jaz u plaćama zabilježen u Luksemburgu, gdje plaće čak idu u korist žena za 0,2 posto.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je u utorak 14. studenog 2023. s državnim tajnikom Tugomirom Majdakom, ravnateljem Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Antunom Vujićem, posebnim savjetnikom Ivom Grgićem i ravnateljicom Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Anitom Sever Koren uručila ugovore iz Programa ruralnog razvoja u ukupnoj vrijednosti odobrene potpore 7,59 milijuna eura.  

„Veseli činjenica da se radi mahom o investicijskim projektima poljoprivrednika koji će na ovaj način modernizirati i povećati konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava i povećati dodanu vrijednost svojim proizvodima. Između ostalog, ovi 7,5 milijuna eura vrijedni ugovori donose ulaganja u objekte za preradu mesa, skladišne kapacitete za žitarice i uljarice, podizanje trajnih nasada i navodnjavanje na 14 poljoprivrednih gospodarstava, dok će tri mliječne farme povećati svoju proizvodnju i uvelike modernizirati poslovanje. Također, ugovori se odnose na vrijedne projekte korištenja obnovljivih izvora energije, zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš, ali i na modernizaciju tehnologija, strojeva, alata i opreme u sektoru šumarstva“ izjavila je ministrica Vučković istaknuvši kako Program ruralnog razvoja bilježi odličnu iskorištenost, a uskoro će biti objavljeni novi natječaji u okviru Strateškog plana do 2027. godine.  

Današnji ugovori idu u ruke 38 poljoprivrednika s područja Virovitičko-podravske, Splitsko-dalmatinske, Osječko-baranjske, Međimurske, Brodsko-posavske, Koprivničko-križevačke, Vukovarsko-srijemske, Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske, Šibensko-kninske, Zadarske, Istarske, Karlovačke, Primorsko-goranske, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.

Konkretno, riječ je ostvarivanju potpore na natječajima operacija 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“, 4.1.2. „Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš“, 4.1.3. „Korištenje obnovljivih izvora energije“, 4.2.1. „Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima“, 8.6.1. „Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumskouzgojnim radovima“ i 8.6.2 „Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva“.