
Vladimir
Uništenje ruskog desantnog broda Novočerkarsk pokazuje kako MORH treba definitivno odustati od dovršetka izgradnje takvih zastarjelih ophodnih brodova
Rat u Ukrajini pokazao je kako su obalno ophodni brodovi klase OOB-31 Omiš potpuno neusklađeni i anakroni s novom erom ratovanja, nemoguće ih je štititi i u matičnoj luci, pogotovo u ratnoj misiji, uz goleme potencijalne ljudske i materijalne gubitke, a u mirnodopskim su uvjetima neracionalni i neučinkoviti. Za MORH i nacionalne interese najbolje je, u pravosudnom postupku temeljem ugovora, povući se iz nedovršenog posla
Autor: dr. sc. Željko Marušić, prometni stručnjak
Premda bi mnogi voljeli čuti suprotno, bivši ministar obrane Banožić optimalno je postupao te štitio MORH i nacionalne interese u vezi ugovora o izgradnji pet ophodnih brodova koje je MORH s Brodosplitom potpisao 2014., a trebali su biti dovršeni 2018. Isporučen je samo jedan (!), a i taj po lošijoj tehnološkoj specifikaciji od optimalne za takav tip vojnog plovila, što negativno utječe na maritimna i vojno-operativna svojstva te smanjuje pouzdanost i povećava troškove.
Temeljna su pitanja:
- Zašto smo 2014. uopće ugovarali takve vojne brodove, zastarjele već u trenutku ugovaranja?
- Zašto smo ih ugovorili s Brodosplitom, što je sporno svakom kompetentnom u brodogradnji te upoznatom s poslovanjem Brodosplita od 2013.?
- Zašto je Milanovićeva vlada, do krajnosti neodgovorno i protivno nacionalnim interesima, 2013. Brodosplit predala u ruke DIV-u?
Jučerašnja katastrofa ruskog desantnog broda Novočerkarsk, klase Ropuča, koji je u crnomorskoj luci u Feodosiji na Krimu završio u vatrenoj kugli, s dosad nepoznatim ljudskim i materijalnim gubicima, nakon što ga je pogodio navođeni raketni projektil, ispaljen, izvjesno, sa supermanevarskog lovca četvrte generacije Suhoj Su-27, s udaljenosti veće od 100 kilometara, pokazuje kakvu sudbinu u ozbiljnom ratnom sukobu može očekivati naš obalno ophodni brod klase OOB-31 Omiš.
Ne samo u prvoj vojnoj misiji, nego i u luci, nemoguće ga je zaštititi od uništenja navođenim raketnim projektilom, ‘pametnom bombom’, dronom…
I dok desantni brod Novočerkarsk, po NATO klasifikaciji Ropucha class (poljski izraz za žabu krastaču), ima operativnu funkciju prebacivanja 10 tenkova i 340 vojnika ili 4 vojna kamiona i 313 vojnika ili 500 tona vojne opreme, dakle važnu logističku funkciju, dva i pol puta kraći (43,3 m) OOB-31 Omiš za vojne je operacije novog doba sasvim neprikladan i neučinkovit. Usto gotovo suicidalan, jer se ne bi vratio s prve ratne misije, uz neprocjenjive ljudske i materijalne gubitke, ako prethodno ne bi, poput Novočerkarska, bio uništen u luci.
Sjetimo se kako je lani usred Crnog mora završila raketna krstarica Moskva, mnogostruko bolje proturaketne i protubalističke zaštite od DB Novočerkarska i OOB Omiša.
Funkciju ophodnje akvatorija i čuvanje morskih granica RH, umjesto masivnim i rastrošnim ophodnim brodovima, možemo znatno učinkovitije, uz manje trošenje materijalnih i ljudskih resursa, obavljati kombinacijom manjih, bržih i teže uočljivih plovila i letjelica nove generacije, s posadom i bez posade te obalnih sustava.
Da su i napravljeni, takvi obalno ophodni brodovi praktički jedino bi bili korisni u mirnodopske paradne svrhe. Stoga se za MORH i nacionalne interese, u pravosudnom postupku temeljem ugovora, najbolje povući iz nedovršenog posla s Brodosplitom. Ako je gotovo deset godina nakon ugovaranja isporučen tek jedan od pet ugovorenih brodova, veliko je pitanje kada bi, i uz koje dodatne troškove, izvan potpisanog ugovora i na račun poreznih obveznika (!), bila isporučena ostala četiri. A nedovršene ophodne brodove, nakon pravosudnog rasplitanja vlasništva, treba prodati na dražbi (kupac bi ih mogao prenamijeniti) ili, nakon vađenja i prodaje iskoristive opreme, izrezati kao materijal za recikliranje.
Stručnjaci nude rješenje za škversku golgotu tešku 50 milijuna eura, na potezu je Vlada
Postupak novog ministra obrane Ivana Anušića, koji je odmah nakon imenovanja, krajem studenoga 2023., očito nepripremljen i neupućen u problematiku izgradnje vojnih brodova, njihovu vojno-operativnu perspektivu, stupanj dovršenosti preostala četiri te posebice poslovno i tehnološko stanje u Brodosplitu, a i nekorektno prema bivšem ministru Banožiću, koji se najbolje moguće nosio sa zatečenim stanjem izgradnje ophodnih brodova, održao tiskovnu konferenciju te neutemeljenim stilom Deus ex machina najavio dovršetak preostala četiri (ne spomenuvši ni moguće izvanugovorno financiranje, niti održive rokove dovršetka) bilo je, očito, u funkciji političkog marketinga te amnestiranja loše i štetne uloge bivšeg premijera i aktualnog predsjednika Milanovića u tom vojno-gospodarskom ‘dealu’.
Nedovšene ophodne brodove za MORH ne treba dovršavati, nego prodati na javnoj držabi, po poztrebi i kao otpadno željezo.
Uključivala se u promet vožnjom unazad pa je 53-godišnja vozačica u Požegi udarila u parkirani automobil
Navedenoj 53-godišnjakinji je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama -
U srijedu 27. prosinca 2023. oko 11.55 sati u Požegi u Ulici dr. Franje Tuđmana, 53-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, uključivala se u promet vožnjom unazad s kolnog ulaza, a da se nije uvjerila da to može učiniti na siguran način za ostale sudionike u prometu te je zadnjim desnim dijelom vozila udarila u prednji desni dio parkiranog osobnog automobila, kojeg je prethodno parkirao 35-godišnjak.
Navedenoj 53-godišnjakinji je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Noćas kod Ferovca 25-godišnjak vozio bez dokumenata, ali uz 1,71 promil pa dobio smještaj u policijskoj postaji
Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 25-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o osobnoj iskaznici -
U četvrtak 28. prosinca 2023. oko 0.15 sati između mjesta Ferovac i Kula, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zaustavili osobni automobil kojim je pod utjecajem alkohola u organizmu od 1,71 promila upravljao 25-godišnjak. Također je utvrđeno da kod sebe nije imao vozačku dozvolu niti bilo koji drugi dokument kojim bi se provjerio identitet.
Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 25-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o osobnoj iskaznici.
Objavljen Javni natječaj za podnošenje zahtjeva za potporu iz sektora vina Ministarstva poljoprivrede
U srijedu 27. prosinca 2023. godine objavljen je Javni natječaj za podnošenje zahtjeva za potporu iz sektora vina unutar Strateškog programa zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. – 2027. za intervenciju 58.1.b.01. – INVWINE – Ulaganja, a ukupan iznos raspoloživih sredstava je 7.822.750,00 eura.
Prihvatljive aktivnosti i troškovi navedeni su u članku 22. Pravilnika o provedbi intervencija iz sektora vina unutar Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. (Narodne novine br. 140/2023 i 152/2023). Detaljan prikaz troškova za prihvatljive aktivnosti nalazi se u Listi prihvatljivih troškova u Prilogu II. Pravilnika.
Korisnici sredstava za intervenciju 58.1.b.01. Ulaganja su poduzeća u sektoru vina (vinarije, fizičke ili pravne osobe upisane u Vinogradarski registar) koja se bave proizvodnjom i prodajom proizvoda iz dijela II. Priloga VII. Uredbe (EU) 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20. 12. 2013.), organizacije proizvođača vina, udruženja dvaju ili više proizvođača ili sektorske organizacije.
Minimalni iznos potpore po projektu je 5.000 EUR.
Maksimalni iznos potpore po projektu iznosi:
- a) 1.500.000 eura za mikro, mala i srednja poduzeća
- b) 750.000 eura za poduzeća s manje od 750 zaposlenih ili prometom manjim od 200 milijuna eura
- c) 550.000 eura za poduzeća sa 750 i više zaposlenih ili prometom od 200 milijuna eura i više.
Potpora odnosno financijska pomoć Unije u vidu intenziteta potpore iznosi:
- a) 50 % prihvatljivih troškova za mikro, mala i srednja poduzeća
- b) 25 % od prihvatljivih troškova za poduzeća s manje od 750 zaposlenih ili prometom manjim od 200 milijuna eura
- c) 24 % prihvatljivih troškova za poduzeća sa 750 i više zaposlenih ili prometom od 200 milijuna eura i više.
Rok za podnošenje zahtjeva za potporu za intervenciju 58.1.b.01. – Ulaganja je od 22. siječnja 2024. od 12:00 sati do 01. ožujka 2024. do 12:00 sati, a Natječaj i detaljne upute s popisom obrazaca dostupni su https://www.apprrr.hr/58-1-b-01-vino-ulaganja/
Posljednje ovogodišnje filatelističko izdanje Hrvatske pošte - Marka za 50. rođendan Dvorane „Lisinski“
– Na Dan Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, koji se svake godine obilježava 29. prosinca, Hrvatska pošta pustit će u optjecaj posljednju ovogodišnju prigodnu poštansku marku u čast 50. obljetnice djelovanja ove velike glazbene institucije. Autorica marke, koja je izdana kao dopuna Programu izdavanja prigodnih poštanskih maraka za 2023., zagrebačka je dizajnerica Nataša Odak prema fotografiji koju je snimio zagrebački fotograf Tomislav Jagar. Nominalna vrijednost marke iznosi 0,58 eura, a izdana je u arcima od 20 maraka u nakladi od 30.000 primjeraka. Nova prigodna marka moći će se kupiti u poštanskim uredima i na epostshop.hr. Hrvatska pošta otisnula je uz ovo izdanje i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Tekst pratećeg letka uz marku napisala je dr. sc. Ana Unkić, voditeljica Multimedijsko-dokumentacijskog odjela Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog u Zagrebu jedna je od najvažnijih glazbenih i kulturnih ustanova u Hrvatskoj. Nazvana je po Vatroslavu Lisinskom, skladatelju prve hrvatske nacionalne opere Ljubav i zloba. Dvorana je sagrađena prema idejnom rješenju Marijana Haberlea, Minke Jurković i TatianeZdvořák-Erlih, a njezinu konstrukciju izradio je Eugen Erlih (Erlich, Ehrlich). Gradnja Dvorane trajala je 13 godina, od 1960. do 1973. te ima Veliku dvoranu s 1848 sjedala i Malu dvoranu s 309 sjedala, a za njihovu izvrsnu akustiku zaslužni su Albert Pregernik i Heinrich Keilholz. Dvorana se može pohvaliti najvećim filmskim platnom u zatvorenom prostoru u Hrvatskoj (dimenzija 19x8 m) i, nakon zagrebačke katedrale, drugim orguljama po veličini u Hrvatskoj koje je izradila tvrtka Walcke iz Ludwigsburga. Na svečanom otvorenju Koncertne dvorane, 29. i 30. prosinca 1973., u dva dana održane su 24 koncertne priredbe koje je posjetilo više od 30.000 ljudi! I dandanas se Dan Dvorane obilježava 29. prosinca u svečanom novogodišnjem ozračju.
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog je i dom Zagrebačke filharmonije, a popis ansambala i solista koji su nastupima u Dvorani obogatili kulturnu ponudu Zagreba i Hrvatske doista je impresivan: Berlinska, Bečka i Londonska filharmonija, LorinMaazel, Leonard Bernstein, ZubinMehta, ValerijGergijev, Riccardo Muti, Luciano Pavarotti, Montserrat Caballé, MarthaArgerich, MstislavRostropovič, Tina Turner, Sting, Nick Cave, DizzyGillespie, Ella Fitzgerald, Sarah Vaughan, Chick Corea, Paco de Lucía, Diana Krall i drugi. U Dvorani se godišnje održi tristotinjak javnih priredba – koncerata, kazališnih predstava, kongresa, filmskih projekcija, čak i baleta na ledu – a više od tristo tisuća posjetitelja godišnje čini Dvoranu Lisinski jednom od najposjećenijih kulturnih institucija u Hrvatskoj.
Za blagdanski vikend vozači napravili 70 prekršaja a čak 17 ih vozilo uz alkohol - najveća kazna 3.300 eura
I ovoga vikenda provedene su pojačane mjere u prometu -
Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.
Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 70 prekršaja, od čega izdvajamo četiri prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa, 17 prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola i 30 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja.
Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio nedjelju 24. prosinca 2023. oko 3.50 sati u mjestu Velika u Strossmayerovoj ulici gdje su policijski službenici u prometu zatekli 28-godišnjeg vozača koji je prije stjecanja prava na upravljanje pod utjecajem alkohola od 1,36 promila te za vrijeme dok mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije upravljao osobnim automobilom.
Vozaču je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 3.300,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od osam mjeseci.
Bez zaštitne kacige 14-godišnje dijete je biciklom udarilo u parkirani automobil u Vetovu - lakše je ozlijeđeno
U prometnoj nesreći 14-godišnje dijete je lakše ozlijeđeno i protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama -
U utorak 26. prosinca 2023. oko 15 sati u mjestu Vetovo u Majdanskoj ulici, 14-godišnje dijete koje je bez zaštitne kacige upravljalo biciklom, prilikom kretanja po kolniku nije vodilo računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja te je prednjim kotačem i desnom ručkom upravljača udarilo u zadnji lijevi dio parkiranog osobnog automobila.
U prometnoj nesreći 14-godišnje dijete je lakše ozlijeđeno i protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi u Industrijskoj ulici.
32. obljetnica oslobođenja zloglasnog neprijateljskog uporišta u Bučju: „Akcijom Papuk 91 prekinuta je spirala zla“
BUČJE - Oslobođenjem Bučja prije trideset i dvije godine završena je vojno-redarstvena akcija „Papuk 91“ u kojoj su sudjelovali branitelji požeške 123. brigade, 127. virovitičke brigade i 136. slatinske brigade. Prigodom 32. obljetnice kod spomen-obilježja pokraj kapelice svetog Antuna Opata položeni su vijenci i zapaljene svijeće za sve poginule i nestale hrvatske branitelje i civile.
Uz obitelji poginulih i nestalih u Bučju i hrvatske branitelje - sudionike operacije, počast su odali predstavnici Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Požeško-slavonske županije i Grada Požege te HVIDRE RH, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, izaslanstvo Požeško-slavonske županije na čelu sa županicom Antonijom Jozić, izaslanstva gradova Pakraca i Lipika predvođeni gradonačelnicom Anamarijom Blažević i gradonačelnikom Vinkom Kasanom zajedno s predstavnicima Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakrac-Lipik, predstavnici Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova te hrvatskih branitelji s područja Virovitičko-podravske županije.
- Na današnji dan hrvatske snage konačno su probile bedem od Virovitice i na kraju krajeva oslobodile ovo zloglasno uporište u Bučju. To je velika stvar bila posebno za Pakrac i Lipik koji su od tog trenutka mogli živjeti punim plućima i sve rane i žrtve koje su dalje nastajale u oslobađanju ovog područja bile su manje, jer se znalo da nisu uzaludne, znalo se da nema povratka i da se prešlo Bučje. To se ne bi dogodilo da nije bilo hrvatskih branitelja. Sve nas je manje, bolesti su odradile svoje, ali moramo se nastaviti okupljati i s ovog mjesta moramo prenijeti poruku – rekao je Stipan Grgić, predsjednik Županijske zajednice udruga HVIDR-e Požeško-slavonske županije koja je i organizator obilježavanja obljetnice.
Govoreći o slavnim danima oslobođenja, gradonačelnica Grada Pakraca i saborska zastupnica Anamarija Blažević istaknula je kako je ova akcija sinonim zajedništva kakvo je nužno i u današnjim vremenima.
- Ovo mjesto je mjesto na kojemu su emocije podijeljene, mjesto na kojemu je bio prvi veliki strašni srbočetnički logor, ali i mjesto zajedništva. Često naglašavam zajedništvo koje nam je u današnjim vremenima prijeko potrebno, a upravo vi, koji ste sudjelovali u akciji prije 32 godine, možete nam biti primjer tog zajedništva. Došli ste s različitih strana i zajednički napravili veliku akciju koja je značajno pridonijela i svim sljedećim akcijama koje su se dešavale na našem području – rekla je Blažević.
Požeško-slavonska županica Antonija Jozić istaknula je kako je 26. prosinca dan ponosa za cijelu Republiku Hrvatsku, a za što su zaslužni branitelji požeške 123. brigade i virovitičko-podravski branitelji koji su devedesetih godina prošloga stoljeća sebe stavili na raspolaganje Domovini.
- Čast je biti danas ovdje s vama i prisjetiti se slavnih trenutaka iz prošloga stoljeća kada ste stali u obranu jedine nam Domovine. Hvala vam na svim koracima koje ste činili u tom teškom i krvavom vremenu, ali i vremenu kada se ostvarivao tisućljetni san hrvatskoga naroda o slobodnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj. Danas je radostan dan. Danas slavimo pobjedu hrvatskih branitelja i početak velike obrane Republike Hrvatske. Nakon teške jeseni, u prosincu su s ratišta krenule konačno stizati lijepe vijesti. Ja sam tada bila dijete, ali jako se dobro sjećam ponosa i tog Božića 1991. godine kada je sa zapadnog dijela županije došla vijesti o oslobođenju. Hvala vam na tome i hvala vam na slobodnoj i neovisnoj hrvatskoj Domovini – rekla je Jozić.
Obljetnici oslobođenja neprijateljskog uporišta u Bučju prisustvovao je i ministar hrvatskih branitelja i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Tomo Medved koji je istaknuo da je upravo akcija „Papuk 91“ bila ta koja je prekinula spiralu zla prema hrvatskom narodu.
– U mozaiku naših bitaka u Domovinskom ratu neizostavnu važnu ulogu ima operacija Papuk 91. Uz Otkos 10 i Orkan 91, ova operacija je donijela sigurnost zapadnoj Slavoniji. Pokušajmo samo zamisliti strahote koje su logoraši, zatočeni hrvatski branitelji i civili, proživljavali ovdje u Bučju iščekujući trenutak izlaska na slobodu. Mi hrvatski branitelji znali smo da se ovdje na ovom mjestu odvija zlo. U tim okolnostima kada je hrvatska vojska još uvijek bila u nastajanju i kada smo bili još uvijek slabo naoružani, domoljublje, zajedništvo i čežnja da što prije oslobodimo ovo područje donijela je rezultat tih dana. Nažalost, 26 zatočenika ubijeno je u logoru Bučje, mnogima se ni danas ne zna sudbina, ali prekinuli smo tu spiralu zla operacijom Papuk 91 – naglasio je Medved.
Izbor Nagrade publike 3. Nacionalnog natječaja za hrvatsku vinsku fotografiju
KRIŽEVCI - Društvo za očuvanje križevačke baštine „Križevački štatuti“ organiziralo je 3. Nacionalni natječaj za hrvatsku vinsku fotografiju, a od Badnjaka 24. prosinca 2023. do blagdana Sveta tri kralja 6. siječnja 2024. bira se nagrada publike.
Naime, nakon provedenoga natječaja, koji je bio otvoren od 1. rujna do 1. prosinca, stručni je ocjenjivački sud – u kojem su bili poznati hrvatski profesionalni fotografi Bernard Čović, Josip Mišo Lišanin i Goran Matošević – između prispjelih fotografija na natječaj izabrao 36 za javnu objavu. Identitet i porijeklo autora izabranih fotografija publici je zasad nepoznat. Nagradu publike osvojit će ona fotografija koja će dobiti najveći broj lajkova na facebook stranici Društva „Križevački štatuti“.
Javna objava nagrađenih i od stručnoga ocjenjivačkog suda i publike s dodjelom novčanih nagrada bit će uoči blagdana vinogradarskoga sveca sv. Vinka u subotu 20. siječnja 2024. Tom će prilikom biti predstavljen i fotokatalog sa širim izborom najuspjelijih fotografskih radova.
Organizatori su Društvo za očuvanje križevačke baštine „Križevački štatuti“ i Grad Križevci.
Službeno počela noćna mora za djecu, starije, bolesne i životinje - Odaberimo slavlje bez pucnjave i eksplozija!
Prijatelji životinja mole građane da ne koriste pirotehniku i da prijavljuju kršenje zakona - Pozitivno je ipak to da je pucnjave manje, a zabilježeno je i kažnjavanje upotrebe i posjedovanje pirotehnike. Pohvalno je i što je skoro 50 gradova i općina odustalo od organizacije vatrometa i tako dalo dobar primjer svojim građanima pokazujući da se itekako može slaviti bez eksplozija i uz obzir prema ljudima, okolišu i životinjama, koje u ovo zimsko vrijeme i bez vatrometa teško preživljavaju. Neki su odabrali ekološki i etički prihvatljivija rješenja poput lasera, videoprojekcija i drugih atraktivnih tehnologija, a ima i onih koji su novac, umjesto na vatromet, usmjerili za potrebite ljude i skloništa za životinje. |