POŽEGA - Četvero nastavnika i trideset učenika iz škole Szkola Podstawowa im. Jana Pawla II., koja se nalazi u mjestu Piglowice, u blizini Poznana, prešli su više od 1200 km kako bi posjetili grad Požegu. Domaćin im je bila OŠ Julija Kempfa i njezini nastavnici i učenici. Njihov se dolazak poklopio s tjednom bogatim događanjima u našem gradu.

Zajedno sa svojim domaćinima, nastavnici i učenici iz Poljske, sudjelovali su 26. rujna u održavanju Europskoga dana jezika 2022., obilježenog izlaganjima i igrama u pješačkoj zoni. Bila je to prilika da upoznaju grad, druže se i svim sudionicima predstave i svoj jezik i kulturu.

U utorak, 27. rujna, sudjelovali su i projektu Budi navijač, ne razbijač, u sklopu Dana otvorenih vrata, koji su organizirali Grad Požega i PU požeško-slavonska.

Za svoje su goste iz Poljske, nastavnici i učenici OŠ Julija Kempfa, organizirali i proveli i radionicu starih hrvatskih jela i tradicijskih igara. Različitim prezentacijama i izlaganjima, dvije su škole predstavile jedna drugoj svoj rad, povijest i kulturu gradova i zemalja iz kojih dolaze.

Nije izostao ni zabavni dio za koji je bio zadužen Pub quiz! Druženje je nastavljeno izvedbom tradicionalnih poljskih plesova.

Nastavnici i učenici iz Poljske, iz Požege odlaze upoznati i druge dijelove Lijepe Naše, a ostaje prisjetiti se kako su ovakvi Erasmus+ projekti prilika za osobni i socijalni razvoj vještina svih sudionika.

VELIKA - Povodom Međunarodnog dana starijih osoba u Domu za starije i nemoćne osobe Velika organizirali su Dan zamijenjenih uloga. Tako su korisnici na jedan dan bili kuhari, spremačice, pralje, medicinske sestre, skladištar, socijalni radnik, blagajnik i ravnateljica. Cilj je bio razviti empatiju između korisnika i radnika, to jest, osvijestiti korisnicima važnost svakog zanimanja u Domu, a radnicima pomoći u razumijevanju korisnika i njihovih potreba.

Nakon što su se svi opet vratili u svoje uloge, iz Doma su upitali korisnike o ovoj ideji, a bilo je tu i zanimljivih odgovora…

„Znate, nije uvijek lako svima ugoditi. Moj je posao brinuti o svemu u ovome Domu. Nije loša ideja o zamjeni uloga; malo ćemo se bolje međusobno upoznati i razumjeti.“ – rekla je Ana Baković, ravnateljica na jedan dan.

„U mladosti sam radila kao kuharica ali danas je puno modernija oprema nego prije. Ovo mi je bilo jako lijepo iskustvo i imam jedan savjet: grah se nikada ne miješa nego se smanji vatra i pusti da se krčka!“ – rekla je Marica Golubović, kuharica za taj dan.

„Pa dobro, dokle ću ja ovako? Radim kod kuće, radim u Domu, čistim, ribam…Ali dobro, sve ću ja to srediti…Mislim da bi i korisnici mogli biti malo uredniji, ali šta ćeš, stari su i bolesni pa im „pobjegne“…“ – rekla je Marija Jergović, spremačica za taj dan.

„Sviđa mi se ovdje raditi, jer sam inače 35 godina radila u računovodstvu u školi. Tada su me svi zvali „teta režiserka“. Najvažnije je prvo se javiti na telefon a strankama bih rekla da pričekaju.“ – rekla je Ana Romić, blagajnica na jedan dan.

„Riješit ćemo tu sliku na RTL, samo ne mogu danas, imam drugog posla. Znate što, koliko ja vidim, ovdje svi imaju posla preko glave. Ovaj majstor bi mogao samo televizore popravljati jer babe ne znaju šta stiskaju na daljinskom pa ga stalno zovu. A on još uz to mora i kosit i vozit na preglede u bolnicu-bome mu nije lako.“ – rekao je Milivoj Lazić, majstor za taj dan.

„Ajoj, što sam se ja napegljala u životu-teško je to, dodijalo mi! A kako je tek našim praljama koje peglaju za 130 korisnika, pa nije ni čudo što se nešto zamijeni ili izgubi, pogotovo ako nije obilježeno! Teže je radit’ u vešeraju nego čistit po sobama!“ – rekla je Marija Dukmenić, pralja za jedan dan.

„Smirite se malo, šta kažete, da nemate stolicu? Ajoj, zlo je to kad stolicu nemate…A najgore je kad si u glavu bolestan! Hoću bit na Facebooku? Volila bi da budem pa da me moja Marica iz Austrije može vidit…“ – rekla je Katarina Ivanović, medicinska sestra za jedan dan.

„Ajoj, težak je to posao biti socijalna radnica. Ne znam šta da im kažem kad mi dođu ovako sa problemom. Dosta bi mi bilo da mi dođu samo njih dvije koje se svađaju, to bi mi bilo i previše za jedan dan! A ne mogu ni zamislit kako je kad ih imate 130. I svatko od njih nešto traži…Nije vam lako…“ – rekla je Marija Biondić, socijalna radnica za taj dan.

Uoči Međunarodnog dana starijih osoba, u Domu će se održati prigodan program u kojemu sudjeluju radnici i korisnici.

“Svim stanovnicima naše županije, korisnici, radnici i ravnateljica Doma za starije nemoćne osobe Velika, žele sretan Međunarodni dan starijih osoba!” – poručili su iz Doma za starije i nemoćne osobe Velika.

Mnogi su Hrvati ovog ljeta trošili iznad svojih mogućnosti. Nakon napornog rada priuštili su si godišnji odmor, gdje su kune bezbrižno odlazile iz novčanika. No, povratak u redovni životni ritam, sa svim troškovima koje on nosi, bolno je im je osvijestio činjenicu da je budžet malo „kratak“. Valovi poskupljenja svega i svačega, školski i vanškolski troškovi za djecu dodatno su iscrpili obiteljske financije.

„Ovog se ljeta dosta potrošilo.“ – priznaje Požežanka s kojom smo razgovarali. „Možda malo i previše, s obzirom na to da sad najesen sve poskupljuje. A plaće su nam ostale iste“ – gorko zaključuje.

Za plaćanje tekućih obaveza i pokojeg većeg izdatka sada joj nedostaje nekoliko tisuća kuna. A do iduće plaće ne može čekati… Čula je za popularnu uslugu otkupa zlata kojom se može doći do novca uz prodaju starog zlata. No nije sigurna bi li prodavala svoje ogrlice i narukvice jer ih često nosi.

Za ovakve situacije postoji rješenje, a zove se zalog zlata. Vodeći hrvatski lanac u otkupu zlata – Auro Domus omogućio je uslugu zaloga zlata kako bi oni kojima je hitno potreban određen iznos gotovine, a ne žele prodavati svoje zlato, mogli riješiti svoj trenutni financijski problem. Tako dvije usluge na jednom mjestu olakšavaju izbor klijentima koji imaju mogućnost svoje predmete od plemenitih metala prodati ili privremeno založiti.

Naša se sugovornica iz Požege tako odlučila založiti dio svog nakita. Poput procesa otkupa i proces zaloga odvija se brzo i jednostavno. Prvi korak je besplatna i neobvezujuća procjena zlatnog predmeta koju u poslovnicama Auro Domusa vrše stručni djelatnici. Ukoliko se složite s ponudom, odmah po potpisu ugovora isplaćuje vam se gotovina, nakon čega uplaćujete rezervaciju predmeta. Vaš će vrijedni predmet biti sigurno pohranjen sve do trenutka kada se vratite po njega i otkupite ga nazad. „Kad mi sjedne iduća plaća, vratit ću se u poslovnicu i otkupiti svoj nakit“ – planira naša sugrađanka. To može učiniti do dogovorenog roka, ali moguće ga je i produžiti.

Auro Domus, vodeći hrvatski lanac u otkupu zlata uslugu zaloga zlata pruža u svojih sedamdesetak poslovnica širom zemlje. Požežani je posjećuju na adresi Ulica Matice hrvatske 14 dok se za sve informacije može nazvati i besplatan broj telefona 0800 73 72 ili poslati upit na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Članovi HPD "Sokolovac" Požega ovog vikenda su gostovali u Feričancima na poziv svojih planinarskih prijatelja HPD "Sokol" na 31. tradicionalnom planinarskom susretu "Kroz vinograde i šume". Planinarska družina se okupila već po tradiciji ranim jutrom kod "Ćire" te se zaputila prema Feričancima. Po dolasku na događaj svi prisutni planinari su se okrijepili planinarskim doručkom. Na manifestaciji se okupilo oko 200-tinjak planinara iz 12 planinarskih društava. Vodiči su poveli planinare na dvije staze duljine 9 i 13 km. Tijekom izleta požeške planinare te ostale sudionike je pratilo ugodno sunčano vrijeme. Staze su vodile kroz prekrasno zelenilo slavonskih šuma i vinograda u kojima se tek naziralo šarenilo jeseni. Nakon  povratka sa staza planinari su se okupili u centru Feričanaca gdje se održavala manifestacija 5. "Festival frankovke". Planinari su degustirali probrana vina te uživali u gastro ponudi uz tamburaše. Vrhunac večeri bio je koncert grupe "Opća opasnost" dok je druženje potrajalo do dugo u noć. Vidno zadovoljni i puni dojmova planinari su se vratili u Požegu s pozivom da im se pridružite.

KAPOSVAR -  Od 21 do 24. rujna 2022. godine na jezeru Deseda kod mjesta Kaposvar u Mađarskoj održano je 22. Svjetsko prvenstvo u šaranskom ribolovu. Na natjecanju je nastupilo 28 reprezentacija koje su u svojim sastavima imale po tri ekipe sa po dva natjecatelja raspoređenih u tri sektora.

Nakon 72 sata ribolova naša ekipa u sastavu Dalibor Banaj i Hrvoje Jakopčević sa ukupno ulovljenih 174,250 kg šarana osvojila je uvjerljivo pojedinačno prvo mjesto u C sektoru i ukupno 1. mjesto od 84 natjecateljske ekipe čime je osvojila titulu pojedinačnih prvaka svijeta u disciplini Lov šarana za 2022. godinu.

Naša reprezentacija zauzela je 13. mjesto. Ovim rezultatom Hrvoje i Dalibor još su se više učvrstili na prvom mjestu po rezultatima na svjetskim prvenstvima Međunarodne ribolovne organizacije F.I.P.S. e.d.

Športsko ribolovno društvo Požega ima čast i zadovoljstvo što u svom članstvu ima ovakva dva vrhunska sportaša i izvrsna čovjeka.

Izvor: sport-pozega.hr

U okviru planiranih zadaća HRZ-a, piloti 191. eskadrile lovačkih aviona 91. krila provodit će u petak 23. rujna, od 12 do 16 sati, letačke aktivnosti tijekom kojih se može očekivati probijanje zvučnog zida

U okviru planiranih zadaća Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, piloti 191. eskadrile lovačkih aviona 91. krila će u petak 23. rujna 2022. godine, u vremenu od 12 do 16 sati provoditi redovite letačke aktivnosti tijekom kojih se može očekivati probijanje zvučnog zida.

Letovi će se provoditi na području Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske, Brodsko-posavske i Sisačko-Moslavačke županije na visini iznad 10 000 metara, uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera.

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo sve aktivnosti provodi u područjima propisanih zona letova sukladno regulativi i pravilima koji reguliraju uporabu zračnog prostora u Republici Hrvatskoj. Tijekom provedbe planiranog leta i uslijed probijanja zvučnog zida očekuje se kratkotrajna pojačana buka te molimo građane za strpljenje i razumijevanje.

Na tradicionalnom izletu Požeški Martinjski put u prošlu nedjelju na Požeškoj gori planinari HPD-a Sokolovac Požega cijeli dan su imali predivno vrijeme i uživali su u krajoliku Požeške gore. Krenuli su u dogovoreno vrijeme s Trga Sv. Trojstva preko Kalvarije i brda Sokolovac do grebena Sv. Jelena. Prije ulaska u šumu na putu prema Vrhovačkom gradu već po tradiciji dočekao ih je požeški vinogradar i vinar Brana Smolić, gdje su se odmorili i okrijepili uz čašicu razgovora i konzumaciju smokava pride.

Uslijedio je spust po „škljiskom“ terenu na Šicanu (bivša streljana u ulici Jagodnjak) gdje su se okrijepili uz voće, sir, ribu, sendviče, kolače, pivo i liker, pa su zatim nastavili preko Seoca, kroz vinograde i polje lavande do kapelice Sv. Vida i Vintaškim putem nazad do polazne točke. Uz ugodno druženje, laganu šetnju kroz šumu crnogoricu i bjelogoricu, vinograde i puteve te uživanje u prirodi, četiri sata prošla su u tren oka. Vodič ovog tradicionalnog izleta je bio prokušani planinar Predrag Livak. Ovom prilikom pozivamo sve sugrađane da nam se pridruže u budućim planinarskim aktivnostima.

Arheološki lokalitet Kaptol jedno je od najznačajnijih nalazišta starijeg željeznog doba na području kontinentalne Hrvatske, a koje se sustavno istražuje posljednjih dvadesetak godina. Posljednji desetak godina tim okupljen oko prof.dr.sc. Hrvoja Potrebice provodi niz projekata koji se tiču popularizacije arheologije, ali i lokaliteta Kaptola.

- Slobodni smo Vam uputiti sljedeću informaciju o posljednjim otkrićima pri recentnim istraživanjima. Kaptol kod Požege jedan je od najvažnijih arheoloških nalazišta iz vremena željeznog doba (posljednje tisućljeće prije Krista) u ovom dijelu Europe. Riječ je o ključnom raskrižju preko kojeg je tekla mreža kontakata od Baltika do Sredozemlja i od Zapadne Europe do Podunavlja – poručio je prof.dr.sc. Potrebica.

- O tome svjedoče najsjeverniji poznati nalazi grčkih kaciga koji su pronađeni u grobovima kaptolskih željeznodobnih kneževa koji se datiraju u 7. i 6. st. pr. Kr. Kod Kaptola je pronađen i do sada najbogatiji kneževski grob željeznog doba u Hrvatskoj. Datira se u isto razdoblje, a riječ je o rijetkom ako ne i jedinom dvojnom kneževskom grobu iz tog razdoblja u Europi. Geofizikalna istraživanja potvrdila su postojanje naselja gotovo urbane strukture što je u europskim razmjerima velika rijetkost na prostoru sjeverno od Alpa. Do sada smo znali da je to kneževsko sjedište jedan od rijetkih centara željeznog doba u središnjoj Europi koji traje i do polovice 4. st pr. Kr. Izuzetan nalaz grčkog novca sa samog kraja 4. st. pr. Kr. ne predstavlja senzaciju samo zbog svoje rijetkosti i činjenice da dokazuje da je ovo naselje trajalo i do 300. g. pr. Kr. (s kontinuitetom od preko 450 godina), nego pokazuje da je i tada bilo jedan od najvažnijih kulturnih i gospodarskih raskrižja u europskoj mreži komunikacija – dodao je Potrebica.

- Sve ovo ukazuje na opravdanost inicijative za formiranje arheološkog parka i Interpretativnog centra halštatske kulture upravo na ovom mjestu, što je projekt na kojem odavno radi, a ušao je u intenzivnu fazu upravo u posljednjih godinu dana - naglasio je na kraju priopćenja Potrebica.

Izvor: rva.hr

Proteklog vikenda osam planinara HPD Gojzerica Požega krenulo je na put prema Foči u istočnoj BiH, gdje se nalazi prekrasna planina Maglić s istoimenim vrhom visokim 2386 mnv. Planina se nalazi u graničnom području s Crnom Gorom u neposrednoj blizini Durmitora, a njen najviši vrh je ujedno i najviši vrh Bosne i Hercegovine. U podnožju planine nalazi se Memorijalni centar Tjentište, s velikim spomenikom kao podsjetnikom na žrtve 2. svjetskog rata. Na ovome mjestu nalazi se još jedno veliko stratište Hrvata (njih preko 3000), na kojemu su svoje kosti ostavili pripadnici tzv. dalmatinskih proleterskih brigada tijekom poznate bitke na Sutjesci. Poslije obilaska memorijalnog područja planinari su se uputili na Prijevoj (planinski plato na 1700 mnv), gdje su imali osiguran smještaj u planinskim kućama - katunima. Svu noć dobovala je kiša uz pratnju grmljavine i jakog vjetra, a tek pred jutro vrijeme se u potpunosti smirilo. Nakon što su izašli iz svog toplog skrovišta, planinari su primjetili da je temperatura naglo pala i da se noćašnja kiša zamrzla. Ostali su pri odluci da vrh osvoje najtežim i najžešćim usponom s područja Prijevoja (tzv. feratom), zbog toga što je to bio i najkraći put, a s vremenom su bili kratki. Nakon uspona čekao ih je dug put kući i odlazak na posao te zbog toga nisu mogli kalkulirati. Jednostavno su krenuli pa što bude!?? Penjući se skliskim stijenama uz pomoć zaleđenih sajli, morali su biti naročito koncentrirani i oprezni kako se ne bi dogodilo ništa loše. Do vrha čuvao ih je dragi Bog, pa su živi i zdravi izašli navrh već oko 10:00 sati. Tamo ih je dočekala zimska idila uz temperaturu ispod nule. Sve je bilo zamrznuto, tako da ni naljepnicu nisu mogli zalijepiti. Pogled s vrha brzo se otvorio, pa su mogli uživati prelijepim vidicima. Napravili su nekoliko fotografija i pobjegli dolje od hladnoće i vjetra. Silazak su planirali na crnogorsku stranu preko prekrasnog Trnovačkog jezera i kružno natrag do visoravni Prijevoj, gdje im se nalazilo vozilo za povratak kući. Tijekom cijelog izleta ekipa je bila homogena i složna, a uživanje u ljepotama prirode, adrenalinu i svježem planinskom zraku bilo je potpuno. Osim uživanja u prirodi, sve su upotpunili pojevši prave sarajevske ćevape tijekom povratka. Po završetku izleta bili su zadovoljni i ispunjeni te su glasno klicali da žele ponoviti još mnogo ovakvih planinarskih avantura. Glavni inicijatori i organizatori ovog izleta bili su: Matej Prpić i Višeslav Turković, a dobili su veliku pomoć i podršku od Požeškog športskog saveza i njihovog tajnika Željka Mitrovića (Mitra) te mu ovim putem svi zahvaljuju.

POŽEGA - Održana je 9. sjednica Županijske skupštine Požeško-slavonske županije, a pred vijećnicima se ovoga puta našlo sedam točaka dnevnog reda. Prihvaćeno je polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Požeško-slavonske županije za 2022., kao i polugodišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana Županijske uprave za ceste Požeško-slavonske županije za 2022. godinu. Također je prihvaćen prijedlog za davanje suglasnosti za dugoročno zaduženje Toplicama Lipik – Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju.

Četvrta točka dnevnog reda bio je prijedlog Odluke o stipendiji Požeško-slavonske županije, na što je županica Antonija Jozić dodala kako se trenutno razmišlja o znatnom povećanju svih stipendija.

„Ovo je puno ranije nego prošle godine, natječaj će biti jako brzo, razlog zašto su natječaji bili malo kasnije je bio praktičan iz razloga što su naše stipendije bile niže. Naše stipendije su 600,00 kuna, onda čekate da prođu državne stipendije i stipendije koje su vezane na prava djece hrvatskih branitelja, pa onda Gradovi i Općine koji imaju veće stipendije od nas. Ova Odluka o stipendijama nas stavlja u poziciju da ćemo mi natječaj raspisati vrlo brzo i to iz razloga što će se naše stipendije povećati. Vi to ne vidite iz ove Odluke jer ovdje je broj, iznos i područje stipendija na neki način povjerena meni, ali mogu reći u kojem smjeru idemo. Tri su kategorije koje želimo stipendirati, prva kategorija bi bilo područje liječnika koji su deficitarni. Mi danas trenutno nemamo niti jednu specijalizaciju iz obiteljske medicine. Vrlo brzo će nam se dogoditi da ordinacije koje su postojeće, će se zatvarati zbog odlaska doktora u mirovinu, a mi nemamo zamjenu. Nama trenutno u naše bolnice dolaze liječnici iz drugih županija i odrađuju sate, imamo deficit na tome području – to bi bila prva kategorija. Druga kategorija studenata bi bila deficitarna zanimanja STEM. Danas Gimnazija u Požegi muku muči s profesorom matematike i fizike, jedna uistinu važna ustanova u županiji. Treća kategorija bi onda bili svi ostali studenti. Te tri kategorije bi bile različite iznosom, najniža kategorija koja je sada 600,00 kuna povećat će se za minimalno 50%… Mi ćemo postojeće studente koji ostvaruju ugovore pozvati da sklope anekse i da dobiju veću stipendiju. Prva i druga kategorija će biti veća, dakle druga kategorija – razmišljamo o tome i radimo analizu – bila bi oko 1750,00 kuna, a prva kategorija bi bila još više od toga.“ – objasnila je županica Antonija Jozić.

„Išli bi na tri kategoriji, na varijantu da se za svaku pojedinu kategoriju raspiše natječaj. U slučaju liječnika se javi recimo pet, a mi raspišemo za šest, da ta šesta može biti dodijeljena u drugoj kategoriji. Vezali smo prvu i drugu kategoriju da moraju tražiti zaposlenje u roku 6 mjeseci na području županije, ako ga ne traže, vraćaju stipendije, to ćemo se dobro zaštititi. Ako ih taže, a ne nađu, nisu krivi, ali moraju aktivno tražiti posao 6 mjeseci. Treću kategoriju nećemo uvjetovati time, ako se zaposle u našoj županiji to je odlično, ali nećemo ih opteretiti time. Natječaj ide vrlo brzo, nismo više u poziciji da student čeka rezultate svih ostalih stipendija. Želimo poslati snažnu poruku da su nam naši studenti bitni, da želimo da se vrate nazad u našu županiju, da ovdje žive i rade. S druge strane, neka se bore za našu izvrsnu stipendiju, ako ne uspiju tu, onda neka uspiju na drugima koje su nižeg iznosa.“ – rekla je županica Antonija Jozić.

Peta točka dnevnog reda bio je prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Županijske uprave za ceste Požeško-slavonske županije, čime je za vršitelja dužnosti ravnatelja imenovana Ivona Matačić.

Prihvaćen je i prijedlog Zaključka o utvrđivanju prijedloga izmjene Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje (2020.-2024.) za područje Požeško-slavonske županije. Također je prihvaćen i Prijedlog Odluke o pristupanju Požeško-slavonske županije Lokalnoj akcijskoj grupi (LAG-u) „Barun Trenk“.

Izvor: rva.hr