NAJBLIŽI SPOJ NA AUTOCESTU USKORO ASFALTIRAN -

CRKVENI VRHOVCI – Započeli su radovi na rekonstrukciji ceste Požega – Nova Kapela s požeške i brodske strane. Dionica s požeške strane duga je 1,8 km u vrijednosti radova od 3,5 milijuna kuna, dok je s brodske dionica duga 2,4 km u vrijednosti 4,2 milijuna kuna.

- Radove je na ovoj cesti 2009. godine naprasno prekinula ova županijska klika, koja je prodavala maglu, a u magli i tunele. Naravno, tunela nema, niti će ga biti, a cesta je ostala nedovršena. Sretna je okolnost što je ta cesta ove godine prešla u nadležnost Grada Požege, te smo u Hrvatskim cestama izlobirali, ne samo za požešku dionicu, već da se osiguraju sredstva i za dionicu s brodske strane – istakao je požeški gradonačelnik Zdravko Ronko koji je obišao radilišta ceste

Odluka o gradnji ove ceste od Požege do Nove Kapele donijeta je 1912. godine, a 2012. će biti kompletna i s asfaltnim zastorom. Požega će njenim dovršetkom biti spojena najkraćim putem do auto-ceste, 20 km za samo dvadeset minuta vožnje.

Seoci dobivaju vodovod

Prigradsko naselje Seoci bit će najkasnije do sredine prosinca spojeno na vodovodnu mrežu. U tijeku je izgradnja vodova i radovi na iskopu precrpne stanice, koja je nužna zbog visinske razlike. Vrijednost radova je 1,5 milijuna kuna.

Radove izvodi Presoflex Gradnja, a rok dovršetka je 15. prosinca. Bude li u idućem razdoblju vrijeme pogodno za izvođenje radova, mještani Seovaca imat će vodu iz opskrbnog sustava i ranije.

Osim u Seocima, vodovoda mreža i odvodnja grade se u prigradskim naseljima grada Požege. Bankovci, Golobrdci, Kunovci, Novo Selo, Gornji Emovci, Donji Emovci i Emovački lug tako uskoro dobivaju vodovod i kanalizaciju a sveukupno investicije iznose preko 20 milijuna kuna.

PLETERNIČKI ČORACI I GRAD PLETERNICA ORGANIZIRALI -

PLETERNICA – Članovi pleterničke Udruge Čoraci uz grad Pleternicu organizirali su na prostoru ispred Gradske kuće po prvi puta Jesenski sajam želeći prikazati građanima i gostima Pleternice bogatu ponudu rukotvorina i poljoprivrednih prerađevina i pića. Kako nema puno takvih manifestacija u Pleternici a ohrabreni više nego uspjelom Kestenijadom članovi udruge željeli su pokrenuti jednu manifestaciju u Pleternici koja će u budućnosti slaviti plodove jeseni i iznijeti na vidjelo brojne rukotvorine i proizvode koji se ne mogu naći u trgovinama.

Svoje prekrasne radove u zlatovezu izložila je Kata Petrović iz Pleternice. – Radim ručno i mašinsko štrikanje, vezenje, a sa zlatovezom radim slike i ukrašavam vaze, boce, čaše i drugo. Od malih nogu sam puno radila na ručnom radu, a kasnije sam sama naučila i zlatovez. Sada radim zajedno sa kćerkom i sve radove prodajem, no nema baš puno kupaca. Teška su vremena ali ja i dalje radim.

Marija Rašić iz Pleternice izložila je ručne radove – Šlingam, heklam, štrikam i to radim gotovo 40 godina. Izrađujem stolnjake, garniture, zavjese, jastučiće. Za jedan stolnjak mi treba tjedan dana, ali svaki dan odsjediti do osam sati. Danas je teško naći originalni materijal, jer nema šifona više kakvog je nekada bilo, nego samo kineskog, grčkog, nema više Duge Rese. Ja kupim damast i to bude najljepše. Za sve proizvode ima interesa ali nema velike prodaje jer nema novaca. Sada sam dva stolnjaka poslala u Rijeku koje sam radila po narudžbi. Radila sam i za Sirakuzu, za Varaždinsku katedralu, svetište na Trsatu, crkvu sv. Marka u Zagrebu. Nekada je bilo puno narudžbi, bilo je i novaca a danas ljudi više nemaju novaca ni za režije.

14. POŽEŠKA KESTENIJADA I 3. BUČIJADA -

POŽEGA – Kada organizirate manifestaciju na otvorenom njen uspjeh i dojam stvara i lijepo vrijeme, koje nije počastilo ovogodišnju 14. Po redu Kestenijadu i 3. Bučijadu u Požegi. Vrlo hladno vrijeme i obilna kiša koja je padala cijeli dan nije omogućila izvođenje kulturno-umjetničkog programa, koji uglavnom izvode djeca iz vrtića, osnovnih škola i plesnih studija. Stoga se taj dio programa odgodio, a manifestacija je održana u onom dijelu izložbenog programa i naravno uz pečene kestene, slastice od kestena i mlado vino.

Sve štandove i hrabre izlagače koji su unatoč lošem vremenu izložili svoje proizvode na parkiralištu iza Gradske kuće obišao je požeški gradonačelnik Zdravko Ronko te se upoznao sa proizvodima od meda, kestena, buče, te ostalim proizvodima i prerađevinama od plodova koje donosi jesen, suvenirima, ali i štandovima s pečenim kestenima. Iako je organizator priredio 500 kg kestena ovaj puta nije bilo puno građana Požege za ovu vruću poslasticu, jer ih je loše vrijeme zaustavilo u toplkim domovima. Oni hrabriji koji su se odlučili izaći mogli su se ugrijati uz kuhano vino i vruće kestene.

NOVO RUHO KAPTOLAČKE ŠKOLE -

KAPTOL - Učenici Osnovne škole Vilima Korajca iz Kaptola, uz pomoć požeške slikarice Anite Grbavac Jakobović, oslikali su pročelje školske zgrade.

Marljivi su slikari udahnuli posebnu živost i veselje zgradi osnovne škole. Na veliku radost svih Kaptolčana, a posebno najmlađih, slikarski je pothvat postao pravi vizualni užitak. Školski je prostor preuređen u ugodnije mjesto za rad i boravak.

NASTAVNICI TEHNIČKE ŠKOLE NA STUDIJSKOM PUTOVANJU U PLYMOUTHU - 

POŽEGA – Projekt mobilnosti nastavnika koji su napravili na Tehničkoj školi u Požegi i predložili Nacionalnoj agenciji za mobilnost i programe EU donio je uz odobreni projekt i 31.485 Eura za provođenje tog projekta. Provođenje projekta je za 13 nastavnika s Tehničke škole i dvoje iz Poljoprivredno-prehrambene škole koja je bila škola partner u programu donio osmo dnevno studijsko putovanje u Engleski Plymouth. Tamo su u posjeti nekoliko srednjih škola, posebice strukovnih, kakve su i njihove škole mogli vidjeti i usporediti nastavne programe, načine školovanja, načine odijevanja učenika, praktični rad učenika, tj. napraviti usporedbe postojećih metoda poučavanja s metodama poučavanja u Velikoj Britaniji i predložiti poboljšanja u vlastitoj sredini.

Uz to što nastava traje cijeli dan uz pauzu za ručak od sat i pol, školski sat traje 60 minuta, nastava uglavnom nema ploču i kredu, ali ima sve ostalo od pametnih ploča, mnoštvo računala, gotovo na svakom koraku, pa i na hodnicima gdje učenici stalno nešto traže i proučavaju, do velike opuštenosti, rada u grupi, sva praktična nastava odvija se u školskim radionicama ili praktikumima, manje svakodnevnog stresa jer nema svakodnevnih testiranja, manje birokracije za nastavno osoblje, ali imaju i jednoobrazni način odijevanja učenika.

- Naša svakodnevna nastava je malo kruta jer je tako propisana od ministarstva. Tamo smo vidjeli nekakav liberalan način rada, sat je nešto duži ali nisu definirane granice i okviri u kojima se nastava mora odvijati. Tamo nastavnici poučavaju i usmjeravaju djecu prema polaganju raznih razina njihovog obrazovanja dok kod nas svakodnevno pišemo ispite i mučimo se s propisima ministarstva. Tamo je puno komotnija, lagodnija situacija i učenici lakše ostvaruju kontakt. Inzistira se na grupnom radu, frontalni rad je gotovo izbačen, kreda i ploča je potpuno izbačena. Vidjeli smo pametne ploče, vidjeli male ploče za kratke bilješke, na visokoj razini su brojne animacije za gotovo svaki predmet, a grupe učenika se međusobno natječu kroz kvizove i suprotstavljene strane, te tako stječu znanja. Njihov glavni ispit je na kraju nastavnog razdoblja, a nemaju svakodnevnog stresa dnevnih i tjednih ispita koji se kod nas javljaju i stoga je to malo humanija škola od naše – ispričao je dojmove prof. Zoran Galić, jedan od inicijatora, autor i voditelj projekta.

- Strukovni dio nastave obavlja se tri do četiri dana, a samo jedan do dva dana imaju osnovne predmete, engleski, matematiku i znanost. Njima je cilj da nakon što to završe znaju odmah raditi, ne idu u neku veliku teoriju nego kroz veću praksu. Kod njih se sve vodi na grupni rad skupina do šest učenika, gdje neki vuku više, ali je atmosfera uvijek radna i opuštenija – rekla je profesorica matematike Karolina Kraljević Malvić.

- Ja sam neko vrijeme živjela u Engleskoj i sada u Poljoprivrednoj školi predajem engleski, a zanimljivo mi je bilo na primjer na nastavi njihove znanosti (u koju spada kemija, biologija, fizika) vidjeti kako učenici rade na odvojenim stolovima, radili su grupno, uspoređivali proces, nema frontalne nastave, surađuju zajedno, svi dolaze do zajedničkog zaključka i to iznose pred cijelim razredom. Atmosfera opuštena, radna – istakla je Mirna Harwood.

- Osnovna razlika između nas i njih je veća posvećenost ciljevima koji oni imaju. Ako se netko tamo upisao za zidara onda on poslije te škole stvarno zna zidati. Onaj koji ide za frizera on šiša, prvo lutke a onda i ljude, kuhari stvarno kuhaju. Imaju provjere prije završnog ispita i ako se ne ostvaruju postavljeni ciljevi idu na dodatnu nastavu, pa čak i u pauzi za ručak. Tamo smo susreli dva naša učenika u automehaničarskoj radionici. Naši učenici postižu izvanredne rezultate i tamo su ih posebno pohvalili i iznenađeni kako su se dobro snašli i imaju dobro znanje. Jedna takva grupa učenika iz jedne zemlje je vraćena natrag, a naši učenici su bili izvrsni – ispričao je svoje dojmove prof. Dobroslav Radovanlija. U automehaničarskoj radioni učenici rade na doniranim automobilima a na njima rade sve od skidanja i zamjene potrebnih dijelova, skidaju mjenjač, rastavljaju motor u potpunosti i nakon potrebnog popravka ponovo sastavljaju.

- U cijelom sustavu se vidi jedna opuštenost ali je potpuno definirana obveza i roditelja i učenika i škole, što je puno lakše za nastavnika da izvršava svoje obveze. Tamo je jasno razgraničeno što se događa s djecom koja ne zadovoljavaju po određenim kriterijima. Grupni rad mi ne možemo početi primjenjivati u srednjim školama ako djeca već nisu na njega naviknuta u osnovnoj školi. Nešto možemo preslikati bez velikih ulaganja, prilagoditi svoje prostore, jer tamo ne pate od veličine nekih zgrada ali su znatno funkcionalnije i imaju znatno više financijskih sredstava za osiguravanje praktične nastave – istakao je ravnatelj Vedran Neferović. Dobar primjer je i taj da nadležni prosvjetni inspektor iz županijskog okruga svakodnevno radi kao savjetodavac u školi, a u inspekcijski nadzor ide po nalogu u drugi kraj zemlje. Time se otklanja eventualni sukob interesa ali ocjenjuje i njihov rad.

HSS POKREĆE INICIJATIVU ZA POSTAVLJANJE - 

POŽEGA - Požeška organizacija HSS-a ponovno je uputila zahtjev gradu Požegi da primi na sastanak predstavnike HSS-a Požega vezano uz inicijativu za postavljanje spomenika Stjepanu Radiću u Požegi.

- Stjepan Radić jedna je od najvećih hrvatskih političkih ikona koji se cijeli život borio za prava seljaka i radnika te slobodu hrvatskog naroda. Zadužio je sadašnje hrvatske generacije da ga se s ponosom sjećaju i nesebično poštuju njegov lik i djelo. Mi, sadašnja generacija, možemo mu se odužiti podizanjem spomenika u našem gradu koji će ujedno biti i nezaboravna poruka generacijama koje dolaze o slobodi, čovječnosti i pravici koje je Stjepan Radić zagovarao. Smatramo da, uza sve hrvatske velikane, i Stjepan Radić ima zasluge za hrvatski narod i zaslužuje svoje mjesto u gradu Požegi. Zelene površine na kraju ulice Stjepana Radića uz kružni tok mogu biti mjesto na kojem bi bio spomenik ili bista, jer za to ne treba velika površina – stoji u zahtjevu HSS-a.

Predstavnici Gradske organizacije HSS-a Požega povodom godišnjice položili su vijence na spomenik Stjepanu Radiću u Slavonskom Brodu.

DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE POŽEGA -

POŽEGA – Požeški Dom za starije i nemoćne osobe bio je domaćin ovogodišnjih sportskih susreta Domova za starije iz kontinentalne Hrvatske. Susreti se održavaju već nekoliko godina a svake godine drugi dom je domaćin. Korisnici domova natječu se u šahu, belotu, čovječe ne ljuti se i dominu. Očekujemo uz natjecanje i lijepo druženje i opuštanje. Ovo je za nas malo obveza, ali velika radost i veselje, a naši korisnici jako vole ovakva događanja i nestrpljivo su čekali goste i sportske susrete – istakla je ravnateljica požeškog doma Irena Čavec.

Na natjecanju je sudjelovalo dvanaest domova, od Zagreba, Siska i cijele Slavonije i Baranje sa stotinjak natjecatelja. Za goste korisnici i djelatnici požeškog doma su priredili i kratki kulturno-umjetnički program, a i našalili se na svoj račun „sportaša“. Nakon natjecanja svi sportaši su dobili medalje i zahvalnice.

17. TRADICIONALNA IZLOŽBA JABUKA I VOĆNIH PRERAĐEVINA DANI JABUKA POŽEGA 2012. -

POŽEGA - Poljoprivredno savjetodavna služba Podružnica Požeško-slavonske županije i ove godine organizirala je 17. po redu tradicionalnu izložbu jabuka i voćnih prerađevina pod nazivom Dani jabuka Požega 2012. godine, na kojoj je svoje proizvode izložilo 56 izlagača. Uz izlagače iz naše županije te ostalih slavonskih županija, na ovoj najstarijoj izložbi ovakve vrste u Hrvatskoj, kao poseban gost predstavila se Šibensko-kninska županija s proizvodima ruralnog dijela.

- Ovogodišnju izložbu sa u voćnjacima pretrpljenim jakim proljetnim mrazevima kao i teškom ljetnom sušom ipak smo uspjeli organizirati, te svojim mirisima, bojama i okusima iznijeti pred vaša osjetila. Izložba sadržava ponajprije rijetke plodove jabuka preostale nakon mrazeva, prerađevine od jabuka i drugog voća, razne likere od voća, kolače, medne proizvode, ručne radove naših vrijednih žena i različite proizvode vezane uz tradicijsku baštinu sela i proizvode vezane uz voće – rekla je Đurđica Kšenek, rukovoditelj požeške Poljoprivredno savjetodavne službe.

Izlagačima i posjetiteljima nakon programa koji su izvela djeca Dječjeg vrtića Radost s koreografijom „Jabučica crvena na zelenoj grani“ i programa KUD-a „Požeška dolina“, obratio se Ivan Čolak savjetnik gradonačelnika grada Požege, jednog od pokrovitelja uz Ministarstvo poljoprivrede i Požeško-slavonsku županiju. Izložbu uz želje da se voćarima ovakva godina više ne ponovi otvorio je župan Marijan Aladrović.

U sklopu izložbe održano je nekoliko stručnih predavanja. Prof. dr. sc. Đuro Banaj uz predavanje Testiranje strojeva za zaštitu bilja na području Slavonije i baranje izveo je i demonstraciju ispravne kalibracije strojeva za zaštitu. Dr. sc. Željko Budinščak - Integrirana zaštita u funkciji postizanja održive uporabe pesticida, dipl. ing. Vesna Tomaš – Pogodnosti sorata u ekološkom sustavu zaštite. Mr. sc. Stjepan Galović uz predavanje Nužnost modernizacije tradicijske proizvodnje prikazao je i dokumentarni film, a dipl. ing. Davorin Pamić uz predavanje Ljekovita svojstva maslinovog ulja priredio je i degustaciju više vrsta maslinovog ulja. Na izložbi su svi proizvođači voćnih prerađevina, pekmeza likera, sokova, čipsa od jabuka priredili degustacije za posjetitelje.

Drugog dana izložbe uručene su nagrade najboljim proizvođačima jabuka, proizvoda i najbolje uređenim štandovima. Kategorija voćne prerađevine: 1. mjesto OPG Škrinjarić Tihomir, Slav. Brod, 2. mjesto OPG Vido Ljubica, Grabarje i 3. mjesto Voćarstvo Boić, Požega. Izlagači jabuka (udruge, škole i ostale pravne osobe): 1. mjesto OŠ Vladimir Nazor, Adžamovci, zadruga „Brdo jabuka“, 2. mjesto Hrvatski centar za poljoprivredu hranu i selo, Zagreb i 3. mjesto Voćari Osječko-baranjske županije. Izlagači jabuka (OPG i obrtnici): 1. mjesto OPG Mirko Veić, Mihaljevci, 2. mjesto OPG Šulc, Jakšić i 3. mjesto OPG Soldo Ivan, Mihaljevci. Nagrade i priznanja uručili su Ivan Čolak, savjetnik požeškog gradonačelnika i Ferdinand Troha, zamjenik požeškog župana.

NOVO PRIZNANJE PARKU PRIRODE PAPUK -

BRUSSELES - PP Papuk potpisao je deklaraciju o pristupanju EDEN asocijaciji - Europska destinacija izvrsnosti, koju danas čini 90-ak destinacija iz 26 europskih zemalja. Uz status prvog hrvatskog Geoparka ovo je drugo važno međunarodno priznanje za PP Papuk.

Europska komisija EDEN projektom potiče promociju održivog razvoja turističkih destinacija i to prije svega netradicionalne i one u manjim mjestima i one koje su još u fazi otkrivanja.

Ulaskom u EDEN mrežu za PP Papuk šire se mogućnosti pronalaženja partnera za zajedničke projekte, izrade zajedničkih turističkih proizvoda i ponude, a prije svega sa tematski srodnim destinacijama.

EDEN projekt nastao je 2008. godine temeljem inicijative Europske komisije, a realiziran je uz potporu Ministarstva turizma i glavnog ureda HTZ-a, koji potiču promociju EDEN destinacija na nacionalnoj razini, posebno razvoj turistički nerazvijenih područja.

Park prirode Papuk bio je drugoplasirani u nacionalnom izboru 2008/2009. godine na temu turizam u zaštićenim područjima i iza Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.

Deklaracija je službena obveza članova da rade zajedno i da dijele informacije o održivom turizmu u cijeloj mreži. Uz potporu Europske komisije, mreža želi biti utjecajan glas i važan čimbenik u promicanju Europe kao lidera u održivom, visoko kvalitetnom turizmu.

Deklaraciju o pristupanju EDEN asocijaciji potpisao je, jučer u Brusselsu ravnatelj PP Papuk Ivica Samarđić.

Povodom primanja u EDEN ravnatelja Samarđića primio je požeško-slavonski župan Marijan Aladrović te mu čestitao na ovom postignuću. U projektu ulaska u EDEN sudjelovao je i župan Aladrović kao predsjednik Upravnoga vijeća PP-a Papuk protekle 4 godine.