EDUKACIJSKE RADIONICE IZ CIKLUSA „PREHRANA I VAŠE ZDRAVLJE – ZDRAVE PREHRAMBENE NAVIKE“ -
POŽEGA – Nakon niza potpuno besplatnih edukacija na temu zdrave prehrane i nutricionističkih savjeta „Prehrana i vaše zdravlje – Zdrave prehrambene navike“ održanih u organizaciji tvrtke Grbić, zainteresiranih stručnjaka i nutricionista, koje su mogli pohađati svi zainteresirani građani, održane su i dvije radionice na temu „Povrće, ekološki uzgoj povrća i kratki lanci opskrbe“. Sada kroz medije i naš dnevni list Glas Slavonije i domaći tjednik Kronika požeško-slavonska osjetno se povećao i broj polaznika na radionicama, te zainteresirao veći 
broj ljudi. željeli smo prenijeti na širi krug dio našeg znanja, koji smo i dio mi saznali od naših baka. Kada pričamo o povrću, moramo reći da ni tu nije sve dobro, posebno ako nije spremljeno na dobar način. Upravo te savjete i dobra iskustva željeli smo podijeliti s vama – istakla je Nives Lovrić, direktorica tvrtke Grbić, jedne od inicijatorica ovih edukacija zajedno s profesoricom Obrtničke škole u Požegi, dipl. inženjerkom prehrambene tehnologije Andreom Drkulec, nutricionist, te djelatnicima Poljoprivredne savjetodavne službe u Požeško-slavonskoj županiji.
- Pokušat ćemo približiti što više segmenata o povrću, koji podrazumijeva na koji način se konzumira povrće, što nam donosi kuhanje povrća, na koji način je kvalitetnije pripremati povrće. Koje povrće sadrži više fitonutrijenata, a koje pogreške možemo napraviti pri prigotovljavanju povrća. Pričamo o toksinima u povrću koji se mogu prirodno stvarati i o toksinima koje povrće dobije umjetnih gnojiva i okoliša. I pripremanjem hrane možemo stvoriti 
nepoželjne sastojke, pa ćemo dati savjete koji je poželjan način pripremanja povrća i kako ga konzumirati – kaže nutricionist Andrea Drkulec, koja opovrgava i uvriježeno mišljenje, da je najzdravije korištenje povrća u svježem i prijesnom stanju. Kratkotrajnim kuhanjem obogaćujemo povrće, stvaramo prihvatljiviji oblik za preradu u našem tijelu, hranjive tvari lakše ulaze u naše stanice, dobivamo mogućnost većeg iskorištenja povrća a kuhanjem uništavamo i potencijalne mehanizme. – Kuhati treba na nižim temperaturama i kraće vrijeme, a postoje i namirnice koje trebamo izbjegavati u kuhanju, prije svega zelenu koru krumpira kojase ni termički razraditi, te to nebi trebalo konzumirati. No postoji i povrće koje se povišenom termičkom obradom na višim temperaturama oplemenjuje, kao rajčica, koja dobiva pozitivniji oblik likopena koji je lakše razgradiv i bolje djeluje na ljudsko tijelo – kaže Andrea Drkulec koja dodaje da su sva kuhana povrća najbolja za konzumaciju odmah po spravljanju, nisu dobra podgrijavana, a na primjer hvaljeni špinat nije dobar ni kada se kuhan drži u hladnjaku, jer se u njemu također iz nitrata stvaraju opasni nitriti koji mogu biti razlogom trovanja odstajalim špinatom.
Suvremeno kulinarstvo donijelo je i nove metode zdravijeg načina kuhanja, da pojačavaju okus namirnica a sačuvaju što više hranjivih stvari. Zdravo pirjanje, zdravo parenje i kratko grilanje u pećnici, te poširanje u vlastitoj vlazi povrća na temperaturi nižoj od 100 stupnjeva. Brojne studije o učinku kuhanja potvrdile su da ćemo fenole u tikvicama, mahunarkama i mrkvi najbolje sačuvati ako ih kuhamo u vrlo malo vode. Cvjetaču je najbolje lagano pirjati, a brokulu kuhati na pari, jer je tada i najukusnija. Dugotrajnim kuhanjem namirnica ne uništavamo samo njihov hranjivi sadržaj, vitamine, minerale, antioksidanse, nego i ugodnu čvrstu konzistenciju. Prekuhavanjem dolazi do stvaranja nitrita koji u želucu stvaraju toksične nitrozoamine, kod podgrijavanja se također nitrati prelaze u nitriti, na koje su posebno osjetljiva manja djeca.
Posebna priča je ekološki uzgojeno povrće, koje nema u sebi dodatnih otrova i štetnih tvari koje dodaje sam čovjek u proizvodnji želeći pospješiti proizvodnju i učiniti je dohodovnijom zbog velikih količina. Stoga je o temi „Ekološki uzgoj povrća i kratki lanci opskrbe“ polaznicima govorila Snježana Pešut Pilon, diplomirani agronom, poljoprivredna savjetnica i dugogodišnji uzgajivač ekološkog povrća. Na radionicu su svoje povrće iz ekološkog uzgoja donijeli još neki proizvođači, a posebno ekološke žitarice i eko brašna, soje i sojinog brašna za izradu tofua, seitana i kobasica od soje donijeli su s Eko imanja Ivaniš iz Divoševaca.
- Na našem području ima jako puno malih proizvođača eko povrća i voća, koji uglavnom proizvode za svoje potrebe, jer su osjetili da im je to najvažnije za opskrbu hrane svoga domaćinstva. Sve drugo što se danas kupuje je upitne kvalitete i poželjno bi na tržištu bilo tražiti ekološko povrće. No svi proizvođači bi bar za svoje potrebe trebali proizvoditi povrće i hranu na ekološki način, voditi brigu o tlu, plodoredu, združenosti kultura, poboljšavati tlo s humusom ili stajnjakom, kompostima koje također samo radimo. Povrća ima jako puno, pa i sada u zimskom periodu u našem vrtu možemo naći kelj, raštika, luk, samonikli srimuš, mišjakinju, salate, radič, maslačak, brokule, a od pozicije vrta možemo naći i nekog neobičnog povrća. Zanimljivo da od tog povrća možemo praviti i razne sokove, a posebno neke biljke možemo i naklijavati te ih tako koristiti – istakla je Pešut Pilon, 
koja tvrdi da svim malim proizvođačima ostane kao višak dio ekološkog povrća, te predlaže da se organiziraju i ponude te viškove drugim građanima. Zajedno s tvrtkom Grbić organizirat će se info tabla u njihovom prezentacijskom prostoru na koji će svi moći staviti informaciju o viškovima koje imaju. Zainteresirani potrošači će tako lakše doći do potrebnog eko povrća. Kako su za potrebe edukacijskih radionica uređene i facebook stranice, informacije o tim viškovima eko povrća i voća, moći će se uskoro naći i preko svog računala. – Te viškove mogu među sobom i razmjenjivati, ali i prodavati zainteresiranim kupcima. Želimo prvo osvijestiti same proizvođače da pokrenu taj sustav, jer sami imaju uvijek neke vrste eko povrća, a od svoga susjeda uvijek mogu doći i do ostalih potrebnih vrsta eko povrća.
Radionica je završila degustacijom bučina ulja s kruhom od bučinih sjemenki, kolačima proizvedenim od ekoloških žitarica i korištenjem zdravih namirnica. Posebno je sve iznenadila štruca „orahnjača“ za koju su svi tvrdili da ima određeni dio oraha, a zapravo je napravljena bez imalo oraha, samo od bučinih sjemenki.
Tekst/foto: Vladimir Protić