Ponedjeljak, 15 Veljača 2016 10:59

Nude Projekt sekundarnih ispaša za pčele

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

PČELARSKA UDRUGA „SLAVONSKA PČELA POŽEGA“ -

POŽEGA – Pčelarska udruga „Slavonska pčela Požega“ koja broji 40 članova koji ukupno imaju preko 1.600 košnica pčela i koriste ispašu za pčele na cijelom području Požeštine istakla je zanimljiv prijedlog sekundarnih ispaša za pčele.

facelija 1Član Mirko Veić, inače poznati uzgajivač starih sorti jabuka, iznio je inicijativu i radi na idejnom projektu koji će uputiti Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i Ministarstvu zaštite okoliša.

- Živimo i djelujemo na agrarno bogatom području plodne Slavonije na čijim poljima nakon žetve ozimih usjeva rastu korovi umjesto medonosnih kultura kao što facelija i heljda. Postoji interes kod većih poljoprivrednika za sjetvom medonosnog bilja koje je višestruka korist kako pčelarima tako i njima a posebno u smislu zaštite okoliša od opasnih agresivnih korova kao što je ambrozija. Ministarstvo zaštite okoliša izdvaja znatna sredstva za njeno uništavanje ali ako bi se dio tih sredstava prelio kao potpora i stimulans za sjetvu medonosnih usjeva bila bi korist višestruka. Facelija svojom bujnom masom zatamnjuje i rahli tlo, po hektaru ga obogaćuje dušikom kao 20 t stajnjaka, a daje dugu i medonosnu pčelinju pašu. Ozbiljno radim na ovome projektu i tražiti ću potvrdu i potporu za ovaj projekt kod fakulteta, instituta, poljoprivrednika te političkih struktura, za ostvarenje ove heljda 545b7bdf5fe7bideje koja će unaprediti pčelarstvo Slavonije i RH. Tijekom nekoliko prošlih godina pčelarstvo je znatno poraslo na našem području a nismo povećali moguće pašne resurse koje država može stimulirati kroz poticanje sjetve medonosnog bilja na našim poljima i umjesto „ugara“ kada se stimulira i plaća neobrađivanje zemljišta, siju plemenite i višestruko korisne poljoprivredne kulture – kaže Veić te dodaje je možda sada pogodno vrijeme i trend koji pčelari trebaju iskoristiti za boljitak pčelarstva i uzajamno unapređenje ratarstva i zaštite okoliša a za to je potrebno puno rada i potpore svih mogućih struktura.

Tekst/foto: Vladimir Protić