POLJO-GAJ TOMISLAVA STRGANCA IZ GAJA DOBIO 1,3 MILIJUNA KUNA IZ IPARD PROGRAMA
GAJ – Poduzeću Poljo-Gaj d.o.o. iz Gaja Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je 1,3 milijuna kuna iz IPARD-a programa. Novac je namijenjen za modernizaciju objekata za sušenje i skladištenje žitarica, te za nabavu poljoprivredne mehanizacije i opreme. - Staru sušaru smo napravili vlastitim novcem 2002. godine ali je s vremenom njen kapacitet od dvije tone postao premali za naše potrebe pa smo ju srušili i napravili novu kapaciteta šest tona. U sklopu ove investicije nabavili smo i tri poljoprivredna stroja. Sve ukupno vrijedi 2,6 milijuna kuna a onu razliku u novcu osigurali smo sami iz dobiti 2012. i 2013. godine – kazao je vlasnik Poljo-Gaja Tomislav Strganac.
A tko je poljoprivrednik koji u sadašnje vrijeme može ostvariti toliku dobit? Danas 55-godišnji Tomislav poduzeće je registrirao 1997. godine i tada su na zemlji radili samo on i supruga Marija, s time da je samo on službeno bio
u radnom odnosu. Na kraju prve godine, novca je bilo dovoljno da se zaposle supruga i još jedan radnik. Obrađivali su 100 hektara zemlje od kojih je tek deset bilo vlastite, ostatak je zakupljen od države. Sijali su se uglavnom pšenica i kukuruz. Intenzivniji razvoj Poljo-Gaja počeo je 2002. godine kada je izgrađena sušara i kupljen prvi veliki traktor. Sedam godina kasnije kupljen je kombajn... Danas Poljo-Gaj ima tri velika traktora i sve potrebne priključke – u mehanizaciju je uloženo 5 milijuna kuna. Tu su i tri silosa po 500 tona i podno skladište istog kapaciteta, nova sušara i još neke 'sitne' stvari što vrijednost ukupnih investicija proteklih godina 'penje' na oko 10 milijuna kuna. - Dio je to našeg novca a dio su krediti. Uvijek smo ulagali toliko da ne budemo prezaduženi, odnosno da ostanemo kreditno sposobni. A ulagati se mora kako bi se proizvodnja unaprijedila i povećali prinosi. Vi danas, jednostavno, morate težiti što većim prinosima jer, na cijenu ne možete utjecati. I mogu reći da sve više poljoprivrednika shvaća kako se od poticaja ne može živjeti nego od unapređenja proizvodnje – istakao je Strganac.
Obrađuju 400 hektara zemlje, zapošljavaju 8 radnika i imaju 20 kooperanata
Proteklih godina Poljo-Gaj je povećao i površine koje obrađuje. I to četiri puta. Nažalost, i nadalje je najveći dio zemlje tuđe: 50 hektara je zakup od seljaka iz okolice a 250 hektara zakup od države. - Kad bih mogao otkupio bih svu državnu zemlju. Država nije smjela odustati od prodaje zemlje. Ja bih to jednostavno riješio na način da bih poljoprivrednicima prodao zemlju uz uvjet da, ako se oni iz nekog razloga prestanu baviti poljoprivredom, država ima pravo prva na otkup te zemlje. Na taj bi se način izbjeglo moguće mešetarenje zemljom i njeno dalje prodavanje za neke druge namjene – dodao je Strganac. Inače, povećanjem obradivih površina, u Poljo-Gaju je rastao i broj zaposlenih i sada ih je, osim Tomislava i Marije, još osam. Najvećim se dijelom proizvodi soja (150 do 180 hektara) jer se, kaže Tomislav, njena cijena pokazala najstabilnijom kao i prinosi, čak i u sušnom periodu. Ipak, pomalo se razmišlja i o pokusnim površinama s nekim drugim kulturama kao što su npr. konoplja, grašak... Valja također istaći i kako Poljo-Gaj organizira proizvodnju za dvadesetak kooperanata, malih obiteljskih gospodarstava, iz pet-šest okolnih sela pa tako godišnje ugovara proizvodnju na preko 1.000 hektara.
A što je s planovima? - Naravno, ima ih. Prošla godina neće biti dobra kao one prethodne dvije, očekujem 'pozitivnu nulu' ili minimalnu dobit. No, trebala bi nam nova prskalica, moramo urediti i dvorište jer, vidite, još hodamo po blatu. Želja mi je izgraditi i još dva silosa po 500 tona, a onda će pomalo trebati zamjenjivati staru mehanizaciju novom i tako, neprestano se treba ulagati da bi se išlo naprijed – zaključio je Tomislav Strganac.
Branitelj, lovac i vatrogasac
Osim što je jedan od najuspješnijih poljoprivrednika na lipičkom području,
pa i u cijeloj Požeško-slavonskoj županiji, o Tomislavu Strgancu valja istaći još ponešto. Hrvatski je branitelj od samog početka rata, nositelj je spomenice i odlikovanja sa čime se, kaže, ne želi hvaliti. Osnivao je i HDZ u svom kraju, bio je potom gradski vijećnik ali je sada, zbog mnogo posla, politiku 'malo stavio u stranu'. Ipak, stigne otići u lov a i predsjednik je Dobrovoljnog vatrogasnog društva. - I lov i vatrogastvo su mi neka vrsta hobija, način da povremeno pobjegnem od posla i malo se podružim s ljudima – kaže jednostavno Tomislav. Naravno, tu je i obitelj: tri kćeri Josipa, Katarina i Tena te zetovi i troje unučadi. - Najstarija Josipa je magistar poljoprivrede i ona već radi samnom, kao i zet koji je također poljoprivredne struke. Druga kći je medicinska sestra a najmlađa Tena je maturantica u ekonomskoj školi i tko zna, možda nam se i ona jednom pridruži u firmi – dodao je Tomislav Strganac.
