IZVRŠNI ODBOR HUP PODRUŽNICE OSIJEK

 POŽEGA – Šestomjesečna analiza rada Hrvatske udruge poslodavaca Podružnice Osijek i sjednica Izvršnog odbora održana je u Požegi. Raspravljalo se o radu Gospodarsko-socijalnih vijeća, te o projektima koje HUP provodi, A.C.T.I.V.E., New step, Partner-net, 4 poduzetnička fronta i Usvajanje principa HKO u stručnim studijskim programima poduzetništva.

Usvojen je Plan i program rada koji predviđa nastavak rada u okviru Gospodarsko-socijalnih vijeća županija i grada Osijeka, nastavak rada u okviru ostalih tripartitnih tijela, županijskim Lokalnim partnerstvima za zapošljavanje, nastavak rada na svim započetim projektima, potpisivanje Ugovora o sufinanciranju Puma programa s Vukovarsko-srijemskom i Brodsko-posavskom županijom, organiziranje različitih savjetovanja, aktivnosti u okviru Kluba HUP Osijek, suradnja s Ekonomskim fakultetom u Osijeku i lobističko djelovanje u svrhu pristupanja HUP-u nečlanica.

 Analizi je sudjelovao i Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a koji nam je prokomentirao i aktualnu situaciju u gospodarstvu, te očekivanja HUP-a od Vlade RH u prevladavanju višegodišnje krize. - Na žalost nismo učinili niti jedan značajan i bitan korak da prevladamo ovu krizu koja traje već šest godina. Mi smo još javni dug udvostručili, od 125 milijardi kuna sad smo na 250 milijardi, što je ozbiljan uteg i vrlo značajan problem za razvoj i poduzetništva ali i za očuvanje radnih mjesta te opću gospodarsku klimu. Svijet je postao globalan pa nas svi gledaju a naš rejting je otišao u smeće, što utječe na cijenu kapitala i kvalitetu financiranja. Bez kvalitetnog financiranja nema dobrih investicija i dobrih projekata, što koči gospodarski rast. Nismo u međuvremenu ništa učinili na mjerama reformi, koje su uvijek samo neki predizborni pamfleti i fraze. U stvarnom životu se vrlo malo ili gotovo ništa nije dogodilo. Evo i ova najavljena mini porezna reforma, što smo ovdje čuli od predstavnika lokalne samouprave, bez obzira na povećanje neoporezivog dijela dohotka, lokalna i regionalna samouprava najavljuje podizanje prireza i komunalnih naknada, jer ostaju bez dijela sredstava. Nama za rast i oporavak gospodarstva treba rast potrošnje, no nažalost i tvrtke i građani su još u fazi razduživanja, štednje i taj dugo očekivani rast potrošnje nemamo. Mislimo da je u ovih tri i pol godine potrošeno vrijeme sa vrlo skromnim rezultatima, a one ozbiljno najavljivane stvari nismo niti započeli.

Velika prepreka po ocjeni poslodavaca je neprilagođeno radno gospodarstvo, koje je vaše viđenje tog problema? – Napravljene su samo kozmetičke izmjene u Zakonu o radu, ali ako pogledate usporedbe s ostalim zemljama po svim parametrima, mi smo još uvijek zemlja sa jednom velikom dozom rigidnog radnog zakonodavstva. Društveni odnosi i odnosi u gospodarstvu dramatično su se promijenili u odnosu na radno zakonodavstvo kako postoji sada. Mi nismo odgovorili na poteškoće, na način da ljude možemo dodatno angažirati kad imamo povećani obujam poslova i da ih možemo otpuštati kada to pada. Upravo ta prilagodljivost i brza prilagodba je ključna za održavanje konkurentnosti tvrtki i gospodarstva u ovom globalnom svijetu. Oni koji su to prije napravili sada se brže prilagođavaju, brže reagiraju na takve krizne situacije, dok mi na žalost moramo financirati to svako zakonsko rješenje, koje ima svoj ekvivalent u nekom financijskom iznosu koji svaki gospodarstvenik i svaka tvrtka mora platiti. Ne možemo nikako zanemariti i onaj socijalni aspekt i naravno da treba voditi računa o ljudima koji opstaju bez posla, ali mislimo da upravo dinamiziranjem tih odnosa i procesa u radnom zakonodavstvu i radnim odnosima ustvari može omogućiti da one ljude koji ostaju bez posla apsorbiraju druge tvrtke. I u krizi ima tvrtki koje dobro rade i zapošljavaju. Konačno se moramo opredijeliti i shvatiti da živimo u jednom vrlo dinamičnom i propulzivnom svijetu koji se prilagođava novo nastalim vremenima, a mi još tapkamo u mjestu.

 Puno se sada priča i svi vide priliku u europskim fondovima, kako HUP može pomoći svojim članicama da lakše dođu do tih sredstava? – Apsolutno može. Mi smo kao država nominirali 77 projekata a na sveukupnoj europskoj razini nominirano je dvije tisuće projekata. osobno mislimo da možemo utjecati na to da se izaberu najbolji i najefektniji projekti za hrvatsko gospodarstvo. Često slušamo i to je dobro da idemo u razvoj našeg energetskog sektora i razvijamo našu energetiku. Energija je sigurno jedno od područja koje je vrlo bitno za opstojnost i za sigurnost svake države, međutim u ovom trenutku mislimo da se ipak bolje okrenuti onim infrastrukturnim projektima koji mogu zaposliti više naših gospodarskih subjekata i više zaposliti radne snage. Na žalost u projektima energetike zaposlit ćemo vrlo malo naših kapaciteta s obzirom da je oprema uglavnom uvozna a i angažman radne snage je na minimalnoj razini. Mi imamo veliki broj tih infrastrukturnih i prometnih projekata koji može angažirati veći broj kompanija i veći broj naših radnika. Znamo da još nismo završili niti autoput do Dubrovnika, imamo pelješki most, stogodišnji projekt kanala Dunav – Sava, imamo projekt nizinske pruge. Sve su to ogromni potencijali koji mogu zaposliti našu građevinsku operativu, neš metaloprerađivački sektor, dakle upravo ono što još uvijek imamo, gdje imamo znanje, imamo know-how, imao tradiciju i iskustvo. Prema tome mi ćemo kao HUP zagovarati takve projekte i mislimo da to može biti dio rješenja kako izaći iz ove duboke krize.

 Koja bi bila poruka i što možemo očekivati u 2015. godini? – Zasigurno u 2015. godini ne možemo očekivati nikakve značajnije i bitne pomake. Ako bi uspjeli postići minimalni i skromni rast to bi bio zaista veliki uspjeh. Zasigurno da pred nama stoje veliki europski projekti i strukturni fondovi, te ovaj novi Junckerov plan, ali naravno ja bih htio apelirati i na domaće kompanije, hrvatske tvrtke koje to još nisu, da pokušaju tražiti nova tržišta, jer hrvatsko tržište za nekakve ozbiljne i velike poslove je premalo. Kroz sve ove projekte otvaraju nam se mogućnosti razvoja novih malih i srednjih kompanija. Tu postoji jedan ogroman potencijal i mislim, da je sve u našim rukama, u rukama naše Vlade koja nužno mora provesti reforme, od administrativne, od javne, lokalne i regionalne uprave, čak i administrativno upravnog ustroja i naravno kao završno, mislim da je ključno postići jedan politički konsenzus na najvišoj razini o barem pet strateških pitanja na nivou RH i mislim da će nam onda svima biti bolje.