Banner 750x94 hgk

HGK Puls Banner 970x250px 01

Breadcrumbs

Utorak, 03 Siječanj 2012 10:19

Podrumom hoda tiho, na prstima, da zlato svoje ne probudi…

Ocijeni sadržaj
(36 glasova)

IVANA NEMET – VELIČANKA, PRVA DAMA FERAVINA I SASVIM (NE)OBIČNA ENOLOGINJA  -

FERIČANCI – Ona nije obična enologinja. Brine o podrumu kapaciteta 2 milijuna litara, često je čuju da priča s vinom, a podrumom kao u ritualu hoda tiho da „zlato svoje ne probudi“ jer je baš vino njen najveći užitak i njena slika, njeno „ja“. Svaki tank, cisterna i posuda svakodnevno imaju njenu pažnju i nije prošao dan kada prolazeći kroz podrum vinima nije poslala osmijeh, dotakla površinu bačve i dala „mu“ do znanja da odrastaju zajedno.

Tridesettrogodišnja Ivana Nemet rodom je iz poznatog veličkog vinskog kraja i svoje je radno mjesto nakon završenog osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta pronašla u Feravinu iz Feričanaca, poduzeću koje od njenog dolaska trese konkurenciju izbacivanjem na tržište vina iz kolekcije Dika i Miraz. Ta studentica na doktorskom studiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu s vinom voli i drugovati pa dok smo razgovarali ugodno  društvo pravio nam je Syrah iz berbe 2009. Moram priznati, razgovor je puno lakše tekao uz dobru kapljicu koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a posebice iskusnog novinara.

- U mojoj je obitelji vino postojalo uvijek, bokal vina oduvijek je bio na stolu mog djeda Đure, a danas je na obiteljskom stolu tate Tone. Bilo je i još uvijek je to piće kojim se u mojoj obitelji slavila sreća, oplakala tuga, zalili mnogi razgovori, počastili mnogi prijatelji. Vino i ja unazad četiri godine stvaramo jedan novi odnos. Upoznajemo se, proučavamo i oblikujemo jedno drugo. Posao enologa omogućio mi je upoznati vino od početka, od stvaranja do slavljenja. Svima je poznata potreba ženskog bića da brine o nečemu ili nekom, tako da je skrb, njega i briga o podrumu vina za mene pravi užitak – kaže enologinja Ivana iako baš i ne voli da ju se zove „vinska mama“ jer ju to nekako čini starijom, a to ipak nije.ivana_nemet_2

Feravino se na neki način "transformiralo" vašim dolaskom jer su na tržišta došla nova vina koja stručnjaci izuzetno hvale? Što se čudotvorno dogodilo?

- Unazad tri-četiri godine u tvrtku Feravino puno je uloženo, izgrađen je podrum za kontroliranu fermentaciju crnih vina i uloženo je u stari podrum s barrique bačvama. Tehnologija proizvodnje  bitno se promijenila, što je također tražilo ulaganja i nove investicije. Uložilo se i u ljudske resurse, tako da je došlo i do pomlađivanja stručnog kadra.

Kada se očekuju prve boce vašeg pjenušca u restoranima i trgovinama? Koliko je skupa proizvodnja pjenušca u odnosu na vino i je li isplativa?

- Proizvodnja pjenušca veliki je izazov za mladog enologa. Prekrasan je osjećaj baviti se proizvodnjom pjenušca u ovom kraju i prve se godine susrećem s tim izazovom. Proces proizvodnje pjenušca je dug, dosta skup i iziskuje gotovo svakodnevni rad. Feravino proizvodi pjenušce klasičnim procesom proizvodnje. Ukratko, najprije se proizvelo osnovno vino za proizvodnju pjenušca (Chardonnay, berba 2010.). To su vina niskih vrijednosti alkohola i viših ukupnih kiselina. Trenutno su moji pjenušci u fazi postavljanja na stalke i svakodnevno okretanje boca pri čemu se nastavlja daljnja njega i spuštanje taloga ( nastalog naknadnom fermentacijom) u grlo boce.  Slijedeći korak je smrzavanje sadržaja grla boce, odnosno taloga, vađenje taloga iz boce, dorada pjenušca i u konačnici čepljenje pluto čepom i opremanje boce etiketom. Kada će prve boce doći do ruku kupaca, za sad ne mogu reći.

Predikatna su vina pravi melem za sladokusce. Volite li se "igrati" predikatnim vinima te ima li Feravino u planu proizvodnju ledenog vina?

- Feravino proizvodi predikatna vina. Svaka godina koja je pogodovala održanju grožđa na trsovima za kasne berbe ili ledene, u Feravinu je dala izvrsne rezultate. Do danas smo proizveli Graševinu izbornu berbu prosušenih bobica, Graševinu izbornu berbu bobica i Graševinu izbornu berbu. Iz berbe 2009. imamo i ledeno vino koje ćemo na tržište staviti ove godine. Iz berbe 2009. imamo i prekrasan Chardonnay Diku kasna berba. Predikatna vina dobiju se od potpuno zrelog, ponekad manje-više prosušenog grožđa, brano često nakon uobičajenog roka berbe. Proizvodnja bilo kojeg tipa predikatnog vina je prava kruna rada svakog enologa i svake godine izazov i za vinogradare i vinare.ivana_nemet_4

Je li vino u Hrvatskoj skupo u odnosu na druge zemlje i što mislite o kulturi vina u prosječnoj hrvatskoj obitelji? Što treba mijenjati, je li vino opasno ili je dodatak prehrani?

- Današnja ponuda vina u bilo kojem trgovačkom centru je jako raznolika što različitim sortimentom, etiketama, kvalitetom, a time i cijenom. Na tržištu ima svega, dostupna su vina cijelog svijeta. U vrijeme sveopće krize i recesije, kada se kontroliraju troškovi življenja, sve je teže zadržati kupce vina jer se puno ljudi odriče kupovine tzv. luksuza i užitaka. Smatram da su cijene koštanja naših vina  u potpunosti opravdane kvalitetom onog što se u boci nudi. Feravino pokreće akciju prodaje svih Dika za vrijednost pet eura sa željom da se naša Dika nađe na stolu što većeg broja potrošača. Žao mi je što su cijene vina u restoranima skupe i to je veliki problem kod stvaranja i njegovanja kulture pijenja vina. Vino nikako nije opasno, možda su ponekad opasne količine. Kultura sljubljivanja vina s jelima danas je na dosta visokoj razini, što govori o ljepoti tog proizvoda kao nastavka priče koju nudi hrana.

Što jednostavnim jezikom krasi vina Vinogorja Feričanci i po čemu ste različiti od susjeda?

- Vinogorje Feričanci danas nudi najljepše poglede na nasade vinove loze u širem kraju. Njegovane i vrhunski obrađivane površine od 150 ha različitog sortimenta. Ono što je od prošlosti predstavljalo i slavilo ovaj vinogradarski kutak bila je Frankovka za koju je dokazano da s ovih površina daje najljepše urode grožđa i da iz našeg podruma daje najbolju kvalitetu vina. Želja nam je bila istaknuti se i s kvalitetom bijelog sortimenta što lagano uspijevamo. Dokazali smo da s našeg vinogorja možemo dobiti vrhunsko vino Graševinu, Bijeli Pinot, Chardonnay.

Koje je od vašeg dolaska najbolje feričanačko vino, koje je najstarije, te imate li arhivu starih vina?

- Dosta sam subjektivna kad trebam reći koje vino mi je najbolje. Svakako sam posebno povezana s Graševinom Miraz berbe 2009. jer je to prva Graševina na kojoj sam jako puno radila i sudjelovala u njenom kreiranju i njegovanju,  ali oduševljava me Frankovka u liniji Dika i liniji Miraz. Frankovka proizvedena kao Rose, za mene je uvijek prava ljubavna priča.  Otkad sam u Feravinu, zajedno s direktorom društva Mladenom Perakom, pokrenuli smo stvaranje arhive. Cijeli projekt slaganja arhive počeo je 2009. Do danas brojimo oko 5.500 komada boca. To nisu stara godišta vina, najstarija je Graševina izborna berba prosušenih bobica iz 2003. godine.ivana_nemet_6

I dok smo uz razgovor i fini sir ispijali posljednje kapljice finog Syraha, enologinja Ivana pohvalila je izuzetnu kvalitetu grožđa prošlogodišnje berbe.  A onda je tiho otišla pozdraviti svoje zlato i zaželjeti mu laku noć, onako na prstima da ga ne uznemiri jer bi vinske bačve uskoro trebale zaspati. Uz pogašena svjetla, feričanački je podrum već počeo sanjati stoljetne priče, ali tek onda kada ga je nježno pozdravila njegova dobra i jedina vila.

Tekst i fotografije: Slobodan Kadić

 

Osobna iskaznica

Najbolje bijelo vino: Graševina Miraz 2009.

Najbolje crno vino: Frankovka Dika 2009.

Zaljubljena je u … : Rose Feravino

Izazov u berbi: Graševina i mogućnosti ove sorte, Rajnski rizling

Veseli je: Cabernet Sauvignon – 2011.  prva berba u Feravinu

Od vina traži: harmoniju, postojanost i karakter

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Buduća degustatorica

- Gotovo svakodnevno sam u kontaktu s vinom ili uzorkom kojeg ocjenjujem. No, enolog mora na sebi puno raditi, doživotno učiti, redovno pratiti promjene na vinskoj sceni, pratiti novosti u razvoju tehnologije. Svakako ću kroz koju godinu polagati i educirati se za degustatora jer mi je to kao enologu i dužnost i potreba.