KUTJEVAČKA GRAŠEVINA I CRNI PINOT ODLIČNE BAZE ZA SLAVONSKE PJENUŠCE -
KUTJEVO - U nas se pjenušac uvijek nekako povezuje s blagdanskim danima, a posebice sada pred Novom godinom. No ta se uvriježena praksa polako mijenja pa potrošnja i popularnost pjenušavih vina sve više raste i u ostala ne blagdanska vremena. Taj su trend prepoznali i slavonski vinari pa se i oni okrenuli proizvodnji pjenušca. Koristeći kao bazu graševinu i rajnski rizling, a crni pinot za 'rose' pjenušce, u Kutjevačkom vinogorju trenutačno se proizvode za sada jedina slavonska pjenušava vina i to ona 'brut' - suha, odnjegovana klasičnom francuskom metodom. Tržište je kažu tamošnji vinari, prepoznalo njihovu kakvoću i proda se sve - do zadnje boce.
No, postupak proizvodnje pjenušavih vrlo je delikatan, skup i zahtijevan. Kapljice pjenušca u bocama dozrijevaju i do tri godine, kaže Robert Čamak, koji je u proizvodnju krenuo prije nešto više od pet godina...
- Naš je pjenušac proizveden klasičnom francuskom metodom - vrenjem u boci. Tlak iza ovih debelih staklenih stijenki dosegne i do šest bara. Postoji i lakša metoda vrenja u tanku, no ova je klasična daleko cjenjenija. Zahtjevna je i traži puno fizičkog rada i to od samog punjenja boce baznim vinom do odležavanja, taloženja, mijenjanja čepova, kapica i etiketa. Sve u svemu, boca puno puta mora fizički proći kroz ruke prije nego krene na tržište - dodaje Čamak.
Krenuo je isprva s malom serijom, do pet tisuća boca, no ove godine proizvodnju su udvostručili. Baza je rajnski rizling jer ima upravo onakvu kiselinu kakvu pjenušac zahtijeva. Zato je crni pinot idealna podloga za rose. I to onaj suhi - brut koji se na tržištu najviše traži. Radom kvasaca u boci osigurava se ono najvažnije - sekundarna fermentacija. Njome i obilje dragocjenih perlica te nježna struktura pjenušca upozorava Ivica Perak, iskusan enolog Kutjeva d.d. ...
- Ovaj rose 'Maximo' daje vam sjajnu slobodu – manji dojam kiseline i ugljičnog dioksida CO2 što mu je uistinu specifičnost. Uz to kvalitetni pjenušci ne smiju imati visoke alkohole, raspon im je između 11,5 i 12,5 kao maksimum. U podrumima Kutjeva d.d. najviše pjenušca bazu je pronašlo u graševini. Želimo je afirmirati kao podlogu jer su joj mogućnosti goleme - kaže Perak, a 'Kraljica slavonskih vinogorja' u pjenušcima je neprijeporno pokazala sjajan potencijal. I kod crnog pinota i kod graševine u Kutjevu d.d. dodaju ledeno vino kao ekspedicijski liker.
Tako da upravo 'ledena graševina' zaokružuje miris, okus i buke ovog
pjenušca.
Prva serija od 10 tisuća boca koju je Kutjevo d.d. na tržište izbacilo lani, naprosto je 'planula'. Zato su proizvodnju udvostručili. Slavonski pjenušci pravi su hit i traži se 'boca više'. Kultura 'pjenušaca' i u Hrvatskoj polako stremi standardima razvijenih vinarskih zemalja gdje za uživanje u svježim, 'perlastim' kapljicama nema ograničenja trenutka i posebnosti prigode. No pri odabiru pjenušca struka upozorava..
- Ovih će blagdanskih dana mnogi od nas posegnuti za bocom pjenušca, a pri tome valja obratiti pozornost na etiketu. Na njoj mora biti precizirana metoda proizvodnje, dakle klasična vrenjem u boci ili metoda 'champanisee', tradicionalna što je znak kvalitetnog i dobrog pjenušca
gdje se ugljični dioksid dobiva naravno, radom kvasaca. No, kako u ove predblagdanske dane s polica trgovina prijeti i prava poplava uvoznih jeftinih gaziranih vina čija je cijena 10 do 15 kuna treba istaći da je u njega CO2 dodan iz čeličnih boca, dakle umjetno i nije rezultat vrenja, a time ni kvalitete - ističe Goran Josipović, savjetnik u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Požeško slavonske županije i sam proizvođač pjenušca.
Zato pjenušac nije sve što perla. U ovom domaćem sićušne se perlice gusto i pravilno granaju u svježinu kakvom vrijedi nazdraviti. Kao aperitiv ili uz desert ...
SN
