|
Prijedlog Uredbe nije idealan, i dalje treba mnogo raditi na poboljšanju odredbi, no pozdravljamo objavu, koja je, nakon odgode 23. ožujka ove godine, ponovno bila dovedena u pitanje zbog pritiska agroindustrije, kao i 12 država članica, među kojima je i Hrvatska.
"Prema informacijama iz Europske komisije, ovako snažno lobiranje prije objave nacrta nekog zakonodavnog teksta je rijetkost, agroindustrija je radila neviđen pritisak na Europsku komisiju kako bi se ponovno odgodilo objavljivanje Uredbe, ili kako bi se barem njene odredbe razvodnile, a na štetu građana i na štetu okoliša i prirode. Poljoprivredni lobi iskoristio je krizu u Ukrajini kako bi izvrtanjem činjenica i zastrašivanjem onemogućio postavljanje temelja za konačno smanjivanje upotrebe ovih opasnih kemikalija.", komentirala je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.
Brojne organizacije izrazile su svoje protivljenje odgađanju objave i pritiscima agroindustrije, upozoravajući na njihovu prljavu igru i ističući da bi odgovor na ovu krizu trebao biti sasvim suprotan: inzistiranje na jačanju – a ne napuštanju napora za prelazak na zdravi i ekološki prihvatljivi sustav proizvodnje hrane.
Činjenice i brojke su jasne – Europa je samoodrživa u proizvodnji hrane, a bit će i u budućnosti, pod uvjetom da imamo zdravo tlo i biološku raznolikost.
Gubitak biološke raznolikosti i kolaps ekosustava prepoznati su kao jedna od najvećih prijetnji s kojima se čovječanstvo suočava u sljedećim desetljećima. Uporaba pesticida je u vrhu čimbenika koji negativno utječu na biološku raznolikost, narušavaju prirodnu ravnotežu i uzrokuju bolesti i poremećaje u zdravlju ljudi.
Osnovna pravila kao što su plodored, međuusjevi, podkulture ili korištenje otpornijih sorti dovode do drastičnog smanjenja upotrebe pesticida. Subvencije ZPP-a trebale bi biti uvjetovane provedbom integrirane kontrole nametnika i poštivanjem pravila uporabe pesticida. Rješenja za poljoprivredu bez pesticida su dostupna, a brojni poljoprivrednici svojim rezultatima potvrđuju održivost i profitabilnost agroekoloških sustava proizvodnje.
Nacrt uredbe Komisije početna je točka za rasprave: potrebna su mu poboljšanja da se spriječi situacija u kojoj se države članice poigravaju brojkama kako bi izbjegle prelazak na poljoprivredu temeljenu na agroekološkim praksama.
Naime, kako bi zadovoljila države članice koje podržavaju upotrebu pesticida, Komisija je u posljednji trenutak uključila koncept 'intenziteta' koji bi nekim državama članicama s intenzivnom poljoprivredom omogućio održavanje postojećeg stanja i zadržavanje trenutačnih praksi, ostavljajući okoliš nezaštićenim, a zdravlje građana ugroženim.
Nacrt uredbe Komisije postavlja neka jasna pravila za smanjenje uporabe pesticida, primjerice, obvezuje na uključivanje tzv. integrirane kontrole nametnika, dok zabranjuje pesticide u gradovima i zaštićenim područjima.
"Zemlje poput Francuske ili Belgije odavno su zabranile korištenje pesticida na javnim površinama. Činjenica da Komisija želi isto učiniti obvezom u cijeloj EU vrlo je pozitivna!
Također snažno podržavamo prijedlog zabrane pesticida u zaštićenim područjima prirode: doista, nema smisla financirati mjere obnove prirode s jedne strane, a dopustiti uništavanje biološke raznolikosti pesticidima s druge strane".
S druge strane, sustav predstavljen kao vrlo ambiciozan mogao bi minirati sve ove napore jer je pokazatelj predložen za prosuđivanje 'smanjenja upotrebe i rizika' pesticida (HRI-1 = Usklađeni pokazatelj rizika 1) potpuno pristran i prikazuje sasvim krivu sliku. Prema izvješću austrijske nevladine organizacije 'Global 2000', HRI-1 najviše diskriminira pesticide koji se koriste u ekološkoj poljoprivredi. Ali čak i unutar skupine konvencionalnih pesticida postoji sustavna pristranost u korist najotrovnijih, čija se toksičnost sustavno podcjenjuje kada se primjenjuje HRI-1. To osobito vrijedi za visoko toksične insekticide poput piretroida ili pesticida neonikotinoidnog tipa, zbog inverzne korelacije između toksičnosti aktivnih tvari pesticida i njihove primjene po hektaru. Zbog sustavnog podcjenjivanja rizika od sintetskih pesticida (poput su neurotoksina iz kemijske skupine neonikotinoida, organofosfata ili piretroida) i istovremeno pretjerano precjenjivanje rizika aktivnih tvari koje se koriste u ekološkoj poljoprivredi prirodnog podrijetla, primjena HRI-1 ugrožava ciljeve Europskog zelenog plana.
"Nedavno je 1,2 milijuna građana EU-a podržalo Europsku građansku inicijativu za EU bez pesticida do 2035. Prijedlog Komisije mora se poboljšati, ako želimo napraviti razliku! Smanjenje pesticida mora postati stvarnost posvuda u EU!", rekao je Martin Dermin, suorganizator ove Inicijative i djelatnik organizacije PAN Europe, krovne organizacije naše udruge.
"Smatramo da smanjenje pesticida od 50% s agronomske perspektive nije ambiciozan cilj: znanstvena i empirijska saznanja pokazuju da konvencionalni poljoprivrednici mogu postići ovaj cilj kroz manje promjene u praksi, bez smanjenja prinosa. PAN Europe, zajedno sa svojim članicama zagovara istinski prijelaz na agroekologiju, sa smanjenjem pesticida za 80% do 2030. i 100% do 2035., kao realnim ciljem. To bi koristilo dugoročnoj održivosti poljoprivrednika, oporavku biološke raznolikosti i zaštiti zdravlja građana.", zajednički je zaključak članica ove organizacije.
"Tvrditi da je kriza u Ukrajini prijetnja sigurnosti hrane i da održivost znači manje hrane je neodgovorno.", rekao je na današnjoj konferenciji potpredsjednik Europske komisije, Frans Timmermans.
|
