POŽEGA - Povijesno vinogorje Požeške gore koje uranja gotovo u sam središnji gradski trg Požege, ima spomenički status. Zaštićeni je povijesni krajobraz koji datira duboko u prošlost, još u predtursko doba. I baš u toj činjenici, u mogućnosti zaštite i regeneracije starih loza, ovi drevni vinogradi vide svoju budućnost. Zato je Udruga vinogradara i vinara Požege pokrenula projekt održivog razvoja unutar zaštićenog krajobraza, ali i inventuru starih nasada kojih se očuvalo još samo 40-tak hektara. I to, ne bilo kakvih, već dragocjenog genetskog materijala.
- Ovaj lokalitet 'Velikog kamena' jedan je od najstarijih u požeškom vinogorju, uglavnom su očuvane stare loze i to najvećim dijelom graševine. Očuvana je još jedna sorta – kadarka i njezini panjevi u ovom vinogradu vjerojatno su jedini preživjeli u cijelom vinogorju. Ne zna se točno odakle su došli, kada su posađeni, no pretpostavlja se da je to bilo s prvom regeneracijom vinograda, nakon velike pošasti filoksere početkom 20. Stoljeća - ističe Antonija Hart, rizničarka udruge 'Stjepan Koydl'.
Na ovim karakterističnim eruptivnim strminama na kojima je uzgoj loze oduvijek jednako težak, čak mukotrpan, trsovi čudesno odolijevaju vremenu. I to na malenim parcelama koje traže puno ručnoga rada pa je plantažni uzgoj ovdje nemoguć, podsjeća iskusan enolog, vinar i vinogradar Stanko Zrinšćak. - Teren je uistinu vrlo težak za obradu pa nije na odmet prisjetiti se kako je oduvijek cijena grožđa ovdje bila nešto veća. Troškovi podizanja i obrade vinograda ovdje su u vinogorju veći, a potrebno je voditi računa o zaštiti terena kako se njegov reljef i struktura ne bi promijenila - dodaje Zrinšćak.
Onda bi s njime mogla nestati 'zlatna' patina povijesti ovih loza i ljudi koji su s njom i od nje živjeli. U euroforiji podizanja novih nasada do ulaska u Europsku uniju, stare su loze pale u drugi plan. Sada treba razmišljati upravo o njihovoj regeneraciji. A vrijednost im je golema. I to u dragocjenom genetskom materijalu i kvaliteti koju daju.
- Zaboravlja se često jedna činjenica važna u enologiji, a to je da stari trs daje uvijek bolju kvalitetu od onog mladog. U razvijenim vinarskim zemljama to itekako utječe na cijenu grožđa, a onda i vina. Ne gleda se jednako na nasad star pet ili pedeset godina - kaže Zrinšćak te dodaje da se pristup mijenja i u nas. U Požeškom vinogorju očuvanih 40-tak vinorodnih hektara, Udruga vinogradara i vinara vidi kao sjajan potencijal.
- Oni su dio kulturnog i kultiviranog krajobraza Požege pa ih kao takve nastojimo i sačuvati za budućnost. No, potrebno je napraviti projekt dugoročnog, održivog razvoja koji ne isključuje gospodarske aktivnosti, ali mora osigurati dostupnost svima - kaže Ivica Ajanović, tajnik udruge te podsjeća kako su prve kapljice hrvatske graševine proizvedene upravo u Požeškom vinogorju prije ravno stoljeće i pol.
Među prvima, kako ističe Ajanović, graševinu je ovdje sadio veliki župan Miroslav Špun Strižić, gradonačelnik Ciraki te istraživač Konga - Dragutin Lerman i svi su bili dobri vinogradari i vinari.
A zbog naslijeđa koje su ostavili, ove povijesne vinorodne obronke valja stručno istražiti, valorizirati i sačuvati kao dio jedinstvenog, prepoznatljivog identiteta Požege.