U svijetu je 2019. godine proizvedeno ukupno 368 mil. tona plastičnih materijala (2,7 % više no u 2018.), od čega u Europi 57,8 (ili 6,4 % manje no u 2018., dok se za 2020. predviđa daljnji pad od 8,5 %). Od ukupno u svijetu proizvedenih 368 mil. tona više od 50 % proizvodi se u Aziji, dok na Europu, koja je dugo imala primat u količini proizvedenih plastičnih materijala otpada svega 16 %.
Područje industrije plastike doprinosi pozitivnoj međunarodnoj bilanci EU i to s 7,5 mlrd. Eura područje proizvodnje, te sa 5,6 mlrd. Eura područje prerade plastičnih materijala.
U EU je 2019. prerađeno 50,7 mil. tona plastičnih materijala u čemu prednjači Njemačka sa gotovo polovinom prerađenih količina. U ambalaže se preradi oko 39,6 %, a u proizvode za potrebe građevinarstva 20,4 % plastičnih materijala utrošenih u EU. Od prerađenih 50,7 mil. tona, najviše je polipropilena (19,4 %), polietilena niske gustoće i linearnoga polietilena niske gustoće (17,4%), te polietilena visoke gustoće (12,4 %).
U 2018. u EU sakupljeno je oko 29,1 mil. tona plastičnoga otpada koji se morao zbrinuti unutar EU jer je izvoz istoga smanjen za 39 % u odnosu na 2016. Od 2006. godine količina ukupno upotrijebljene plastike se udvostručila, količina energijski upotrijebljene plastike porasla je za 77 %, a količina plastike koja je završila na odlagalištima smanjena je za 44 %. Na jednoj strani uspješnoga nošenja s plastičnim otpadom su Austrija i Nizozemska koje uspijevaju upotrijebiti (materijalno i energijski) 100 % plastičnoga otpada sakupljenoga u te dvije zemlje, na drugom su kraju npr. Grčka i Malta u kojima na odlagalištima završava preko 85 % prikupljenoga plastičnoga otpada.
U 2018. u EU prikupljeno je 17,8 mil. tona otpadne plastične ambalaže od čega je 42 % materijal-no, a 39,5 % energijski upotrijebljeno, dok je ostatak završio na odlagalištima. Upotreba ove vrste plastičnoga otpada porasla je u razdoblju od 2006. za 92 %, njegova energijska upotreba za 84 %,a odlaganje smanjeno za 54 %. Najviše se otpadne plastične ambalaže upotrijebi u Češkoj (čak 52%), a najmanje u Finskoj (26 %).
Od 5 mil. tona plastičnoga regenerata proizvedenoga 2018. u EU, 80 % je prerađeno u nove proizvode unutar EU i to najviše u proizvode za potrebe građevinarstva (46 %) te za izradu ambalaže (24 %).
pripremila Gordana Barić za zg magazin