INDUSTRIJSKA ZONA KUTJEVA DOBILA PRVU STOČARSKU ZADRUGU  -

KUTJEVO - Da su mali i razjedinjeni proizvođači hrane sve ranjiviji najbolje pokazuje crna statistika domaćeg stočarstva i mljekarske proizvodnje. Požeško slavonski uzgajivači simentalskog goveda koji žive od proizvodnje mlijeka i mesa stvar su odlučili uzeti u svoje ruke i udružiti snage i kapital. Prije dvije godine, na iskustvu austrijskih kolega, osnovali su zadrugu s uzgojno poslovnim centrom 'Simentalac'. Nakon brojnih birokratskih bitaka projekt vrijedan 225 tisuća eura ove je jeseni i zaživio. Korist je višestruka - prije svega zbog jeftinijeg repromaterijala i usluga, ali i kvalitetnije brige o zdravlju životinja zapošljavanjem vlastitih veterinara.

Sigurna je u to i obitelj iskusnog proizvođača mlijeka Tihomira Strapača, zadrugara na čijoj je farmi gotovo 150 grla.

- Ovdje živimo od proizvodnje mlijeka pa je zdravlje životinja na prvome mjestu i tu se ništa ne prepušta slučaju. Povećana mliječnost donijela nam je dosta problema s cistama u krava, a na cjelokupno stanje odrazila se i suša koja traje već dvije godine. Hrane je manje, kvaliteta je lošija, a sve se to osjeti na reprodukciji u ovih životinja - kaže Strapač te dodaje kako je gotovo svakodnevna veterinarska briga na farmi nužna. Ovih se dana najsuvremenijom ultrazvučnom opremom utvrđuje steonost u krava, sve kako bi se umanjile moguće komplikacije.

- Uvijek ima problema u reprodukciji, no posljednjih je godina to posebno izraženo. Vremena su se jako promijenila, došla je potpuno nova genetika, hranidba, ide se na visoku mliječnost. Na sve to životinje reagiraju, puno su osjetljivije i posla oko njih ima sve više. Sve je to važno i u podizanju kvalitete uzgoja simentalca - upozorava veterinar Šime Rako, koji je odnedavna dio veterinarskog tima ove u nas prve stočarske zadruge.

U vlastitoj, novootvorenoj veterinarskoj ambulanti veterinare zapošljavaju sami zadrugari. Na raspolaganju su članovima zadruge, članovima Udruge uzgajivača simentalskog goveda te svima koji zatraže veterinarsku uslugu. Radi se ako je potrebno i danonoćno.

Bez udruživanja, domaći proizvođači mlijeka ne mogu biti konkurentni na tržištu. U modelu zadrugarstva vide mnoge prednosti. Zbog vlastite veterinarske ambulante, ova im je vrsta usluge brža, kvalitetnija i jeftinija, a uštede su velike i kod nabavke repromaterijala, i to najmanje 20 posto.

Zadrugari na godinu proizvode oko 4 milijuna litara mlijeka, a članovi udruge koja im gravitira 10 milijuna litara. Potrebe su velike, ali i planovi. Zatvoren proizvodni ciklus kakav žele osigurati kroz zadrugu, siguran je put opstanka na selu, kažu.

Prema riječima Miroslava Kovača, voditelja zadruge, ne manjka ni planova. Jedan od prioriteta odnosi se i na preradbene kapacitete i to kroz vlastitu mješaonu hrane, mini mljekaru ili servis za mehanizaciju što će u konačnici definirati potrebe samih zadrugara.

Uz to, sustavno se radi i na edukaciji stočara, centar im pomaže i u izradi vlastitih projekata na farmama. U trećoj fazi, bude li novca, u suradnji s austrijskim kolegama, gradit će se mala multifunkcionalna aukcijska dvorana za prezentaciju i prodaju stoke. Pri tome se nadaju da će dio sredstava osigurati i iz fondova Europske unije koji slične projekte podupiru u poljoprivredi svojih mladih članica poput Slovačke i Poljske.

SN, VP