I dok ukupno 98,3% hrvatskih potrošača konzumira smrznutu hranu, oni nisu jednoglasni kada je riječ o kvaliteti smrznute hrane: nešto malo više od polovice, odnosno 52,3% konzumenata, smatra da je smrznuta hrana jednako zdrava kao i svježa, dok njih 47,7% daje niječan odgovor na to pitanje
Po učestalosti konzumacije, najveći udio konzumenata (38%) smrznutu hranu konzumira nekoliko puta mjesečno, a da to čine rijetko ističe tek nešto manjih 35,2% ispitanika.
Značajan udio od 24,3% zauzimaju i oni ispitanici koji smrznutu hranu konzumiraju nekoliko puta tjedno, dok je velikih konzumenata koji ovu hranu konzumiraju na dnevnoj bazi vrlo malo, tek 0,7%.
Tri vrste smrznute hrane čine veliku većinu konzumacije. Povrće je na vrhu liste najčešće konzumirane smrznute hrane s udjelom od 32,1%, odmah potom dolazi meso s 31%, a tek nešto manje od njih ima riba i plodovi mora s 24,9% udjela.
Ostale vrste smrznute hrane imaju razmjerno manje udjele. Prva među njima su gotova jela sa 7,9%, tijesta i slastice imaju 2,8%, voće 1%, a krumpir 0,3% udjela.
Navike kupnje domaćih potrošača govore u prilog tome da se smrznuta hrana većinom kupuje po potrebi, što kao svoj odgovor navodi 69,6% konzumenata ovih proizvoda. Ostatak od 30,4% potrošača ističe kako smrznutu hranu kupuju redovito i da je uvijek imaju u zamrzivaču.
Praktičnost i brzina pripreme glavni su razlog kupovine smrznute hrane s 59,1% udjela u ukupnom broju konzumenata, dok je za 40,9% njih glavni razlog za kupnju nedostatak svježih proizvoda van sezone.
Mišljenja su podijeljena kada je riječ o tome smatraju li da je smrznuta hrana jednako zdrava kao i svježa. Naime, tek nešto malo više od polovice, odnosno 52,3% konzumenata, smatra da je smrznuta hrana jednako zdrava kao i svježa, dok njih 47,7% daje niječan odgovor na to pitanje.
Istraživanje o konzumaciji smrznute hrane proveli su Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom listopada 2016. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina.
Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.