ZAJEDNIČKA KORIZMENA PORUKA NADBISKUPA HRANIĆA I BISKUPA ŠKVORČEVIĆA -
ĐAKOVO/ POŽEGA - Iako su već dosad pojedinačno progovarali o teškom gospodarskom i demografskom stanju na istoku Hrvatske, dvojica slavonskih biskupa, đakovačko osječki Đuro Hranić i požeški Antun Škvorčević, odlučili su uputiti zajedničku korizmenu poruku vođeni, kako su pojasnili na konferenciji za novinare u Nadbiskupskom domu u Đakovu, “željom da se zaustave trendovi rasta siromaštva na ovim prostorima”.
Osam stranica gusto tiskanog dokumenta pod nazivom “Siromaštvo i demografsko stanje u Slavoniji, Baranji i Srijemu” počinje konstatacijom da je taj kraj, u koji se još donedavno dolazilo u potrazi za boljim životom, postao najsiromašniji dio Hrvatske iz kojega se godišnje odseli više od 5.000 osoba, a sve više, upozorio je biskup Škvorčević, i cijelih obitelji. Teško komunističko nasljeđe i nedavni rat dodatno su pridonijeli osiromašenju ovoga kraja, kazao je biskup Škovrčević
“Premda je u cijeloj Hrvatskoj gospodarska situacija teška, ona ima svoje specifičnosti ovdje u Slavoniji i smatrali smo da je potrebno progovoriti o tom pitanju, a progovaramo kao pastiri, a ne kao oni koji se miješaju u gospodarske, političke ili neke druge javne naravi. Promišljamo našu situaciji s polazište vjere i crkvenog socijalnog nauka”, pojasnio je biskup Škvorčević.
U poslanici koju nazivaju otvorenom i dijaloškom, slavonski biskupi upozoravaju da će nezaposlenost, odnosno iseljavanje, posebno mladih i obrazovanih iz Slavonije imati teške i dalekosežne posljedice, a uz bremenito nasljeđe i i rat, tom je stanju, kako navodi nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, pridonio i izostanak agrarne politike i strategije ruralnog razvoja, nepravedna privatizacija, izostanak kapitalnih investicija.
“Naš je zaključak da problemi koje imamo imaju neke objektivne poteškoće, bremenito naslijeđe, međutim, da je ipak problem prvenstveno političke naravi i da najveću odgovornost za nastalo stanje snosi dosadašnja politička nebriga središnjih vlasti za ove krajeve, potom pretjerana centralizacija države, koja je prije svega poreznom politikom sve usmjerila prema jednom središtu, ostavljajući lokalne zajednice bez potrebnih sredstava, ali i mentalitet naših poljoprivrednika koji se zbog iskustva socijalističkih zadruga opiru prednostima današnjega zadrugarstva”, dodao je nadbiskup Đuro Hranić.
Svojom korizmenom poslanicom, a pozivajući se na načela socijalnog nauka Crkve, slavonski biskupi žele pridonijeti pronalaženju prikladnijih političkih, zakonskih i gospodarskih mjera za oporavak Slavonije, Baranje i Srijema. Istaknuli su važnost donošenja jasne i dugoročne agrarne politike, nužnost razvoja prehrambeno-prerađivačke i drvne industrije, potrebu cjeloživotnog obrazovanja poljoprivrednika, primjereniju poreznu politiku, pravedniju cijenu otkupa, te nužnost promjene zakonskih okvira i njihovo usklađivanje s europskim propisima koji potiču razvoj malog proizvođača.
Upozorava se i na potrebu pravednije raspodjele državnog poljoprivrednog zemljišta i poticaja, izgradnju infrastrukture, primjerene socijalne zaštite, odgovornije gospodarenje prirodnim bogatstvima, a poslodavce se poziva da plaće prilagode financijskim mogućnostima poduzeća, a i svećenike se poziva na više razumijevanja za one na rubu društva.
Svoju korizmenu poslanicu slavonski biskupi Hranić i Škvorčević završavaju pozivom na “ponovno otkrivanje duhovnog bogatstva tjelesnih i duhovnih djela milosrđa, socijalnu osjetljivost, te zajedničku borbu protiv zla korupcije i sitnih uskogrudnih interesa na štetu općeg dobra”, navodi u svom izvješću radio-djakovo.hr, s zajedničke korizmene poruke upućene iz Đakova.
Tekst: Vladimir Protić Foto: pozega.eu